Znanje i konkurentnost Jačanje institucionalnog okvira za razvoj standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma Znanje i konkurentnost Sanja Crnković-Pozaić 15.studenoga 2011. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala – Program Europske Unije za Hrvatsku Partner u projektu Projekt provode: Ured projekta: Radnička 37b, 1000 Zagreb, Tel: + 385 1 62 74 628

Danas, najvažnije je imati ideje, uvide i kreativnost U prošlosti, oni koji su raspolagali sirovinama i infrastrukturom imali su konkurentsku prednost Danas, najvažnije je imati ideje, uvide i kreativnost U budućnosti neće najveći problem biti nedostatak radnih mjesta nego nedostatak vještina i znanja Stoga, blagostanje u Velikoj Britaniji više nego ikad ovisi o razvoju talenata i potencijala naših stanovnika Gordon Brown Jedini izvor konkurentskih prednosti kompanija u budućnosti bit će sposobnost njihova managementa da uči brže od konkurenata (Arte de Geus, Royal Dutch/Schell, Harward Business Review, 1988.)

Globalna konkurencija znanja: US, Kina, Indija Rast broja radnih mjesta za istraživačka i inženjerska zanimanja u SAD biti će 70% veći od stope rasta svih ostalih zanimanja 29% svih zaposlenih u ovim zanimanjima stariji su od 50 godina 25% svih diplomaca ovih zanimanja nisu rođeni u SAD U Kini diplomira 4 puta više inženjera nego u SAD Tvorci obrazovne politike smatraju situaciju prijetećom za konkurentsku poziciju SAD-a na globalnom tržištu Istraživanja Bureau of Labour Statistics, SAD

Ljudski resursi za R&D Od 1991.-2001. stopa rasta broja doktora znanosti znanstvenih i inženjerskih zanimanja: Kina 580% Indija 26% SAD 8,4% Interes za ovim vrstama zanimanja u zemljama Zapada opada, dok u zemljama Istoka raste Gdje je tu Hrvatska?

U RH 2006. i 2010. godine Stručnjaci i znanstvenici 2006. godine 142 tisuće (9,1%) 2010. godine 183 tisuće (14,9%) Stopa rasta 2006. - 2010. – 28,9% Inženjeri, tehničari i srodni 2006. godine 230 tisuća (14,8%) 2010. godine 230 tisuća (14,9%) Stopa rasta 2006. – 2010. – 0,68%

Od komparativne do kompetitivne prednosti: vizijom, strategijom, motivacijom Japan – industrijski div bez vlastitih prirodnih resursa (posebno energenata) Finska – od ekonomije temeljene na drvetu i njegovoj preradi do prvaka elektronske industrije svijeta (Nokia) Izrael (Teva) – među 10 najjačih proizvođača generičkih proizvoda u farmaceutskoj industriji na svijetu temeljena isključivo na izraelskoj znanosti Hrvatska – zemlja bez ideja?

Zahtjevi globalizacije i konkurentnosti Fleksibilnost – sposobnost prilagođavanja organizacije promjenama u okruženju Inovativnost i poduzetništvo kao filozofija života i rada – preduvjet za globalnu konkurenciju Spremnost na osobno i organizacijsko učenje

Najveći problemi razvoja znanja u Hrvatskoj Obrazovni sustav ne daje ključne kvalifikacije za život i rad (8 ključnih kompetencija – posebno učiti kako učiti i poduzetničke vještine) Veza znanosti, obrazovanja i gospodarstva je slučajna – nema sustava Sustav za promicanje inovacija premalen je i nema sluha za inovatore u stanovništvu (elitistički je) Manje od 1% BDP-a investira se u znanost Oko 2% osoba starih 25-64 godine sudjeluje u programima obrazovanja odraslih Najvažnije: Nema dovoljno konkurencije za natjecanje, posebno u sustavu znanosti i obrazovanja, ali i na tržištu roba i usluga gdje se javljaju monopoli i oligopoli povezani s političkim opcijama

Kako možemo osigurati znanja i vještine za snažniju konkurentnost? Ponuda Potražnja Demografske rezerve radne snagee Učenici iz redovnog obrazovanja Zaposleni koji žele mijenjati radno mjesto Nezaposleni Slobodna radna mjesta Zaposleni

Primjer usklađenosti potreba tržišta rada i ishoda obrazovanja

Grane djelatnosti s potencijalom rasta

Koliko je sadašnja struktura znanja prilagođena glavnim generatorima prihoda?

