10. predavanje Novac i financijski sustav Monetarna politika i gospodarstvo Dr. sc. Tomislav Herceg

Novac i financijski sustav

Mehanizam monetarnog prijenosa (MMP) MMP je proces prijenosa utjecaja središnje banke na financijski i realni sektor ekonomije MMP se odvija na sljedeći način: 𝑖↑→𝐼↓→𝑌↓,𝑃↓→𝑢↑

Financijska imovina (mil.kn. i udjeli)

Suvremeni financijski sustav Financiranje je posredništvo između zajmodavca i zajmoprimca. Financijski se sustav sastoji od: Tržišta novca Tržišta s fiksnim kamatnjakom (obveznice, hipoteke) Tržišta dionica Tržišta stranih valuta (deviza)

Financijski sustav Davanje i uzimanje zajmova se odvija na FINANCIJSKIM TRŽIŠTIMA putem FINANCIJSKIH POSREDNIKA Financijska tržišta su tržišta obveznica, dionica i deviza Financijski posrednici su poslovne banke, osiguravajuće kuće, mirovinski i investicijski fondovi

Funkcije financijskog sustava Transfer resursa u prostoru, vremenu i sektorima Upravljanje rizikom (osiguranje) Diverzifikacija portfelja (investicijski fondovi) Brz i jednostavan platni promet

Financijski posrednici Tijek novca Kućanstva kupuju vrijednosnice Financijska tržišta Tvrtke izdaju obveznice i dionice štediše ulagači Financijski posrednici Kućanstva drže novac na štednim i tekućim računima Investitori posuđuju od kreditora

Financijska imovina Novac Štedni računi (za koje jamči država) Državne vrijednosnice (obveznice i zapisi) Dionice Izvedenice (vrijednosnice izvedene iz drugih vrijednosnica) Mirovinski fondovi

Novac Novac je sredstvo razmjene Razvoj novca: Robna razmjena Roba kao novac (stoka, ulje, vino, metali, drago kamenje) Suvremeni novac je fiducijaran (papir i kovanice nemaju stvarnu vrijednost, već mu je vrijednost u robi koju potrošač može dobiti na tržištu za taj novac)

Kamatnjaci i povrati Kamatnjak je cijena novca izražena u %. Sadašnja vrijednost ulaganja: 𝑉 = 𝑁 1 1+𝑖 + 𝑁 2 1+𝑖 2 +…+ 𝑁 𝑡 1+𝑖 𝑡 Visina kamatnjaka ovisi o dospijeću, riziku i likvidnosti (sposobnost zamjene za novac) Nominalni kamatnjak ≈ realni kamatnjak - inflacija

Komponente ponude novca Primarna emisija (M0): Gotovina Novčana masa M1: M0 + tekući i žiro računi Novčana masa M2: M1 + kratkoročno oročeni depoziti Novčana masa M3: M2 + dugoročno oročeni depoziti Novčana masa M4: M3 + sva ostala manje likvidna financijska imovina

Potražnja za novcem (L) Potražnja za novcem je izvedena iz potražnje za razmjenom i trgovinom (transkacijama) Uloge novca Sredstvo razmjene Mjera vrijednosti Sredstvo štednje Oportunitetni trošak posjedovanja novca je kamata na štednju Kada i raste novčana masa pada. U kvalitetnom portfelju ne bi trebalo biti novca.

Bankarstvo Banke posuđuju novac po kamatnoj stopi na štednju, a plasiraju ga po višim kamatnim stopama. Razlika je kamatna marža. Bilanca banke sadržava imovinu (ono što banka ima) te obveze (ono što banka duguje) te neto vrijednost (razlika). Rezerve se također nalaze u bilanci (dok se koristilo zlato rezerve su bile 100% depozita)

Stvaranje novca Središnja banka utvrđuje stopu obvezne rezerve (r), a ostatak se novca može plasirati u kredite. Taj novac potom postaje novi depozit u drugim bankama. Što je niža r to više novca nastane.

