MEĐUNARODNA EKONOMIJA P08: “Multilateralna i preferencijalna trgovinska liberalizacija ” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

Ponovimo.. Slobodna razmjena dovodi do : maksimizacije blagostanja u zemljama sudionicama povećanja efikasnosti proizvodnje, postizanja ekonomije obujma Ograničenja slobodne trgovine: argumenti uvođenja protekcionističkih mjera i tržišne nesavršenosti

Multilateralna vs. preferencijalna trgovinska liberalizacija Smanjenje ograničenja slobodnoj trgovinskoj razmjeni Multilateralna trgovinska liberalizacija vezana uz djelovanje GATT i kasnije WTO Preferencijalna trgovinska liberalizacija vezana uz trgovinske aranžmane prema kojima pojedine zemlje međusobno smanjuju carine

Multilateralna trgovinska liberalizacija – povijesni razvoj Odluka o osnivanju ITO - na konferenciji u Havani 1947.-1948. Ciljevi “Havanske povelje ”…Unapređenje i proširenje međunarodne trgovine na osnovi multilateralizma i nediskriminacije...” Regulira trgovinska pitanja po određenim načelima Nije ratificirana pa ITO nije osnovana 1947.godine potpisan je GATT (General Agreement on Tariffs and Trade, Opći sporazum o carinama i trgovini) Stupio je na snagu 1. siječnja 1948.godine

Multilateralna trgovinska liberalizacija (GATT vs. WTO) GATT (eng. General Agreement on Trade and Tarrifs) Utemeljen 1947. godine nakon konferencije u Bretton Woodsu održane 1944. godine WTO (eng. World Trade Organization) Svjetska trgovinska organizacija utemeljena 1995. godine u sklopu Urugvajske runde GATT predstavlja sporazum, a WTO organizaciju

Razlike GATT-a i WTO-a: GATT je bio međunarodni multilateralni sporazum, a WTO je međunarodna organizacija (institucija) koja ima svoje organe, GATT je bio zamišljen kao privremeni sporazum, dok su sporazumi koje potpisuju članice WTO-a trajni i potpuni dokumenti; GATT je pokrivao isključivo trgovinu robom, dok WTO pokriva i usluge i intelektualno vlasništvo; Efikasnost sustava za rješavanje sporova je znatno bolja i brža kod WTO-a nego kod GATT-a (eng. Dispute settlement mechanism).

Principi GATT-a Princip nediskriminacije Princip nacionalnog tretmana Princip zaštite domaće privrede carinama Princip daljnjeg smanjivanja carina multilateralnim pregovorima Transparentnost

1. Princip nediskriminacije Davanje statusa najpovlaštenije nacije (MFN) od strane jedne zemlje članice GATT-a nekoj drugoj, povlači za sobom obvezu te zemlje da taj status da i svim ostalim članicama GATT-a

2. Princip nacionalnog tretmana Domaća (lokalna) i uvozna roba moraju se tretirati jednako Primjenjuje se nakon što je roba prešla granicu (carinjenje)

3. Princip zaštite domaće privrede carinama Nastoje se smanjiti necarinska ograničenja vanjskoj trgovini (kvote) Uvođenje prepreka VT prihvatljivije u vidu carinskih ograničenja Iznimka su poljoprivredni proizvodi i teži poremećaji u eksternoj ravnoteži (bilanci plaćanja)

4. Princip daljnjeg smanjivanja carina multilateralnim pregovorima Zahtijeva da se različite carinske tarife zemalja članica postepeno smanjuju Takvo smanjivanje carina radi se kroz runde pregovora u sklopu GATT-a/WTO-a

5. Princip transparentnosti Uvođenje ograničenja kao Drugo najbolje rješenje mora biti transparentno Preferiraju se carine naspram drugih necarinskih ograničenja vanjske trgovine

