Agencija za zaštitu okoliša, Trg maršala Tita 8, Zagreb, Hrvatska Gospodarenje komunalnim otpadom s naglaskom na otpad iz hrane u Republici Hrvatskoj Prof. dr. sc. Neven Voća Agencija za zaštitu okoliša, Trg maršala Tita 8, Zagreb, Hrvatska

Agencija za zaštitu okoliša Nezavisna javna ustanova osnovana odlukom Vlade Republike Hrvatske u lipnju 2002.g. za prikupljanje, objedinjavanje i obradu podataka o okolišu Republike Hrvatske te izvješćivanje o stanju okoliša.

Agencija za zaštitu okoliša vođenje 67 različitih baza podataka o okolišu organiziranih u 45 informacijskih sustava i 11 tematskih podsustava, Primjeri: Informacijski sustav zaštite zraka: Baza: Kvaliteta zraka u RH; Baza: Kvaliteta goriva na benzinskim postajama i terminalima; Informacijski sustav mora: Baza: Kakvoća mora za kupanje, Baza: Podaci i pokazatelji stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva. Informacijski sustav tematskog područja pedosfera i litosfera: Baza: Pokrov i namjena korištenja zemljišta CORINE Land Cover Baza: HR slojevi

Informacijski sustav gospodarenja otpadom Baze podataka, evidencije Registar dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom (on-line), Registar onečišćavanja okoliša ROO / otpad - podaci o proizvedenim, sakupljenim i obrađenim količinama otpada, po vrstama otpada – prijava podataka on-line, Prekogranični promet otpadom, Planovi gospodarenja otpadom proizvođača, Katastar odlagališta, Posebne kategorije otpada (otpadna vozila, elektronički otpad , otpadna ulja..), Laboratoriji za analizu otpada…..

Registar onečišćavanja okoliša Podaci OPSEŽNIJI I KVALITETNIJI (Nisu dostavljeni podaci: 2007. – 56 općina, 2011. – 13 općina, a 2012. – 7 općina) Hrvatski nacionalni registar onečišćivanja okoliša.

Odlagališta u RH 303 službena odlagališta komunalnog otpada (zatvaranje do 2018. godine), krajem 2013. godine završena je sanacija 118 odlagališta, u tijeku je sanacija 47 lokacija, a u pripremi sanacije je 138 lokacija odlagališta.

Neslužbena (divlja) odlagališta u RH od procijenjenih 3.000 divljih/neslužbenih odlagališta, FZOEU je do kraja 2012. zaključio ugovore za sufinanciranjem sanacije za njih 1.007, sufinanciranjem od strane FZOEU je do kraja 2012. sanirano ukupno 750 lokacija divljih/neslužbenih odlagališta, uglavnom metodom uklanjanja, CILJ: do kraja 2017. – zatvoriti sva odlagališta koja ne zadovoljavaju standarde propisane Direktivom o odlaganju – predviđeni penali za neizvršavanje obaveze!

Obuhvat stanovništva organiziranim sakupljanjem otpada u 2012 Obuhvat stanovništva organiziranim sakupljanjem otpada u 2012. godini iznosi 96% - kvantitativni cilj za 2015. premašen još 2007. godine.

Komunalni otpad Zakonom o održivom gospodarenju otpada (NN 94/13) se komunalni otpad definira kao otpad iz kućanstva te otpad iz proizvodne ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima sličan otpadu iz kućanstva. Neprimjereno postupanje s komunalnim otpadom značajno ugrožava ljudsko zdravlje i sigurnost ekosustava te predstavlja gubitak resursa poput materijala ili energije.

Komunalni otpad Udio u ukupnom otpadu: 10 -14%, Složeni sastav – uključuje i otpad iz hrane, Mnogobrojnost proizvođača, Stupanj urbanizacije, životni standard, potrošačke navike.

Komunalni otpad - odlaganje na odlagališta, bez prethodne obrade UKUPNO  PROIZVEDENO KOMUNALNOG OTPADA U RH 2011. godina - 1.645.295 t 2012. godina - 1.670.005 t

Količine komunalnog otpada upućenog na oporabu u razdoblju od 2010 Količine komunalnog otpada upućenog na oporabu u razdoblju od 2010. do 2012. godine, RH

1.287.927 tona miješanog komunalnog otpada se proizvodi u RH. Približno četvrtinu udjela čini otpad iz hrane. Odložen na odlagališta bez ikakve daljnje oporabe.

