Agregatna potražnja i ponuda

Agregatna potražnja i ponuda Do sada smo pretpostavljali da su cijene fiksirane, što u stvarnosti nije slučaj – sada relaksiramo tu pretpostavku Keynesovski model pretpostavlja da su cijene i nadnice fiksne-taj model dobro opisuje situaciju na kratki rok, dok se cijene i nadnice nisu stigle prilagoditi promjenama potražnje i ponude Klasični model podrazumijeva fleksibilne cijene i nadnice Kombinacija: Kratkoročno: Keynes (Keynsianci) Dugoročno: klasični model (Monetaristi)

Agregatna potražnja i ponuda Modeli agregatne potražnje i ponude prikazuju vezu između prosječnog nivoa cijena P i nacionalnog dohotka Y Krivulje agregatne potražnje i ponude ilustriraju kratkoročne i dogoročne efekte koje šokovi u agregatnoj potražnji i ponudi imaju na cijene i ravnotežni dohodak. Pozitivni šokovi: veći izvoz, povećanje radno sposobne populacije Negativni šokovi: više cijene goriva, pad pouzdanja u stanje ekonomije koji rezultira padom investicija

Nominalne i stvarne varijable Nominalne: mjerene u valuti (npr. kunama) Stvarne: mjerene količinom dobara i usluga M= Nominalna ponuda novca P= nivo cijena (price level), prosječna cijena svih dobara proizvedenih u ekonomiji L= stvarna ponuda novca Kad cijene nisu fiksirane, stvarna ponuda novca L =M/P Centralna banka kontrolira nominalnu ponudu novca M (ne stvarnu ponudu L)

Krivulja makroekonomske potražnje Cijene i ponuda novca: Kad su cijene fiksne, L i M rastu (padaju) istovremeno Kad su cijene flexibilne L može pasti ili rasti ovisno o P za isti M Krivulja makroekonomske potražnje (MDS): Prikazuje različite kombinacije nivoa cijena i stvarnog dohotka kad su tržišta dobara i novca u ravnoteži Za sada pretpostavljamo da će poduzeća proizvesti bilo koji traženi output (relaksiranje toga nas vodi na razmatranje agregatne ponude kasnije) Graf Niže cijene povećavaju stvarnu ponudu novca, smanjuju ravnotežnu kamatu i tako povećavaju agregatnu potražnju

Krivulja makroekonomske potražnje Sličnost s krivuljom potražnje za jedan proizvod, ali ipak drugačije objašnjenje Kod jednog proizvoda: kad se smanjuje cijena, kupuje se više proizvoda Kod agregatnog modela krivulja je padajuća zbog 3 razloga: Efekt blagostanja (više cijenemanje se može kupitiljudi kupuju manjemanja potražnja) Efekt kamate (više cijeneljudi trebaju više novca za transakcijepovećava se potražnja novca banke povisuju kamate (ponuda novca M konstantna) smanjuje se potražnja za dobrima i uslugama) Efekt izvoza (više cijenekupuje se više uvoznih dobaraodljev iz GDPa)

Agregatna ponuda (dugoročno) Graf agregatne ponude pokazuje količinu outputa koji su poduzeća voljna proizvesti za određeni nivo cijena dugoročno Tržište rada: ponuda, potražnja i ravnoteža (graf) U klasičnom modelu pretpostavlja se da su cijene i nadnice potpuno fleksibilne, nadnice se prilagođavaju cijenama Tržište rada uvijek u ravnoteži pune zaposlenosti ravnoteža pune zaposlenosti (to ne znači da je svo radno sposobno stanovništvo zaposleno, već da su svi koji su voljni raditi za danu nadnicu zaposleni) Puna zaposlenost određuje output – puna zaposlenost neovisna o cijeni – output neovisan o cijeni

Agregatna ponuda (kratkoročno) Graf agregatne ponude pokazuje količinu outputa koji su poduzeća voljna proizvesti za određeni nivo cijena kratkoročno Cijena outputa bitno ovisi o cijeni rada Na kratki rok nadnice nisu potpuno fleksibilne (npr. ugovor) Povećanje cijena znači veći prihod, a nefleksibilnost nadnica znači da se marginalni troškovi gotovo ne mijenjaju firme imaju razlog uposliti više ljudi i povećati output  kratkoročno agregatna potražnja je rastuća funkcija Primjer naftnih šokova

Nezaposlenost: povjesna kategorizacija (1) Klasično objašnjenje nezaposlenosti: Nezaposlenost je uzrokovana time sto su nadnice iznad ravnotežnog iznosa zbog: Utjecaja sindikata Minimalna nadnica zajamčena zakonom Strukturna nezaposlenost Kada postoji nesrazmjer izmedju vještina koje poslodavci traze, i onih koje nezaposleni imaju (npr. kad potražnja za proizvodima nekih industrija opada, pa se smanjuje zaposlenost) Tehnološka nezaposlenost Kad pada potreba za radnicima koji posjeduju određene vještine, iako industrija nije u padu. Sezonska nezaposlenost

Nezaposlenost: povjesna katgorizacija (2) Frikcionalna nezaposlenost Postoji u ekonomiji koja dobro funkcionira i u kojoj ne postoje prethodno opisani problemi Ljudi koji su ostavili jedan posao da traže drugi Ljudi koje je vrlo teško zaposliti Regionalna nezposlenost Industrija bazirana u jednoj regiji je u problemima i smanjuje broj zaposlenih

