Izazovi ekonomske politike BiH Doc. dr. Kemal Kozarić 10. decembar/prosinac 2010, Dubrovnik

Uvod Kako se male i otvorene ekonomije mogu suprotstaviti potencijalnim rizicima i kakva je njihova budućnost? Koji su potencijalni rizici za ekonomiju Bosne i Hercegovine? Kakav je bio odgovor na ekonomsku krizu u Bosni i Hercegovini? Kakve su perspektive ekonomije Bosne i Hercegovine?

Kako se male i otvorene ekonomije mogu suprotstaviti potencijalnim rizicima? Male i otvorene ekonomije su mnogo osjetljivije na eksterne šokove zbog nedostatka adekvatnih instrumenata za odbranu; Neophodna je veća koordinacija monetarnih i fiskalnih vlasti, institucija za nadzori regionalna saradnja sa zemljama-partnerima; Prisutan snažan uticaj glavnih spoljnotrgovinskih partnera na realni sektor; Nedovoljna fleksibilnost korporativnog sektora na novonastalu situaciju na domaćem i inostranom tržištu.

Koji su glavni rizici za bh. ekonomiju? Finansijska stabilnost mora biti u fokusu svih dijelova finansijskog sektora; Ugroženost fiskalne pozicije BiH: Rast BDP-a u prethodnim godinama bio je u prosjeku 6%, za 2009. bio je -3,2%, a u 2010. povratak u pozitivnu zonu od 0,5% i nešto jači oporavak očekuje se u 2011. sa 3% rasta; Pogoršanje fiskalne pozicije u BiH u 2008. zabilježeno je kako s prihodovne tako i s rashodovne strane (16%). Planirani nivo budžetskog deficita je 3,5% BDP-a; Pogoršanju fiskalne pozicije s rashodovne strane doprinijele su ranije odluke o socijalnim davanjima, povećanje plata u javnoj upravi i povećanje tekuće vladine potrošnje u 2008.

Koji su glavni rizici za finansijski sektor BiH? Procikličnost finansijske krize na ostale segmente finansijskog sektora – mikrokreditne organizacije, kompanije za lizing, tržište kapitala i osiguranja; Potpisivanje Bečke inicijative je obavezalo banke da zadrže adekvatnu kapitalizaciju (prosjek 16%) i kreditnu aktivnost, te se kvartalno rade testovi na stres od strane Centralna banke Bosne i Hercegovine i nadzornih organa; Nakon pada nivoa štednje tokom krize, slijedi povrat povjerenja i rast depozita građana na 6,17 mlrd. KM u septembru/rujnu 2010, što predstavlja porast od 12,1% na godišnjoj osnovi; Na kraju se može zaključiti da je finansijski sektor pokazao zavidan nivo otpornosti na finansijsku krizu.

Osvrt na nastanak krize u svijetu Visoka kreditna ekspanzija; Deregulacija finansijskog sektora; Pojava finansijskih derivata, veliki bankarski bonusi kao posljedica rizičnih ulaganja; Zbog pritiska ka stalnoj ekspanziji plasmana, znatan pad kvalitete baze klijenata – NINJA (no income, no job, no assets); PR i marketing isključivo ka prodaji, bez edukacije klijenata Kriza u Northern Rock i propast Lehman Brothers – početak globalne finansijske krize; Kriza prelazi u realni sektor – kontrakcija BDP-a, smanjene prognoze rasta.

Uzrok krize u Bosni i Hercegovini Snažan kreditni rast: 14,55 milijardi KM plasirano krajem 2008.; Porast spoljnotrgovinskog deficita – većina potrošnje bh. građana išla ka kupovini robe iz uvoza (52% svih plasiranih kredita išlo je u sektor domaćinstava, a 48% preduzećima); Nedovoljno upravljanje rizicima; Rast cijena nekretnina; Visok stepen javne potrošnje u BDP-u.

