STANJE ZDRAVSTVENOG SUSTAVA Republika Hrvatska Ministarstvo zdravlja Prof. dr. sc. Rajko Ostojić, dr. med. ministar zdravlja

Čimbenici koji određuju zdravstveni status Izvor: Grunewald, I. B., Vaidean, V. (2010) EU Healthcare System – facts and Figures. Bulletin UASVM Horticulture, 67 (2), str. 88-94

Čimbenici utjecaja na zdravlje kvaliteta življenja zdravo okruženje: sigurno fizičko okruženje, dostupnost hrane i vode, ograničen pristup duhanu i alkoholu, dostupnost zapošljavanja psihofizički čimbenici: snažne društvene mreže, osjećaj povjerenja, osjećaj moći i kontrole na životnim odlukama, podupiruća obiteljska struktura, samopoštovanje efikasne zdravstvene usluge: preventivne usluge, pristup zdravstvenim uslugama, uključenost zajednice u planiranje i pružanje zdravstvenih usluga zdrav životni stil: smanjena uporaba duhana i lijekova, redovita fizička aktivnost, uravnotežena prehrana, briga o mentalnom zdravlju čimbenici povećanog rizika: siromaštvo, opasno radno mjesto, zagađenost okoliša, diskriminacija, psihodruštveni čimbenici rizika: izolacija, manjak društvene potpore, slaba društvena mreža, nisko samopoštovanje, zlostavljanje bihevioristički čimbenici rizika: pušenje, loša prehrana, korištenje narkotika, slaba higijena, pretilost fiziološki čimbenici rizika: visok krvni tlak, visok kolesterol, stres, promijenjene razine biokemijskih markera, genetika Čimbenici rizika Poticajni i zaštitni čimbenici Izvor: prilagođeno prema Labonte, R. (1998) A community development approach to health promotion. Edinburgh: Health Education Board of Scotland, Research Unit on Health and Behaviour Change, University of Edinburgh.

Povezanost zdravlja i ekonomije Izvor: Suhrcke, M., Mckee, M., Sauto Arce, R., Tsolova, S. i Mortensen, J. (2005) The contribution of health to the economy in the European Union. European Commission. Dostupno na: http://ec.europa.eu/health/ph_overview/Documents/health_economy_en.pdf [20.7. 2011.].

Vrijednosni sustav zdravstva upravljanje promocija zdravlja dijagnosticiranje terapija rehabilitacija dugoročna njega istraživanje edukacija i usavršavanje IKT sustavi i aplikacije logistika Izvor: prilagođeno prema Dobrev, A., Jones,T., Stroetmann, V. N., Stroetmann, K. A., Artmann, J., Kersting, A., Kasiri,N., Zegners, D. i Lilischkis, S. (2008) Sources of financing and policy recommendations to member states and the European Commission on boosting ehealth investment. Final report. Brisel: European Commision.

Kanali za uključivanje pacijenata Izvor: Angelmar, R., Berman, P. C. (2007) Patient empowerment and efficient health outcomes. U Financing sustainable healthcare in Europe: New approaches for new outcomes (2007) Conclusions from a collaborative investigation into contentious areas of healthcare. Dostupno na: http://www.sitra.fi/julkaisut/muut/The_Cox_Report.pdf?download=Download+pdf [1.9.2011.], str. 142.  

Potrošnja na zdravstvo 2000.-2008. PPP USD po stanovniku Izvor podataka: Svjetska zdravstvena organizacija. European health for all database

Trendovi Demografska tranzicija Razvoj medicine Očekivanja stanovništva

Ukupni prihodi HZZO-a u 2011. godini - 21.6 milijardi HRK Rashodi - cca 21.7 milijardi HRK Dospjele obveze HZZO-a prema ugovorenim rokovima plaćanja - 327 milijuna HRK Prihodi i rashodi HZZO-a 2009 – 2011 (milijarde HRK) 2009. 2010. 2011. Ukupni prihodi 22.582 22.149 21.605 Ukupni rashodi (HZZO i HZZOZZR) 22.700 22.075 cca 21.700