Runde pregovora u sklopu GATT-a i WTO Runda Period Ženevska 1947. Anncyeva 1949. Torquayeva 1951. 1956. Dillonnova 1960. – 61. Kennedyeva 1964. – 67. Tokijska 1973. – 79. Urugvajska 1986. – 1994. Doha 2001. - danas

GATT-runde pregovora Broj runde Vrijeme održavanja pregovora Mjesto održavanja pregovora Naziv runde Efekti sniženja prosječne carinske stope u % Broj sudionika 1. 1947. Geneva 19 23 2. 1949. Anecy 2 13 3. 1951. Torquay 3 38 4. 1956. 4 26 5. 1961.-1962. Dillonova 5 6. 1964.-1967. Kennedyeva 35 62 7. 1973.-1979. Tokijska 26,4 102 8. 1986.-1994. Punta del Este Urugvajska 40 123

GATT- runde pregovora U prvih pet rundi postignuto je prosječno smanjenje carina od 73% na industrijske proizvode. Veliko sniženje carina postignuto je u posljednje tri runde.

Urugvajska runda (1986.-1994.) Rezultati: Smanjenje carina na industrijske proizvode za prosječno 34% (kod razvijenih zemalja to je smanjenje iznosilo 40%); Kvantitativna ograničenja uvoza poljoprivrednih proizvoda i ostala necarinska ograničenja moraju se zamijeniti carinama. Potpisan je sporazum o intelektualnom vlasništvu (patenti, zaštitni znakovi, autorska prava); sporazum o trgovini uslugama (GATS) i Osnovana je WTO (počela je s radom 1. siječnja 1995. godine).

Svjetska trgovinska organizacija (World Trade Organisation) Multilateralni sporazumi: GATT, GATS i TRIPS (Trade Related Intellectual Property Rights, Trgovinski aspekti prava na intelektualno vlasništvo) DSM- Dispute Settlement Mechanism

Ciljevi WTO-a Postavljanje i održavanje funkcionalnog i trajnog multilateralnog trgovinskog sustava; smanjenje carina i drugih prepreka trgovini; uklanjanje diskriminacije u međunarodnim trgovinskim odnosima; integracija zemalja u razvoju u svjetski multilateralni trgovinski sustav; povećanje životnog standarda; dostizanje pune zaposlenosti; gospodarski rast; povećanje trgovine dobrima i uslugama; zaštita okoliša itd.

Temeljne zadaće WTO-a: Podrška primjeni trgovinskih sporazuma; forum za trgovinske pregovore; rješavanje trgovinskih sporova; analiza i nadzor nacionalnih trgovinskih politika; suradnja s drugim međunarodnim organizacijama; tehnička suradnja i pomoć zemljama u razvoju i slabo razvijenim zemljama.

Hrvatska i WTO 1993. godine Hrvatska je službeno zatražila pokretanje postupka za pristupanje tadašnjem GATT-u 30. studenoga 2000. godine postala punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije Svake godine donosi novu Uredbu o carinskoj tarifi s nižim carinskim stopama.

Područja koja pokriva GATT su: poljoprivreda; zdravstvena regulativa za prehrambene proizvode; tekstil i odjeća; standardi proizvoda; mjere investiranja; antidampinške mjere; metode vrednovanja carina; pravila o porijeklu; pregled prije isporuke; dozvola uvoza; subvencije; zaštitne carine.

Područja koja pokriva GATS su: Transport Osiguranje Obrazovanje Telekomunikacije Aneksi GATS-a: kretanje osoba financijske usluge telekomunikacije usluge u zračnom prometu.

TRIPS pokriva sljedeća područja: autorska prava zaštitne znake zemljopisne znake patente industrijski dizajn neotkrivene informacije (uključujući i poslovne tajne).