Indeks cijena nekretnina Ogromne marže u građevinarstvu (Fisherov indeks cijena nekretnina od Q1 2004 do Q4 2008: cijene m2 nekretnina stambene namjene udvostručene)

Struktura finansijskog sektora u BiH Bankarski sektor dominira finansijskim sistemom u BiH. Udio aktive ovog sektora u aktivi finansijskog sistema na kraju 2009. je iznosio 82,1%. Na kraju 2009, 95% ukupne aktive i 88,4% prosječnog dioničkog kapitala bilo je koncentrisano u bankama s većinskim stranim vlasništvom. Veliki procenat stranog vlasništva je potencijalni rizik jer se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiH (Beč, Milano, Ljubljana). Tabela 1: Vrijednost imovine finansijskih posrednika   2005 2006 2007 2008 2009 Vrijednost,milioni KM Učešće, % Vrijednost, milioni KM Banke 1) 11.424 76.9 14.622 79.5 19.570 79.8 19.568 80.9 20.603 82,1 Investicijski fondovi 2) 1.792 12.0 1.553 8.4 1.762 7.2 1.760 4.8 868 3,5 Leasing kompanije 3) 659 4.4 1.025 5.6 1.378 1.377 6.2 1.602 6,4 Društva za osiguranje i reosiguranje 4) 675 4.5 706 3.8 853 3.5 943 3,8 Mikrokreditne organizacije 5) 313 2.1 485 2.6 946 3.9 945 4.7 1.074 4,3 Ukupno 14.882 18.393 24.510 24.509 25.093

Rizik likvidnosti nizak, glavni problem kvaliteta kredita

Najveći rizik za bankarski sektor Znatan rast NPL – za drugi kvartal 2010, NPL su iznosili 8,7%.

Posljedice krize: izgubljena radna mjesta od oktobra 2008. do danas

Kakav je bio odgovor vlasti Bosne i Hercegovine na krizu Iako su vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini donijele određene mjere, odgovor nije bio pravovremen, a većina mjera bile su deklarativne prirode; Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine se odlučilo za novi stand-by aranžman vrijedan 1,2 milijarde EUR kako bi se obezbijedila fiskalna održivost; Odgovor monetarnih vlasti bilo je održavanje likvidnosti politikom obavezne rezerve i uspostava Komiteta za finansijsku stabilnost; Oporavak je spor i dugotrajan.

Blagi oporavak u 2010. U prvom polugodištu rast izvoza za 33%, dok se uvoz za isti period povećao samo za 4%; Prvi put pokrivenost uvoza dostigla 53,8%; Rast deviznih rezervi BiH na 6,45 milijardi KM; Niska i stabilna inflacija na nivou od oko 2%; Oporavak velikih izvoznika, poput Aluminija, Birača Zvornik, Mital Steela, zbog porasta potražnje za njihovim proizvodima na globalnom tržištu.

Podaci o uvozu i izvozu sa najznačajnijim patnerima kolone UVOZ i IZVOZ u milionima KM   2008 2009 I-VII 2010 ZEMLJE IZVOZ UVOZ Pokrivenost Slovenija 614 964 63,8% 464 759 61,0% 346 460 75,2% Hrvatska 1.156 2.779 41,6% 945 1.854 50,9% 587 1.099 53,4% Srbija 943 1.727 54,6% 741 1.283 57,8% 524 782 67,1% Crna Gora* 231 39 584,6% 229 591,7% 172 23 715,5% Italija 843 1.522 55,4% 1.242 67,9% 446 685 65,1% Austija 415 606 68,5% 325 454 71,6% 256 264 97,1% Njemačka 913 1.915 47,7% 814 1.395 58,3% 792 76,5% Druge zemlje 1.594 6.742 23,7% 1.170 5.324 22,0% 1.078 3.358 32,1% UKUPNO 6.712 16.292 41,2% 5.531 12.349 44,8% 4.017 7.465 53,8%