Količine komunalnog otpada u RH

Količine komunalnog otpada u RH po stanovniku 390 kg/stanovnik – znatno manje nego prosjek EU.

Količine komunalnog otpada u Europi EU - 2011. godina - 503 kg/stanovnik/godina najviše Danska, Luxemburg, Švicarska: 2,3 kg/stanovnik/dnevno -> 840 kg/godina budućnosti: 1 % BDP -> 0,69 % više otpada Svjetsko tržište: od skupljanja kroz recikliranje oko $400 milijardi

Ciljevi   Prema Tematskoj strategiji o sprečavanju nastanka i recikliranju otpada (2005) dugoročni cilj za EU je postati “društvo koje reciklira”, što zahtjeva izbjegavanje nastajanja otpada i korištenja otpada kao resursa. Okvirna direktiva o otpadu 2008/98/EC postavlja sljedeće ciljeve: odvojeno sakupljanje papira,metala, plastike i stakla do 2015.godine najmanje 50% papira, plastike, metala i stakla iz kućanstava i sličnog porijekla, pripremljeno za ponovnu uporabu ili reciklirano do 2020. najmanje 70% neopasnog građevinskog otpada ponovno uporabljeno, reciklirano ili materijalno oporabljeno, do 2020. Godišnja provjera napretka (mogući penali), Dostava godišnjih izvješća o napretku + podaci u Eurostat – odgovoran AZO.

Biorazgradljivi otpad je svaki otpad ili dio otpada koji podliježe anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji. Biootpad je biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda. Porijeklom može biti komunalni, ali i proizvodni otpad. Biootpad ne uključuje: otpad iz poljoprivrede i šumarstva, gnojivo, muljeve iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, tekstil od prirodnih vlakana, papir, karton, drvo, te nusproizvode iz proizvodnje prehrambenih proizvoda koji neće postati otpadom.

Biorazgradivi otpad 2011. – 2012. godina U 2011. proizvedeno 1.017.519 tona biorazgradivog otpada 92% odloženo na odlagališta (oko 937 000 t) 24.000 t zaprimile kompostane 15% općina/gradova odvojeno skuplja biootpad! U 2012. proizvedeno 1.077.119 tona biorazgradivog otpada 83% odloženo na odlagališta (892 049 t) ~26.000 t zaprimile kompostane 16% općina/gradova odvojeno skuplja biootpad!

Direktiva o odlaganju 1999/31/EC/ Landfill of Waste Directive PRATI SE: BIORAZGRADLJIVI KOMUNALNI OTPAD Do 2013 / 2016 / 2020 – ostvariti ciljeve smanjenja odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada na odlagališta

Projekcije - komunalni i biorazgradivi otpad – RH Biorazgradivi otpad - ne ostvaruje se smanjenje količina biorazgradivog komunalnog otpada odloženog na odlagalištima

Odloženi biorazgradivi otpad u zemljama EU

Količine biootpada u 2012. godini u RH Biootpad izdvojen na mjestu nastanka iznosio je 82.238 tona; Najveći udio izdvojenog biootpada čini biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova; Svega 5.292 tona odnosilo se na otpadna jestiva ulja i biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina; Količina materijala neprikladnih za potrošnju ili preradu iznosila je 6.857 tona.

Postotak recikliranja biootpada iz komunalnog otpada u 32 europske zemlje

Otpad od hrane Količina otpada od hrane koja završi na odlagalištima otpada kao dio miješanog komunalnog otpada iznosi oko 309.000 tona. Odvajanje otpada od hrane na mjestu nastanka još uvijek zanemarivo i proizvodnom sektoru i kućanstvima. Uglavnom se bilježi odvajanje otpadnih jestivih ulja i masti (proizvodnja biodizelskoga goriva). Otpad od hrane uglavnom završava u miješanom komunalnom otpadu. U svrhu praćenja ostvarenja navedenih ciljeva Europska komisija sufinancirala je provedbu projekta Data collection on food waste statistics (uključuje gotovo sve zemlje članice EU uključujući i Hrvatsku - nositelj AZO)

Otpad od hrane Smanjenje nastanka otpada od hrane zauzima značajno mjesto u programima europskih institucija. Dokumentom Europske komisije The Roadmap to a Resource Efficient Europe propisan cilj prema kojem se do 2020. godine odlaganje otpada od hrane na razini EU treba smanjiti za polovicu; Trenutno EK razmatra uvođenje indikativnog cilja sprječavanja nastanka otpada od hrane od 30%; Okvirnom direktivom o otpadu propisane su obveze odvojenog sakupljanja biootpada u svrhu kompostiranja, anaerobne fermentacije ili energetske oporabe, te korištenje ekološki sigurnih materijala proizvedenih od biootpada.