Nezaposlenost: moderni pristup (1) Moderni pristup nezaposlenosti: Dobrovoljna nezaposlenost Osoba koja je registrirana da traži posao, ali nije spremna uzeti posao za danu plaću je dobrovoljno nezaposlena Nezaposlenost ne svojom voljom Osoba koja je spremna odmah prihvatiti posao za zadanu nadnicu, ali nema tu priliku Prirodna razina nezaposlenosti Razina nezaposlenosti kad je tržište rada u ravnoteži

Nezaposlenost:moderni pristup (2) Razlozi nezaposlenosti: Nefleksibilne nadnice Sindikati ne dozvoljavaju smanjenje Minimalna nadnica zakonom zajamčena Ugovori Efficiency wage theory (firme plaćaju više nadnice) Ljudi mogu izabrati da budu nezaposleni zbog razloga: Visoke naknade za nezaposlene Visoki porezi na dohodak Napor potreban za traženje posla (razgovori itd.) Prekvalifikacija je skupa ili teško dostupna

Inflacija Inflacija je porast opće razine cijena. Kako se računa inflacija? 100*[CPI (2005)-CPI(2004)]/CPI(2004) Gdje je CPI consumer price indeks – indeks cijena potrošačkih dobara Dva tipa inflacije: Uzrokovana potražnjom (demand-pull) Uzrokovana cijenom troškova (cost-push)

  Inflation rates around the world in 2009 : Wikipedia

Inflacija potražnje (Demand-pull inflation) Postoji višak potražnje u ekonomiji na koji nije moguće odgovoriti povećanjem outputa, što podiže razinu cijena (“too much money chasing too few goods”)

Inflacija troškova (Cost-push inflation) Rastu troškovi ulaznih sirovina i dobara, što rezultira povećanjem cijena proizvodnje i outputa: Cijena veća jer poduzeća dio troškova prebace na potrošače Proizvodnja skupljasmanjenje outputasmanjenje ponude diže cijene Mogući uzroci: Povećanje cijena uvoza Povećanja u nadicama koja nisu utemeljena na povećanju produktivnosti

Zašto država treba kontrolirati inflaciju? U stvarnosti nominalni dohodak =/= stvarni dohodak (Stvarni dohodak manji ako rastu cijene) Neočekivana inflacija Penalizira ljude koji primaju fiksirani nominalni dohodak Raspodjeljuje bogatstvo od onih od kojih se posuđuje prema onima koji posuđuju Štednja gubi na vrijednosti CEOs i ostale osobe koje su plaćene prema ostvarenom profitu firme imaju korist od inflacije

Zašto država treba kontrolirati inflaciju? Očekivana inflacija Moguće se donekle zaštititi Banke povisuju kamate za kredite (uračunava se inflacija) Usklađivanje nadnica s inflacijom U inflaciji ljudi su skloni držati manje gotovine, pa su mnogo češće transakcije – traži povećanje resursa u financijskom sektoru Vrijednost valute treba štititi od pada

Kvantitativna teorija novca (The quantity theory of money) Ta teorija kaže da povećanje ponude novca vodi ka povećanju cijena (uz stabilne Y i V) MV=PY  osnovna jednadžba monetarizma M=nominalna ponuda novca V=brzina cirkulacije novca (koliko brzo novac u opticaju mijenja vlasnika tokom transakcija u jednoj godini) P=prosječni nivo cijena Y=stvarna razina ekonomske aktivnosti Formulu MV=PY možemo napisati kao M/P=Y/V Drugim riječima: stvarna ponuda novca =stvarnoj potražnji novca V odražava djelovanje kamate (veće kamateljudi drže manje novca kod sebeveća cirkulacija)

Deficit Deficit može biti financiran na dva načina: Vlada može prodati obveznice (tako se zadužuje kod privatnog sektora) Vlada može štampati novac štampanje novca povećava M, pa se uz konstantni Y povećava P inflacija! Zato je bolje deficit financirati prodajom obveznica, ali treba biti oprezan, jer dug može narasti toliko da vlada mora ponuditi jako visoke kamate, a na kraju možda ni ne može naći kreditore: tada joj ostaje samo štampanje novca

Kako vlada može kontrolirati inflaciju? Monetarna politika MV=PY kaže da je uz stabilan Y inflacija uzrokovana povećanjem ponude novcakontroliranjem ponude novca kontrolira se inflacija Restringiranje ponude novca odražava se na LM krivulju povećanje kamata Visoke kamate povećavaju vrijednost domaće valuteuvoz je jeftinijinema opasnosti od cost-push inflacije Visoke kamate smanjuju investicije i potrošnju smanjuju ekonomsku aktivnostsmanjuju opasnost od demand-pull inflacije

Ostale mjere kontroliranja inflacije Ove mjere imaju utjecaj ako se koriste zajedno s kontrolom ponude novca Promjena očekivanja Ako radnici znaju da je inflacija pod kotrolom, neće inzistirati na velikom povećanju nadnica Politika cijena i prihoda Može se propisati najveći mogući rast cijena i nadnica Nezavisnost centralne banke

Phillips-ova krivulja Pokazuje vezu izmedju inflacije (y-os) i nazaposlenosti (x-os) Pokazuje da je veća inflacija povezana s manjom nezaposlenošću i obrnuto Dugoročna krivulja (LRPC long run Phillips curve) Kratkoročna krivulja (SRPC short run Phillips curve)

Veza izmedju nezaposlenosti i inflacije Ne postoji dogoročna veza inflacije i nezaposlenosti (LRPC je vertikalna) Postoji kratkoročni trade-off između inflacije i nezaposlenosti kada je agregatna ponuda nepromijenjena a ekonomski šokovi dolaze od agregatne potražnje (SRPC)