> 5.2 milijarde kuna Ukupni deficit u sustavu zdravstva iznosi (uz poštivanje rokova plaćanja od 60 dana) > 5.2 milijarde kuna deficit HZZO-a za 2011. 2.2 milijarde kuna dugovanja zdravstvenih ustanova oko 3.0 milijarde kuna

Najzaduženije bolnice Podaci o stanju nepodmirenih obveza bolničkih ustanova na dan 31. prosinca 2011. (s početkom plaćanja 1.1.2012. i rokom plaćanja od 60 dana) KBC Zagreb 324.021.368 HRK KBC Osijek 289.499.620 HRK KBC Split 165.573.166 HRK KBC “Sestre Milosrdnice” 199.291.571 HRK KBC Rijeka 159.512.765 HRK KB Dubrava 157.669.803 HRK KB Merkur 29.019.594 HRK OB Varaždin 118.958.087 HRK OB Slavonski Brod 52.492.828 HRK UKUPNO 1.496.038.757 HRK

Mjesečni bolnički limit za zdravstvene ustanove u 2011. godini iznosio je ukupno 687.096.000 kuna. Struktura rashoda prema financijskim izvješćima bolnica (%) OPIS 2010. I.-IX.2011 Procjena 2011. Lijekovi i potrošni medicinski materijal 21,63 23,41 23,43 Ostali materijalni troškovi 12,65 12,29 12,67 Izdvajanja za zaposlene 56,67 57,99 57,38 Ostali rashodi 9,05 6,31 6,52 Ukupni rashodi 100,00

Dodatni troškovi u 2012. Novi ustroj službe hitne medicinske pomoći oko 117 milijuna kuna Lijekovi na recept oko 260 milijuna kuna (posljedica preraspodjele izvršene 2010. godine kada je rok skraćen na 150 dana) Primjena novih prava iz kolektivnog ugovora za zdravstvo oko 230 milijuna kuna

Osiguranici Broj osoba oslobođenih participiranja u trošku zdravstvene zaštite smanjen je s 1,500,000 na 900,000 (ukupno za 40%). Jedine kategorije oslobođene participacije ostale su djeca, trudnice, oboljeli od HIV-a, kronični psihijatrijski bolesnici, transplantirani, dijalizirani i oboljeli od zloćudnih bolesti. Znatno povećanje participacija na sve bolničke i stomatološke zdravstvene usluge – na 20% ukupne cijene. Uvođenje participacije u primarnu zdravstvenu zaštitu (10 HRK po posjetu i 10 HRK po receptu).

Osiguranici Povećanje premija dopunskog zdravstvenog osiguranja s 50 na 80HRK i s 80 na 130HRK za umirovljenike i zaposlene s plaćom/mirovinom većom od 5108 HRK. Broj osoba koje plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje iz džepa porastao sa 650,000 u 2008. na 1,440,000 u 2011. Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje za umirovljenike s mirovinama iznad prosječne plaće, iznos 3% bruto mirovine.

Uplate iz džepa (HRK) Prihodi bolnica Prihodi HZZO-a Ukupno 2008.   Prihodi bolnica Prihodi HZZO-a Ukupno 2008. 239,355,369 412,525,785 651,881,154 2010. 934,006,493 472,818,124 1,406,824,617

Liste čekanja Liste čekanja za terapijske postupke (npr. operacijski posljedica razlike između realnih mogućnosti odnosno postojećih kapaciteta bolnica i povećanih zahtjeva od strane pacijenata (odnos ponude i potražnje) vrijeme čekanja za određene bolničke usluge značajno se razlikuje od ustanove do ustanove, ovisno o kategoriji bolničke ustanove, ugovorenim djelatnostima te specifičnostima pojedine bolnice: Liste čekanja za dijagnostičke postupke Liste čekanja za terapijske postupke (npr. operacijski zahvati – ugradnja endoproteze kuka/koljena, operacija očne mrene)

Snimka stanja listi čekanja Najčešći razlozi postojanja dugotrajnih listi čekanja: nedovoljan broj liječnika nedovoljan broj ili starost medicinskih uređaja financijsko ograničenje za ugradbeni materijal Ostali razlozi postojanja dugotrajnih listi čekanja: višestruko naručivanje pacijenata za istu uslugu u više bolnica nedolazak pacijenta na zakazane termine osobni izbor ustanove, liječnika ili termina od strane pacijenata

