Rizična ponašanja adolescenata i savjetovališta za mlade u Hrvatskoj Marina Kuzman Hrvatski zavod za javno zdravstvo Zagreb, 2009. "Dobre prakse i politike seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava mladih"

Zašto su važni seksualni odnosi u adolescenciji Seksualno ponašanje adolescenata je jedno od najvažnijih i najosjetljivijih područja ljudskog razvoja Rizično seksualno ponašanje uvijek, a osobito u adolescenciji može imati neposredne i dugoročne neželjene posljedice Motivi za stupanje u rane seksualne odnose najčešće su izvan konteksta seksualnosti Djeca koja stupaju u rane seksualne odnose imaju i različite druge rizike

Adolescencija nije samo doba pobune i agresivnosti već i ranjivosti i dvojbi….

Seksualno ponašanje i predrasude Mediji su puni tema o seksualnosti, no prave informacije su često nedostatne a osobni razgovor o seksu je u nekim sredinama i danas društveni tabu Seksualno prenosive infekcije i danas nose stigmu i podsvjesni osjećaj krivnje Seksualna sloboda muškaraca je u pravilu veća no u žena Od muškaraca se očekuje da budu seksualno asertivniji i aktivniji, no od djevojaka se očekuje da vode računa o sigurnosnim mjerama za sprječavanje trudnoće i/ili spolno prenosivih infekcija

Zašto su važni rani seksualni odnosi Trendovi ka sve ranijem stupanju u seksualne odnose nisu uvijek tako izraženi kako se smatra, no odlaganje stupanja u brak uvjetuje sve duže razdoblje predbračnih seksualnih odnosa i produžava mogućnosti rizičnog seksualnog ponašanja Rizično seksualno ponašanje u adolescenciji može imati neposredne ali i dugoročne posljedice Neželjena (maloljetnička) trudnoća Spolno prenosive bolesti Cervikalna displazija / karcinom vrata maternice Neplodnost

Zašto su važni rani seksualni odnosi Rizični čimbenici (Pre)rano započimanje seksualnog života Broj partnera/promiskuitet Neuporaba kondoma/kontracepcije Nedostatno korištenje zdravstvene skrbi

Proširenost seksualnih odnosa u adolescenata u Hrvatskoj U dobi prije šesnaestog rođendana 2002. godine seksualne odnose imalo 10% djevojčica i 23% dječaka, a u 2006. godini 17% djevojčica i 29% dječaka. I u dječaka i djevojčica je u razdoblju od 4 godine registriran porast proširenosti ranih seksualnih odnosa, u djevojčica 70% a u dječaka 23%. (HBSC2002, 2006.)

Hrvatska u odnosu na ostale europske zemlje 2002. i 2006. godine U 2002. godini su hrvatski adolescenti bili na pretposljednjem mjestu po spolnoj aktivnosti u ispitivanoj dobi (29. od 30 zemalja)….ali se udio seksualno aktivnih petnaestogodišnjaka znatno povećao u posljednje četiri godine, i 2006. godine smo na granici srednje i donje trećine (26. od 36 zemalja) U 13 zemalja seksualni odnosi češći u djevojčica

Seksualni odnosi u studenata, prva godina studija, 2003-2008 68% studenata i 57% studentica spolno je aktivno (p<0,001) Srednja dob stupanja u seksualne odnose je 16,9 za studente i 17,4 za studentice I studenti i studentice koji ne žive s roditeljima češće su seksualno aktivni (p<0,001 i p=0,009) HZJZ

Uporaba zaštite Uporaba kontracepcije pri posljednjem spolnom odnosu u dobi 16 godina ili ranije 2006. godine (HBSC) Dječaci % Djevojčice% Kondom 76 77 Ništa 15 11 Prekinuti snošaj 8 12 Plodni dani 8 6 Oralni kontraceptivi 8 8 Kondom se rabi kao kontracepcijsko sredstvo, zaštita protiv STI je za mlade manje važna

Korištenje zaštite - uporaba zaštite u studenata, prva godina studija, 2003-2008 godina   Nikad/rijetko Povremeno Uvijek M % Ž % Kondom HR 19 30 47 37 33 ZG 17 27 69 57 14 15 Prekinuti snošaj HR 88 70 7 12 5 18 87 76 10 6 Sigurni dani HR 90 80 9 11 81 8 Hormonska kontracepcija HR 75 4 21 71 25 Uporaba je vrlo nesigurna i neredovita, odnosno ponašanje je upravo karakteristično za adolescente i to bez obzira na geografiju HZJZ