Zbrinjavanje biootpada i otpada iz hrane Nedovoljan broj kompostana! Premalo edukacije stanovništva o kompostiranju kod kuće!

Ostatak (otpad) iz poljoprivredne industrije U Hrvatskoj još uvijek velik dio poljoprivrednih tvrtki odlažu veliku količinu otpada svoje proizvodnje na odlagališta, bez njihovog daljnjeg (energetskog) iskorištenja.

Ostatak (otpad) iz prehrambene industrije U sektoru prerađivačke industrije (prehrambena industrija, proizvodnja pića) izdvajanje otpada od hrane i upućivanje na postupke zbrinjavanja zastupljeno je u nedovoljnoj mjeri. Otpad iz turističko – ugostiteljskih djelatnosti i kućanstava uglavnom završava u miješanom komunalnom otpadu i odlaže na odlaglištima otada.

Ostatak (otpad) iz prehrambene industrije U turističko – ugostiteljskim djelatnostima uglavnom se bilježi odvajanje otpadnih jestivih ulja i masti (proizvodnja biodizelskoga goriva). Odbačeno otpadno ulje uzrokuje mnoge, prije svega ekološke i ekonomske probleme. Potencijalna količina otpadnog jestivog ulja se za Hrvatsku procjenjuje na oko 1 litra po stanovniku godišnje, što predstavlja potencijal od oko 4,5 milijuna litara. Osim što može poslužiti kao sirovina za proizvodnju biodizela, prednosti prikupljanja otpadnog jestivog ulja su i smanjenje troškova prečišćavanja otpadnih voda.

Otpadno jestivo ulje Da bi se organiziralo kvalitetno prikupljanje otpadnog jestivog ulja potrebno je: uspostaviti strateško partnerstvo s domaćim proizvođačem biodizela (Virovitica – postrojenje za preradu otpadnog jestivog ulja u biodizel), organizirati sakupljanje otpadnog ulja od poslovnih subjekata i kućanstava (primjerice proširenjem djelatnosti postojećih komunalnih poduzeća ili dodjelom koncesija na razini gradova ili županija), otpadno ulje od kućanstava bi se trebalo sakupljati u posudama od 1 do 3 litre, koje se nakon punjenja dostavljaju u sabirna mjesta, informirati javnost o važnosti zbrinjavanja otpadnog jestivog ulja.

Otpadno jestivo ulje u biodizel 1994. Godina ECODRIVE-projekt sa gradskom upravom Graza Proizvodnja: BDI-tvornica s 9.000 t/god. kapacitetom SEEG - poljoprivredni kooperant lokalna energetska neovisnost(+ bioplinsko postrojenje +izgaranje drvene sječke) Korisnici: Javni autobusi u Grazu (140 autobusa, B100) Kamioni McDonalds Austrije Javne benzinske postaje Skupljanje: Spremnici za kućanstva Kontejneri za restorane McDonalds Austrija (~170 restorana) . Otpadno jestivo ulje Biodizel www.biodiesel-intl.com 32

Bioplin iz organskog otpada za proizvodnju Energija iz otpada Primarna selekcija: ušteda energenata Termička obrada: električna i toplinska energija Bioplin iz organskog otpada za proizvodnju električne i toplinske energija Odlagališni plin: električna i toplinska energija

Pročišćeni bioplin - promet Postojeća proizvodnja bioplina u sustavima poljoprivredne proizvodnje RH Kogeneracijsko postrojenje Bioplinsko postrojenje Bioplin Stajski gnoj Pročišćeni bioplin - promet Bioplin nastaje anaerobnom fermentacijom organske tvari u hermetički zatvorenom fermentoru pod utjecajem anaerobnih bakterija koje su kao mikroorganizmi prisutne u tvarima i odgovorne za proces razgradnje Fermentirani ostatak Zelena masa

Do 2020. godine očekuje se porast udjela biorazgradljivog otpada iz hrane u bioplinskim postrojenjima na 11% ukupnog udjela

TRENUTNO RASPOLOŽIVI KAPACITETI ZA OPORABU OTPADA IZ HRANE U RH: Kompostiranje – 59.000 t/god – trenutno aktivne kompostane Bioplinska postrojenja – 35.000 t/god (9 postrojenja koja trenutno rade na stajski gnoj i kukuruznu silažu) Energetska oporaba – 248.070 t/god Procjenjuje se da godišnje u miješanom komunalnom otpadu završi oko 309.000 tona otpada od hrane !