Mjere za smanjenje listi čekanja osiguranje dodatnog ugradbenog materijala nabava medicinske opreme sinergija javnog i privatnog sektora prilagodba radnog vremena pacijentima otvaranje dnevnih bolnica povećanje produktivnosti i učinkovitosti informatizacija cjelokupnog zdravstvenog sustava

Snimka stanja CT i MRI 1. Središnja i sjeverna Hrvatska* Grad Zagreb Zagrebačka županija Karlovačka županija Sisačko-moslavačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija - Krapinsko-zagorska županija - Varaždinska županija - Međimurska županija - Koprivničko-križevačka županija 2. Panonska Hrvatska* (Zapadna i Istočna Slavonija) Virovitičko-podravska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija Osječko-baranjska županija Vukovarsko-srijemska županija

CT i MRI 3. Istra, Primorje i Lika* Primorsko-goranska županija Istarska županija - Ličko-senjska županija 4. Sjeverna i Južna Dalmacija* Zadarska županija Šibensko-kninska županija - Splitsko-dalmatinska županija - Dubrovačko-neretvanska županija * podjela po regijama – postojeći klinički bolnički centri

ANALIZA STANJA CT UREĐAJA ugovoreno* (neugovoreno**) s HZZO

ANALIZA STANJA MRI UREĐAJA ugovoreno* (neugovoreno**) s HZZO

Izazovi suvremenih zdravstvenih sustava izazovi zdravstvenog sustava potražnja više zdravstvene njege stabilna baza resursa bolja zdravstvena njega ponuda povećana produktivnost brži pristup nove tehnike, proizvodi i usluge više osoblja više sredstva Izvor: prilagođeno prema European Comission (2005) Study on Economic Impact of eHealth: Developing an evidence-based context-adaptive method of evaluation for eHealth. Pog. 4. The potential of ehealth-facing the challenges of modern healthcare. Final report. Dostupno na: www.ehealth-impact.org [20.6.2011.].

Strateški plan Ministarstva zdravlja 2012.-2014. Opći cilj 1. Zaštita, očuvanje i unapređenje zdravlja Posebni cilj 1.1. Dostupnija zdravstvena zaštita Posebni cilj 1.2. Razvijen sustav kvalitete zdravstvene zaštite Posebni cilj 1.3. Zaštita javnozdravstvenog interesa

Posebni cilj 1.1. Dostupnija zdravstvena zaštita Reorganizacija i unapređenje sustava hitne medicinske službe Popunjavanje mreže javne zdravstvene službe Razvoj i standardizacija zdravstvene infrastrukture i ulaganje u ljudske potencijale Informatizacija sustava zdravstva Organizacija i uvođenje telemedicinskih usluga u zdravstveni sustav Osiguranje prava iz zdravstvenog osiguranja Uključivanje udruga pacijenata u donošenje odluka o ključnim zdravstvenim uslugama

Posebni cilj 1.2. Razvijen sustav kvalitete zdravstvene zaštite Uspostava sustava kvalitete zdravstvene zaštite Provođenje inspekcijskog nadzora u sustavu zdravstva

Posebni cilj 1.3. Zaštita javnozdravstvenog interesa Razvoj zaštite javnozdravstvenog interesa Unapređenje Nacionalnog transplantacijskog programa Osiguranje optimalnog broja sanitarnih inspektora i sanitarnih nadzora Uspostava sustava praćenja i zaštite zdravlja radnika radi sprječavanja štetnog utjecaja rada na zdravlje

Budući koraci - 1 Restrukturiranje i racionalizacija akutnih bolničkih kapaciteta kroz masterplan. Okrupnjivanje bolničke nabave električne energije, poštanskih usluga i potrošnih materijala. Racionalizacija nezdravstvenih djelatnosti bolnica kroz outsourcing i spin-off.

Budući koraci - 2 Izrada nacionalne klasifikacije i okrupnjivanje tenderske nabave financijski „najtežih“ medicinskih proizvoda i ugradbenih materijala. Ograničenje porasta potrošnje na lijekove na recept. Poticanje razvoja privatnih zdravstvenih osiguranja koja bi preuzela dio potražnje za zdravstvenom zaštitom.