Primjer: Neka je r = 50%, a štediša položi 1000 kuna u banku. Banka na temelju te štednje daje kredit od 500 kuna. Zajmoprimac uzima novac, odlazi u drugu banku i polaže novac. Na temelju tih 500 kuna plasira se novih 250 kuna kredita koje novi zajmoprimac odnosi u treću banku ta banka onda može dati kredit na 125 kuna, itd. Konačno, svih 1000 kuna će biti na raznim štednim računima, a još 1000 kuna je stvoreno kreditiranjem. Banka 1 Početni depozit Banka 2 Banka 5 Banka 3 Banka 4

Monetarni multiplikator Na temelju početnog depozita d banka daje kredite u iznosu (1-r)%, a svaka daljnja banka daje iznos kredita u proporciji (1-r) o odnosu na depozit koji su zaprimile: 𝑀 1 =𝑑 1−𝑟 +𝑑 1−𝑟 2 +…+𝑑 1−𝑟 𝑛 = 𝑑 𝑟 (za bezbroj transakcija) Monetarni multiplikator je stoga: ∆𝑀= 1 𝑟 𝑑⇒𝒎= 𝟏 𝒓

m pokazuje kolika novčana masa nastane od 1 kune depozita. Kreditni multiplikator: l = m - 1 l pokazuje koliko kuna kredita nastane od 1 kn depozita Isplata u gotovini ili dodatne rezerve banke prekidaju spiralu stvaranja novca.

Burze vrijednosnica Stopa povrata vrijednosnice je: Rate of return is % gain from security: Vrijednost kupona (kamatne stope) obveznice Dividenda +/- promjena cijene dionice Špekulativni mjehur je slučaj kod kojega špekulacije uvećavaju cijenu vrijednosnice iznad stvarne vrijednosti Pucanje mjehura može izazvati krizu (1929, Wall Street) Kretanje cijena se odvija putanjom slučajnog hoda

Središnje bankarstvo i monetarna politika

Središnja banka Monopolist u emisiji novca, banka banaka Hrvatska narodna banka je osnovana 1990. Velike središnje banke: EU: ECB (European Central Bank) www.ecb.europa.eu SAD: FED (Federal Reserve District) www.federalreserve.gov

O HNB-u Središnja banka vodi monetarnu politiku 1 od četiri stupa vlasti Vijeće guvernera bira Sabor, a ne Vlada: Izvršni odbor – guverner i 4 viceguvernera. Eksterni članovi (8 vijećnika)

Monetarna politika Politika upravljanja novčanom masom 3 oblika Ekspanzivna (M raste brže od BDP-a) Restriktivna (M raste sporije od BDP-a) Neutralna (M se mijenja u skladu s porastom BDP-a)

Ciljevi središnje banke Ekonomski rast (gy) usklađen s ekonomskim potencijalom zemlje Visoka zaposlenost (niska u) Niska inflacija (Π) Umjerene kamatne stope (i)

Alati središnje banke Operacije na otvorenom tržištu Diskontna stopa Obvezna rezerva Kupoprodaja strane valute => Ovi alati mijenjaju ponudu novca M.

1. Operacije na otvorenom tržištu To je kupoprodaja državnih vrijednosnih papira (obveznice, blagajnički zapisi) Kada s.b. prodaje vrijednosnice M pada, a kada kupuje vrijednosne papire M raste Kupoprodaja se odvija na REPO aukcijama. Najčešće korišten instrument

2. Diskontna stopa Diskontna stopa je kamatna stopa po kojoj s.b. posuđuje novac poslovnim bankama. U Hrvatskoj se rijetko koristi jer banke koje uzimaju takve pozajmice dolaze pod stroži nadzor s.b.. Trenutno na 7%

3. Stopa obvezne rezerve, r Promjenom r mijenja se monetarni multiplikator: m = 1/r. Monetarni agregati u Hrvatskoj: M1: M0 + tekući i žiro računi M1a: M1 + državni depoziti M4: sva likvidna sredstva (Mil. HRK) Rujan 2014 Rezerve 62.746,1 M1 63.824,1 M1a 65.231,6 M4 282.533,6

4. Monetarna politika u otvorenom gospodarstvu Kada previše novca ulazi u zemlju potrebno je provesti sterilizaciju novčane mase kako ne bi došlo do inflacije Sterilizacija se provodi prodajom strane valute prema važećem tečaju Tečaj je cijena strane valute

Fiksni tečajni režim Kod f.t.r. valuta se veže uz neku drugu valutu fiksnim tečajem, a usklađenja tečaja se vrše službenim objavama. Revalvacija je jačanje domaće valute (pad fiksnog tečaja) Devalvacija je slabljenje domaće valute (rast fiksnog tečaja)