Preferencijalna trgovinska (regionalna) liberalizacija Razlozi nastanka: Potražnja za integracijom Ponuda za integracijom Vođa integracije nametnuti pravila integracije snositi troškove integracije

Regionalne integracije - razlozi nastanka - Motivi privređivanja ekonomski probitak - PROFIT kapitalistički način proizvodnje PROFIT = PRIHODI - RASHODI

Ekonomski i politički razlozi za regionalnom liberalizacijom Ekonomski razlozi potraga za većim tržištem dublja integracija obrana od konkurencije privlačenje investicija lakši pristup tržištu Politički razlozi pregovaračka moć prevencija napuštanja političkih /ekonomskih reformi osigurati ili nagraditi političku potporu

Ključne karakteristike regionalne liberalizacije Preferencijalna liberalizacija Ograničenja se uklanjaju samo na trgovinu sa izabranim zemljama (DISKRIMINIRAJU se ostale zemlje) Ne mora biti striktno regionalna Često ne obuhvaća sve sektore

Osnove teorije koristi i troškova regionalizma Svako uklanjanje trgovinskih ograničenja je dobro? -> NE, jer Parcijalna liberalizacija ne uklanja diskriminaciju između izvora ponude (domaće vs. inozemne); ona samo premiješta diskriminaciju (s jednog na drugi inozemni izvor ponude)

Različite razine trgovinske liberalizacije Unilateralna Pojedine zemlje smanjuju ili uklanjaju trgovinska ograničenja na uvoz iz svih zemalja bez da ostale zemlje uzvraćaju istim povlasticama Bilateralna ili regionalna Međusobno snižavanje ili uklanjanje ograničenja na trgovinu između dvije (bilateralna) ili grupa (regionalna) zemalja Multilateralna Međusobno smanjivanje (u praksi) ili uklanjanje (u principu) ograničenja u trgovini između svih zemalja članica WTO

Preferencijalni trgovinski sporazumi PTA (eng. Preferential Trade Agreements) Zemlje dogovaraju preferencijalne trgovinske aranžmane u kojima međusobno smanjuju carine međusobno ali ne i prema ostatku svijeta Princip najpovlaštenije nacije u sklopu GATT-a zabranjuje ovakve aranžmane Formiranje PTA je dopušteno ako rezultira slobodnijoj razmjeni među dvjema zemljama Problem: previše malih grupa – koordinacijski neuspjeh

Efekti PTA Efekt liberalizacije Efekt distorzije Efekt stvaranja trgovine Efekt skretanja trgovine

Povijest PTA 2 vala: Prvi: Treaty Of Rome 1957., Andean Pact, CARICOM Drugi: NAFTA, Mercosur, Andean Community, FTAA, ASEAN Treći val također moguć – krah Doha sporazuma (Cancun)

Ekonomske integracije u svijetu European Free Trade Association (EFTA) Central European Free Trade Area (CEFTA) North American Free Trade Agreement (NAFTA) European Union (EU) Union of South American Nations (UNASUR) Central American Common Market (CACM) Latin American Free Trade Association (LAFTA) Southern Common Market (Mercosur) Free Trade of the Americas (FTAA)

Ekonomske integracije - ekonomije visokog i srednje visokog dohotka APEC – Asia Pacific Economic Cooperation CEFTA - Central European Free Trade Area EU - European Union NAFTA – North America Free Trade Area

Ekonomske integracije - Latinska Amerika i Karibi ACS – Association of Caribbean States Andean Group CACM- Central American Common Market CARICOM – Caribbean Community and Common Market Central American Group of Four Group of Three LAIA – Latin American Integration Association MERCOSUR – Southern Cone Common Market OECS – Oganisation of Eastern Caribbean States

Ekonomske integracije - Bliski Istok i Azija Arab Common Market ASEAN – Association of South- East Asian Nations Bangkok Agreement Eaec – East Asian Economic Caucus ECO – Economic Cooperation Organisation GCC – Gulf Cooperation Council SAARC – South Asian Association for Regional Cooperation UMA – Arab Maghreb Union