Uporaba kondoma pri posljednjem spolnom odnosu (HBSC2006) Hrvatska vrlo visoko među 34 zemlje

Razlozi za neuporabu kondoma Razlozi nekorištenja kondoma Ukupno (n=208) Muškarci Žene (N=142) (N=65) N % Previsoka cijena 55 26.44 38 26.76 17 26.15 Srame se kupiti ga 8 3.85 4 2.82 6.15 Nije lako dostupan 12 5.77 9 6.34 3 4.61 Ne vole seks s kondomom 120 57.69 83 58.45 37 55.38 Imaju poteškoća s uporabom 24 11.54 16 11.27 12.31 Srame se pitati partnera da ga upotrijebe .4.33 .2.11 6 .9.23 Partner ne pristaje/odbija 1.44 2 1.41 1 1.54 Imaju povjerenja u partnera 88 42.31 51 35.91 56.92 Imaju stalnog partnera 5 2.40 0.70 Ne znaju prednosti korištenja 0.96 Koriste druga kontracepcijska sredstva 27 12.98 11 16.92 Kada su pod utjecajem droge/alkohola 7 4.93 .3.08 Ne sjete se/ne da im se 31 14.90 16.90 .10.77 Ne znam 0.48 0.0 Drugi razlozi 30 14.42 23 16.20 RAR

Odakle mladi dobivaju informacije

Odakle mladi dobivaju informacije Neformalni izvori: prijatelji, mediji, obitelj, časopisi, Internet…. Formalni izvori: škola, zdravstvene službe, knjige…. IZVORI INFORMACIJA O SPI/HIV-U UKUPNO (N=265) M (N=181) Ž (N=83) N % OBITELJ 71 26.79 37 20.44 34 40.96 PRIJATELJI/VRŠNJACI 143 53.96 91 50.28 51 61.44 MEDIJI 158 59.62 103 56.91 55 66.26 ŠKOLA 80 30.19 58 32.04 21 25.30 SOCIJALNI/ZDRAVSTVENI RADNICI 12.83 15 8.29 19 22.89 SPI SLUŽBE SAVJETOVANJA 6 2.26 5 2.76 1 1.20 DRUGO 38 14.33 25 13.81 12 14.46 INFO MATERIJAL 77 29.06 54 29.83 31 37.35 NIGDJE 4.52 9 4.97 3 3.61 HARM REDUCTION PROGRAM 1.13 2 1.10 INTERNET 0.75 0.0 RAR RAR2002.

Rizični čimbenici povezani s ranim seksualnim odnosima (Pre)rani seksualni odnosi najčešće su povezani i s drugim rizicima Rani seksualni odnosi nisu izolirani rizični događaj u životima mladih L’Engle KL, Jackson C, Brown J. Early adolescents’ cognitive susceptibility to initiating sexual intercourse. Perspectives on Sexual and Reproductive Health 2006;38:88-103. Fergusson DM, Lynskey MT. Alcohol misuse and adolescent sexual behaviors and risk taking. Pediatrics., 98(1) 1996) 91-96. Deardorff J, Gonzales NA, Christopher FS, Roosa MW, Millsap RE. Early puberty and adolescent pregnancy: the influence of alcohol use. Pediatrics 2005;116(6):1451-6. Kinsman SB, Romer D, Furstenberg FF, Schwarz DF. Early sexual initiation: the role of peer norms. Pediatrics., 102(5) (1998) 1185-1192

Seksualno iskustvo i druga rizična ponašanja u petnaestogodišnjaka Djevojčice koje ranije stupaju u seksualne odnose Češće su redovite pušačice Više eksperimentiraju s marihuanom Češće se opijaju Slabije su učenice Agresivnije su i sklonije zlostavljanju drugih Lošije procjenjuju svoje zdravlje Lošije komuniciraju s ocem i majkom Imaju više psihosomatskih simptoma Rizična je rana dob menarhe Dječaci koji ranije stupaju u seksualne odnose Češće su redoviti pušači Više eksperimentiraju s marihuanom Češće se opijaju Slabiji su učenici Agresivniji su i skloniji zlostavljanju drugih I djevojčice i dječaci su “popularniji” mjereni komunikacijom s vršnjacima suprotnog spola Kuzman M, Pavić Šimetin I, Pejnović FranelićI. Early Sexual Intercourse and Risk Factors in Croatian Adolescents. Coll Antropol 31 (Suppl 2) 2007, 121-129. DiIorio C, Dudley W, Soet J, McCarty F. Sexual possibility situations and sexual behaviors among young adolescents: The moderating role of protective factors. J of Adolesc Health., 35(6) (2004) 528-539. .