Podaci o uvozu/izvozu za 2010. po robi Uvoz I – X, 2010 Izvoz I – X, 2010 GRUPA PROIZVODA U hiljadama KM U procentima UKUPNO 11.124.457 100,00% 5.821.958 100,0% ŽIVOTINJE I PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA 305.590 2,75% 95.378 1,6% PROIZVODI BILJNOG PORIJEKLA 488.329 4,39% 101.627 1,7% PREHRAMBENE PRERAĐEVINE 1.148.354 10,32% 213.791 3,7% PROIZVODI MINERALNOG PORIJEKLA 2.240.317 20,14% 1.014.676 17,4% PROIZVODI HEMIJSKE INDUSTRIJE ILI SRODNIH INDUSTRIJA 1.104.919 9,93% 396.680 6,8% PLASTIČNE MASE, GUMA I KAUČUK 604.312 5,43% 98.741 DRVO I PROIZVODI OD DRVETA 126.552 1,1% 347.405 6,0% OBUĆA, ŠEŠIRI, KAPE I SLIČNI PROIZVODI 185.626 337.602 5,8% TEKSTIL I TEKSTILNI PROIZVODI 579.503 5,21% 259.465 4,5% BAZNI METALI I PROIZVODI OD BAZNIH METALA 1.008.839 9,07% 1.321.124 22,7% MAŠINE, APARATI, MEHANIČKI I ELEKTRIČNI UREĐAJI 1.395.100 12,54% 567.486 9,7% TRANSPORTNA SREDSTVA I NJIHOVI DIJELOVI I PRIBOR 628.087 5,65% 125.990 2,2% Izvoz robe klasifikovan prema harmonizovanom sistemu; Izvor podataka: Agencija za statistiku BiH

Podaci o uvozu prehrambenih prerađevina Januar-Oktobar 2010 GRUPA PROIZVODA U hiljadama KM U procentima PREHRAMBENE PRERAĐEVINE UKUPNO 1.148.354 100,00% od čega: Prerađevine od mesa i riba 87.722 7,64% Šećeri i proizvodi od šećera 139.003 12,10% Kakao i proizvodi od kakaa 101.097 8,80% Proizvodi od žitarica, brašna, skroba ili mlijeka; 125.569 10,93% Proizvodi od povrća, voća, orašastih plodova ili ostalih dijelova biljaka 39.150 3,41% Razni prehrambeni proizvodi 166.408 14,49% Pića i alkoholi* 246.945 21,50% Ostaci i otpaci od prehrambene industrije; pripremljena životinjska hrana 130.869 11,40% Duhan i prerađene zamjene duhana 111.590 9,72% * - Vode je uvezeno u vrijednosti cca 85.5 miliona KM a izvezeno 12.9 miliona KM., a piva je uvezeno u vrijednosti cca 109.0 miliona KM a izvezeno 4.2 miliona KM Izvoz robe klasifikovan prema harmonizovanom sistemu; Izvor podataka: Agencija za statistiku BiH

Kakve su perspektive ekonomije Bosne i Hercegovine u budućnosti Potencijali: Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale kada je u pitanju energetski sektor – samo 39% vodenih potencijala se koristi; Proizvodnja zdrave hrane; Značajni turistički resursi; Drvna industrija na većem stepenu prerade; Metalska industrija sa promjenom fokusa sa izvoza sirovina na proizvodnju i izvoz polugotovih i gotovih proizvoda; Podrška SME; Nastavak privatizacije (značajan udio državnog vlasništva u sektoru telekomunikacija, energetskom sektoru i javnim preduzećima).

Kakve su perspektive ekonomije Bosne i Hercegovine u budućnosti Neophodne reforme: Dalji napredak ka euroatlantskim integracijama; Smanjenje učešća javne potrošnje koja trenutno iznosi 47% BDP-a; Nastavak reformi u socijalnoj sferi; Veći poticaji za poljoprivredu; Neophodna reforma penziono-invalidskog osiguranja; Smanjenje opterećenja na bazi doprinosa i poreza za privrednike; Subvencije za kreiranje novih radnih mjesta; Neophodna politička stabilnost i da ekonomija bude u centru interesovanja svih relevantnih faktora u Bosni i Hercegovini.

HVALA NA PAŽNJI! http://www.cbbh.ba