Fluktuirajući (plutajući) tečajni režim F.t.r. postoji kada se tečaj određuje tržišno slobodnim djelovanjem ponude i potražnje za valutom Aprecijacija je jačanje tržišne vrijednosti valute (pad tečaja) Deprecijacija je slabljenje tržišne vrijednosti valute (rast tečaja) Upravljani plutajući tečaj (zmija u tunelu): tečaj se kreće unutar zadanih okvira

HRK/€ Tečaj kune prema euru je primjer upravljanog plutajućeg tečajnog režima gdje su granice cca. 7.2 HRK i 7.6 HRK za EUR):

Monetarni prijenosni mehanizam MPM je način na koji promjena ponude novca M utječe na proizvodnju Y, zaposlenost E, cijene P i inflaciju π. MPM pri restriktivnoj monetarnoj politici: S.B. prodaje vrijednosne papire, ili podiže stopu obvezne rezerve, ili podiže diskonstnu stopu, ili prodaje stranu valutu Ponuda novca opada Kamate rastu Ulaganja opadaju Pad agregatne potražnje, proizvodnje, zaposlenosti i razine cijena 𝒓↑→𝑴↓→𝒊↑→𝑰,𝑪,𝑰𝑴↓→𝑨𝑫↓,𝒀↓,𝝅↓,𝒖↑

Tržište novca Potražnja za novcem se izvodi iz potražnje za štednjom i potražnje za platnim prometom koja ovisi a BDP-u Ponudu novca određuje s.b. posredovanjem bankarskog sustava Sjecište L i M određuje kamatnu stopu i M M = supply of money L = demand for money

Pomaci na tržištu novca Učinci restriktivne monetarne politike -ponuda novca pada -i raste, Y pada Porast cijene čimbenika zbog kojeg raste inflacija: -L raste -i raste i M L M’ i M L’ L

𝒓↓→𝑴↑→𝒊↓→𝑰,𝑪,𝑰𝑴↑→𝑨𝑫↑,𝒀↑,𝝅↑,𝒖↓ Grafički prikaz monetarnog prijenosnog mehanizma (slučaj ekspanzivne m.p.) 𝒓↓→𝑴↑→𝒊↓→𝑰,𝑪,𝑰𝑴↑→𝑨𝑫↑,𝒀↑,𝝅↑,𝒖↓ Id = potražnja za investicijama i i M M’ Kada se Y približi potencijalnoj proizvodnju porast M uzrokuje samo inflaciju L I(i) Potencijalna proizvodnja M I TE I P AD’ AD’ AS AD AD 45° 45° Y I Y

Dugoročni učinci monetarne ekspanzije Milton Friedman i pripadnici njegove monetarističke škole ekonomske misli smatraju kako monetarna ekspanzija u dugom roku vodi samo k inflaciji, a Y se vraća na početnu razinu. Zašto? Zato jer prema njima AS postaje okomit u dugom roku i zato jer porast inflacije uslijed porasta novčane mase uzrokuje porast potražnje za novcem što podiže kamate i zbog čega ulaganja opadaju, a time i AD pa se sve vraća na početak. i M L’ L

Phillipsova krivulja (P.K.) Phillipsova krivulja pokazuje odnos inflacije i nezaposlenosti U kratkom roku niža nezaposlenost se „kupuje” višom stopom inflacije (jer je u kratkom roku p.k. opadajuća) Viša inflacija dovodi do rasta kamatnjaka pa ulaganja i AD opadaju te se P.K. pomiče prema gore => U dugom roku P.K. je jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti, NAIRU – Non Accelerated Inflation Rate of Unemployment π NAIRU = dugoročna Phillipsova krivulja Kratkoročne Phillipsove krivulje u

Okunov zakon Okunov zakon je empirijsko pravilo uočeno u SAD-u: porast nezaposlenosti za 1% iznad prirodne stope nezaposlenosti uzrokuje jaz između tekućeg i potencijalnog BDP-a za 2%. Prirodna stopa nezaposlenosti (uN, NAIRU) je stopa nezaposlenosti na razini potencijalnoe proizvodnje. Ciklička nezaposlenost je razlika tekuće i prirodne stope nezaposlenosti

Okunov zakon u SAD-u i EU Promjena nezaposlenosti USA: 𝑢 𝑡 − 𝑢 𝑡−1 =−0,4 𝑔 𝑦𝑡 −3% Rast BDP-a EU: 𝑢 𝑡 − 𝑢 𝑡−1 =−1.92( 𝑔 𝑦𝑡 −1.75%)