Mehaničko-biološka obrada otpada Mogućnost korištenja bioplina u energetskoj oporabi otpada Mehaničko-biološka obrada otpada Cementara Odvajanje otpada RDF Fermentirani ostatak Kompostiranje Ostatak poljoprivredne proizvodnje Bioplin

Korištenje bioplina u zbrinjavanju biorazgradljivog otpada

Za ostvarivanje zadanih ciljeva za gospodarenje otpadom potrebno je: uspostaviti cjeloviti sustava gospodarenja otpadom; smanjivanjiti količina proizvedenog komunalnog otpada; analizirati sastav miješanog komunalnog otpada (udio biorazgradivog) smanjivati količinu biorazgradivog komunalnog otpada koji se upućuje na odlaganje; pažljivo voditi i prijavljivati podatke; uvesti energetsko iskorištavanje biorazgradljivog otpada za proizvodnju energije;

sanirati i zatvoriti postojeća odlagališta; sanirati "crne točke" - lokacije u okolišu visoko opterećenih otpadom (primjer: jama Sovjak); uspostaviti regionalne i županijske centre za gospodarenje otpadom, s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja. 40

Centri za gospodarenje otpadom u RH Marinšćina – Primorsko-goranska županija Kaštijun – Istarska županija Bikarac – Šibensko-kninska županija Piškornica – sjeverozapadna Hrvatska: Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Međimurska županija Biljane donje – Zadarska županija Lučino razdolje – Dubrovačko-neretvanska županija Lečevica – Splitsko-dalmatinska županija Babina gora – Karlovačka županija

Centri za gospodarenje otpadom u RH NIMBY efekt ("Not In My Back Yard" – ne u mom dvorištu) naziv je za efekt koji se javlja kad su ljudi svjesni da je nešto potrebno, ali se zbog nedostatka informacija boje i odbijaju da to bude u njihovom dvorištu.

Energetski potencijal ili …..?

Edukacija ima ključnu ulogu u pogledu sprječavanja nastanka otpada od hrane Usmjeravati edukaciju: na ciljane sektore djelatnosti poput ugostiteljskih, obrazovnih i sl. za koje se pretpostavlja da su uz kućanstva jedni od najvećih proizvođača otpada od hrane. na dizajnere ambalaže za pakiranje hrane u smislu osiguravanja maksimalnog korištenja sadržaja, te očuvanja hrane. na kućanstva u smislu što kvalitetnijeg odvajanja miješanog komunalnog otpada.

Zaključak Ne ostvaruje se potrebno smanjenje količina biorazgradljivog komunalnog otpada koje završavaju na odlagalištima, Najveće količine se bez prethodne obrade odlažu, Potrebno uvođenje energetske oporabe biorazgradljivog otpada (bioplin), Daljnja ulaganja u infrastrukturu, provođenje usvojenih propisa, edukacija stanovništva.

Zaključak Potrebno je poštivanje samo nekih od odredbi propisanih Zakonom o održivom gospodarenju otpadom poput: ograničenja za odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada u kojem otpad od hrane također čini značajan udio, obveze odvojenog sakupljanja biootpada u svrhu kompostiranja, anaerobne fermentacije ili energetske oporabe, red prvenstva gospodarenja otpadom pri čemu je prednost prije svega dana sprječavanju nastanka otpada, svakako bi trebalo unaprijediti dosadašnji sustav gospodarenja otpadom od hrane, te smanjiti nastajanje istog.

www.azo.hr info@azo.hr INFORMACIJE Podaci, izvješća, informacije dostupni putem www.azo.hr (baze, izvješća, pregledi podataka) zahtjeva za pristup informacijama Info-centar Agencije Trg maršala Tita 8 info@azo.hr

HVALA NA PAŽNJI!