Ekonomske integracije - Afrika CEMAC – Economic and Monetary Community of Central Africa CEPGL – Economic Community of the Countries of the Great Lakes COMESA – Common Market for Eastern and Southern Africa Cross- Boarder Initiative ECCAS- Economic Community of Central African States ECOWAS – Economic Community of West African States Indian Ocean Commission MRU – Mano River Union SADC – Southern African Development Community UDEAC – Central African Customs and Economic Union UEMOA - West African Economic and Monetary Union

Jesu li PTA dobri ili loši? Ovisi o efektima na intra-regionalnu razmjenu, treće zemlje i multilateralne sporazume EFEKT STVARANJA TRGOVINE (eng. trade creation) EFEKT SKRETANJA TRGOVINE (eng. trade diversion)

Argumenti pro Efekt stvaranja trgovine Novi tokovi investicija i tehnologije među zemljama potpisnicama Privrženost budućoj zajedničkoj trgovinskoj politici Veća fleksibilnost u odnosu na multilateralne sporazume Lakše donošenje odluka, manje sudionika, itd.

Argumenti contra (1) Efekt skretanja trgovine – PTA mogu rezultirati uvozom robe iz manje efikasne zemlje s većim troškovima, umjesto uvoza iz zemlje s nižim troškovima Konačan rezultat može biti gubitak društvenog blagostanja

Argumenti contra (2) Diskriminacija prema zemljama nečlanicama PTA Smanjena inicijativa za multilateralnom liberalizacijom Preklapanje s postojećim trgovinskim sporazumima s drugim zemljama (tzv. spaghetti bowl)

“Spaghetti bowl” Izvor: Devlin i Estevadeordal (2004)

“Spaghetti bowl” – Azija i Oceania

Podjela ekonomskih integracija (prema B. Balassa) Razina integracije Eliminiranje carine na intraregionalnu trgovinu Eliminiranje carine na intra trgovinu i uvođenje zajedničke eksterne carine Slobodno kretanje rada i kapitala Koordinacija ekonomske politike i harmonizacija standarda PTA Zona slobodne trgovine (FTA) Carinska unija Zajedničko tržište Ekonomska i monetarna unija Politička zajednica - - - - - - jačina integracije - - -

Formiranjem zone slobodne trgovine (Free trade area) npr Formiranjem zone slobodne trgovine (Free trade area) npr. (EFTA, CEFTA, NAFTA) zemlje sudionice: ukidaju carine u međusobnoj trgovini svaka zemlja zadržava vlastitu carinsku strukturu u razmjeni sa zemljama izvan zone ako su carine različite opasnost da se roba koja potječe izvan unije uveze u zemlju s visokom carinom indirektno kroz zemlju s niskom carinom – rješenje – uvođenje certifikata o podrijetlu robe (rules of origin)

Carinska unija (Custom union) npr. Zollverein (ustanovljen 1834 Carinska unija (Custom union) npr. Zollverein (ustanovljen 1834. u Njemačkoj) Ukidaju se sve carine u međusobnoj razmjeni Primjena zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan unije Zajedničko tržište (Common market) Ima sva obilježja carinske unije Dodatno omogućuje slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama Ekonomska zajednica (Economic union) npr. Benelux (Belgija, Nizozemska i Luxembourg) Zemlje članice usklađuju svoje ekonomske politike (monetarnu i fiskalnu)

Zona slobodne trgovine (FTA)

Pravila o podrijetlu robe Ako su carine prema ostatku svijeta različite, Hrvatska bi mogla preko Slovenije uvesti dobro X jeftinije 0% + 3% < 5% Riječ je o otklonu trgovine (eng. trade deflection) Ovaj problem se rješava uvođenjem certifikata o podrijetlu robe (eng. rules of origin)

Pravila o podrijetlu robe Da odrede porijeklo dobara u slučajevima kada se proizvodnja obavlja u nekoliko zemalja Osnovni princip za određivanje je tzv. “značajna transformacija” Prema dodanoj vrijednosti u proizvodnji/preradi Prema promjeni u carinskoj klasifikaciji