Tko sve ima utjecaj na zdravlje djece i mladih? ŠKOLA VRŠNJACI VRTIĆ OBITELJ CRKVA MEDIJI ZDRAVSTVO DRUŠTVENA ZAJEDNICA DRŽAVA NGO

European strategy for child and adolescent health and development WHO2005. “Djeca su naše ulaganje u društvo sutrašnjice. Njihovo zdravlje i način kako im pomažemo kroz adolescenciju do odrasle dobi utjecat će na prosperitet i stabilnost zemalja Europske regije u dolazećim desetljećima” Strategija SZO ne specificira postojanje posebnih službi za djecu i mlade, no jasno preporuča “youth-friendly councelling and health services for reproductive health and other health problems”

Organizacija zdravstvene zaštite adolescenata “Zbog razvojnih kao i epidemioloških razloga, za mlade su ljude nužni “youth-friendly” modeli primarne zdravstvene zaštite. …Danas se zna dovoljno da bi se preporučilo kako je u budućnosti za svaku zemlju prioritetno postojanje politike i potpore za osiguranje takvih službi” Tylee A, Haller DM, Graham T, Churchill R, Sanci LA. Youth-friendly primary-care services: how are we doing and what more needs to be done. Lancet 2007;365:1565-1573.

The system of SHS provision in Member States (WHO) Miriam Levi WHO temporary advisor Meeting on Youth Friendly Health Policies and Services Edinburgh, Scotland 21-23 September 2009

Main activities performed by SHS personnel Suggestions on the main activities in which SHS personnel should be involved Group/classroom health promotion 79% Individual counselling/ health dialogues 74% Screenings 53% Vaccinations 37% Screenings 80% Individual counselling /health dialogues 80% Group/ Classroom Health promotion 67% Vaccinations 53% 47% did not answer! 35% did not answer! Miriam Levi WHO temporary advisor Meeting on Youth Friendly Health Policies and Services Edinburgh, Scotland 21-23 September 2009

Službe za školsku (i adolescentnu) medicinu u Hrvatskoj – jesmo li u skladu sa strateškim ciljevima Službe za školsku medicinu djeluju u zavodima za javno zdravstvo, rade isključivo preventivu primjenjujući istovjetan program za sve škole i fakultete u zemlji Jedan tim (liječnik specijalist školske i adolescentne medicine i medicinska sestra) je odgovoran za 4.000-5.000 djece i mladih (od sljedeće godine za 3.500)

Što je nužno za djelotvornu zdravstvenu zaštitu djece i mladih Raspoloživost Dostupnost Osoblje “Setting” orijentacija Usmjerenost ka zadovoljenju potreba Aktivni pristup Definirana ciljna populacija Preduvjeti: odgovarajuća legislativa, organizacija i edukacija profesionalaca

Posebna snaga Školske i sveučilišne medicine je njena funkcija “mosta” psiholog pedagog Mentalno zdravlje, rizično ponašanje,teškoće učenja učitelj defektolog, logoped Teškoće učenja, kronična bolest psihijatar ŠKOLSKA MEDICINA Mentalno zdravlje, rizično ponašanje, teškoće učenja centar za socijalnu skrb ginekolog Reproduktivno zdravlje obiteljski liječnik, pedijatar ostale specijalnosti

Ostali preventivni pregledi Kako se tim zadaćama udovoljava u praksi Plan i program mjera zdravstvene zaštite Sistematski pregledi U osnovnoj i srednjoj školi, na prvoj godini studija Probiri Vid, vid na boje, rast i razvoj Ostali preventivni pregledi Sport, tjelesni odgoj, školovanje itd.

Kako se tim zadaćama udovoljava u praksi Plan i program mjera zdravstvene zaštite Provođenje obveznog Programa cijepljenja Skrb o djeci s kroničnim bolestima i posebnim potrebama Sve aktivnosti u suradnji sa školskim osobljem i stručnim službama škole

Zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja Kako se tim zadaćama udovoljava u praksi Plan i program mjera zdravstvene zaštite Zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja Ciljna populacija: učenici, školsko osoblje, roditelji Interaktivne metode učenja i poučavanja Primjena načela promicanja zdravlja Ograničeni broj sati Teme usmjerene potrebama: prehrana, rizična ponašanja, pubertet i adolescencija, spolno prenosive bolesti i reproduktivno zdravlje

Kako se tim zadaćama udovoljava u praksi Plan i program mjera zdravstvene zaštite Savjetovališni rad kao integrirani dio aktivnosti i u vremenu izdvojenom za savjetovalište za adolescente, roditelje, staratelje i učitelje Prilagodba na školu, školski neuspjeh, poremećaji ponašanja, problemi razvoja i sazrijevanja, kronični poremećaji zdravlja, reproduktivno zdravlje i planiranje obitelji, zloupotreba psihoaktivnih droga i drugi oblici ovisnosti, problemi mentalnog zdravlja i dr

Neki pokazatelji kroz vrijeme Oko 200.000 učenika svake je godine sudjelovalo na predavanjima, a oko 100.000 sudjelovalo je u grupnom radu u vezi sa zdravstvenim temama

Korištenje zdravstvenih službi Od seksualno aktivnih studentica, 52% onih koje žive s roditeljima i 49% onih koje ne žive s roditeljima (p=0,069) je bilo na ginekološkom pregledu (HZJZ) Savjetovališta u školskoj medicini su mjesto dobivanja informacija, rješavanja dvojbi te planiranja i ostvarivanja mjera sigurnog i odgovornog spolnog ponašanja

Neki pokazatelji kroz vrijeme U 2008. godini savjetovališta u OŠ posjetilo 128.000 korisnika (od toga 8.400 zbog reproduktivnog zdravlja), 40.000 korisnika u SŠ (od toga 10.200 zbog reproduktivnog zdravlja) te 18.000 studenata (od toga 7.000 zbog reproduktivnog zdravlja) Broj zahtjeva za savjetima iz područja reproduktivnog zdravlja povećava se iz godine u godinu

Ginekolozi/privatnici Što je danas mladima na raspolaganju (u području SPI i reproduktivnog zdravlja) u sustavu zdravstvene zaštite u Hrvatskoj Opća/obiteljska medicina Školska medicina Zdravstveni odgoj i savjetovališta Ginekolozi u PZZ Ginekolozi/privatnici

Mladi se ipak žale da ti profesionalci... …nemaju vremena Nisu zainteresirani za njihove probleme, “Preblizu” su njihovim obiteljima, Zahtijevaju najavu, Potrebna je uputnica ili novac...

Projekt: Prevention of HIV/AIDS among the southern Europe’s youth Projekt: Prevention of HIV/AIDS among the southern Europe’s youth (UNICEF, CIDA, IOM) HIV/AIDS Rapid Assessment and Response among Especially Vulnerable Young People (2002) Slijedom RAR rezultata i preporuka u nastavku projekta su ostvareni preduvjeti za YFS u Rijeci i Splitu, kao i Savjetovalište u Zagrebu

Youth Friendly Services Nakon RAR istraživanja a slijedeći preporuke mladih ispitanika UNICEF je podržao osnivanje “open door” YFC Nisu se osnivali paralelni sustavi već se oslanjalo na postojeće službe školske medicine Utvrđeno je redovito radno vrijeme Profesionalci su bili specijalisti školske medicine, psiholozi i ginekolozi na raspolaganju ukoliko je bilo potrebno

Glavni razlozi za posjetu YFS Uporaba kontracepcije 55.9% Savjeti o seksualnom ponašanju 24.5% Informacije o STI 12.9% Problemi s PMS 5.1% Simptomi STI 1.6%

Što smo naučili Pozitivno i kao potrebna ocijenjena dodatna edukacija profesionalaca i vršnjaka kao i interaktivne metode učenja i poučavanja o problemima seksualnosti Mladi su izražavali zadovoljstvo postojanjem dodatnih raspoloživih mjesta za savjet i pomoć Značajnijim su doživljavali školskog liječnika i psihologa, ginekologa samo u indiciranim slučajevima

Dugoročna održivost posebnih programa U Rijeci je Poglavarstvo grada Rijeke kontinuirano podržavalo (i podržava) postojanje YFC U Zagrebu Poglavarstvo Grada Zagreba kontinuirano podržava postojanje i funkcioniranje Savjetovališta za reproduktivno zdravlje mladih U Splitu Savjetovalište radi bez posebnih sredstava, kao specijalizirano savjetovalište u Službi školske medicine

Zaključno Zasebne službe za aktivnu preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladih prepoznate su kao prioritet u zdravstvenim politikama mnogih zemalja Sustavni pristup problemima spolnosti i reproduktivnog zdravlja omogućava ravnomjernu dostupnost programa svim potencijalnim korisnicima Posebni programi imaju šansu opstati i biti održivi ako se oslanjaju na postojeći sustav Inicijativa i podrška lokalne zajednice mogu biti presudni u zadovoljenju aktualnih potreba adolescenata

Hvala na pažnji