Otklon trgovine Smanjuje carinske prihode koje bi zemlje s visokim carinama inače (bez FTA) prikupile Slabljenje zaštitnog efekta trgovinskih politika u zemljama s visokom carinom

Carinska unija t=0%

Obilježje carinske unije Zemlje koje formiraju carinsku uniju ukidaju sve carine u međusobnoj razmjeni, ali primjenjuju zajedničku carinsku tarifu u razmjeni sa zemljama izvan unije

Zajedničko tržište … ima sva obilježja carinske unije, ali još dodatno omogućuje slobodno kretanje rada i kapitala među zemljama članicama

Ekonomska i monetarna unija Predstavlja najviši stupanj ekonomske integracije Zemlje članice usklađuju svoju cjelokupnu ekonomsku politiku (monetarnu, fiskalnu,…).

Efekt stvaranja trgovine Jacob Viner (1950) The Customs Union Issue Efekt stvaranja (kreiranja) trgovine (eng. trade creation) nastaje kad se jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača iz unije

Efekt skretanja trgovine Efekt skretanja trgovine (eng. trade diversion) nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije zamjenjuje skupljim proizvodom iz unije

- cijena u maloj zemlji uz carinu t% Statička analiza - svjetska cijena - cijena u maloj zemlji uz carinu t% - cijena u EU E H C D I a F b J c K d G t% L e M

Efekti na blagostanje Efekt stvaranja trgovine Cijena pada s Pt na PEU kao posljedica integracije Pada proizvodnja, raste potrošnja, raste uvoz Povećava se potrošačev višak za a+b+c+d Smanjuje se proizvođačev višak za a

Efekti na blagostanje, nast. Dolazi do redistribucije dohotka od proizvođača ka potrošačima Smanjuju se državni prihodi od carine nakon integracije s EU za c i e Neto efekt =a+b+c+d-a-c-e=b+d-e Efekt stvaranja trgovine povećava blagostanje male zemlje nakon integracije s carinskom unijom (EU) za iznos b+d zbog specijalizacije prema komparativnim prednostima

Efekti na blagostanje Efekt skretanja trgovine Cijena raste s Pw na PEU kao rezultat skretanja trgovine Raste proizvodnja, pada potrošnja, pada uvoz Negativan efekt skretanja trgovine nastaje kao posljedica skretanja uvoza iz zemlje s nižom cijenom (PW) u zemlju s višom cijenom (PEU) – površina e Rezultat je preferencijalnog tretmana robe iz zemlje članice CU

Neto efekt na blagostanje zemlje Neto efekt=efekt stvaranja + efekt skretanja trgovine Neto efekt = b+d-e

Efekt stvaranja i skretanja trgovine kod carinske unije P: Što bi se dogodilo sa neto efektom na blagostanje kada bi carinsku uniju činile sve zemlje svijeta? O: Neto efekt bi bio isključivo pozitivan jer bi izostao efekt skretanja trgovine

Dinamička analiza Najveća korist od kreiranja carinske unije Povećana konkurencija Djelovanje ekonomije obujma Stimuliranje investicija Racionalnije korištenje proizvodnih inputa

Carinska unija u odnosu na zonu slobodne trgovine FTA – usporedivo s CU, bez zajedničke carine prema trećim zemljama Mogućnost prevara Roba iz RoW za tuzemstvo – ulaze kroz partnera ako ima nisku carinu – otklanjanje trgovine ( ‘trade deflection’) Pravila podrijetla određuju gdje je proizvedeno Poteškoće: provedba, prikriveni protekcionizam Većina preferencijalnih sporazuma u svijetu: FTAs CU zahtijeva političku integraciju Dogovor o razini CET i kako je promijeniti

Primjer NAFTA-e 1993. osnivanje NAFTA-e Hufbauer (2005) – NAFTA nije imala učinak skretanja trgovine za SAD

Pitanja? 3/13/2017