Kako obrazovni sustav prati potrebe tržišta rada? Trajanje programa Naziv škole Naziv programa UKUPNO 2009-2010 I. razred II. razred III. razred IV. razred 4 TEHNIČKA ŠKOLA ZADAR Arhitektonski tehničar 114 25 32 31 26 3 SREDNJA ŠKOLA KNEZA BRANIMIRA BENKOVAC Keramičar-oblagač 18 8 2   STRUKOVANA ŠKOLA ŠKOLA VICE VLATKOVIĆA ZADAR Zidar - JMO 15 6 Klesar - JMO 3-godišnji programi 37 16 11 10 4-godišnji programi 151 41 43

Razvoj analitičke podloge za planiranje razvoja znanja Model informacija s tržišta rada koji će podržati: razumijevanje tržišnog položaja sektorskih znanja i vještina – potražnje po djelatnostima gospodarstva Izradu sektorskih strategija Identifikaciju jaza između ponude i potražnje za radom Prvi korak u analizi budućih potreba za sektorskim znanjima Podloge za planiranje kvota po obrazovnim programima po županijama ali i:

Razvoj analitičke podloge za planiranje razvoja znanja: nastavak Informacije potrebne za izbor kvalifikacija kod učenika i studenata Kvalitetna podloga za posredovanje u zapošljavanju Pomoć poslodavcima da bolje upoznaju kompetencije koje su im potrebne Podloga za donošenje politika: regionalnog razvoja, zapošljavanja, razvoja ljudskih resursa Transparente informacije o ljudskim resursima po županijama za domaće i strane investitore

Primjer analitičkih podloga za analizu ponude i potražnje za zanimanjima razvijene u ASOO Ekonomska aktivnost radnosposobnog stanovništva za zanimanja iz sektora Elektrotehnika i računalstvo, 2010.  Dob 15-64 Radno-sposobni Radna snaga Zaposleni Nezaposleni Neaktivni Elektrotehnika 48.094 37.925 35.112 2.812 10.169 Računalstvo 28.400 25.201 24.664 537 3.199 Ukupno E+R 76.494 63.126 59.776 3.350 13.368 Ukupno RH 2.182.465 1.638.298 1.488.856 149.441 544.167 Udio elektrotehnike,% 2,20 2,31 2,36 1,88 1,87 Udio računalstva,% 1,30 1,54 1,66 0,36 0,59 Udio E % R 3,50 3,85 4,01 2,24 2,46

RODOVI ZANIMANJA 1. Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori 2. Stručnjaci i znanstvenici 3. Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja 4. Uredski i šalterski službenici 5. Uslužna i trgovačka zanimanja 6. Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski i ribarski radnici 7. Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 8. Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 9. Jednostavna zanimanja 0. Vojna zanimanja

Kako se koriste zanimanja iz sektora u gospodarstvu? Krug 4 0-19% Krug 3 20-39% Krug 2 40-59% Krug 1 60+% 48 grana djelatnosti s 1,05 milijuna zaposlenih 66,4% zaposlenih u sektoru prosjek udjela R = 3% 2 djelatnosti sa 18 tisuća zaposlenih 16,4% zaposlenosti u sektoru Prosjek udjela 22,7% 1 djelatnost s 1,437 zaposlenih 3,06% zaposlenosti u sektoru Udio 53,2% 1 djelatnost sa 5.218 zaposlenih 14,2% zaposlenosti u sektoru Udio 68,2% 4. krug 0-19% 3. krug 20-49% 1. krug 60+% 21 grana djelatnosti 36,8%zaposlenosti u djelatnosti 3 grane djelatnosti 5,2% zaposlenosti u sektoru 58,2% zaposlenosti u sektoru Računalstvo Šumarstvo

Kakvi su trendovi potražnje za radom - računalstvo

Sraz ponude i potražnje na županijskoj razini

Zaključno Potrebe tržišta rada za znanjima i vještinama neće se spontano rješavati bez planiranja kvalifikacija na vrijeme Planiranje zahtijeva poznavanje trendova i projekcije budućih potreba gospodarstva Procjene potreba trebaju se redovno utvrđivati na makro razini, po regijama i gospodarskim djelatnostima Potrebe djelatnosti moraju se svesti na potražnju za znanjima i vještinama na razini zanimanja i razini kompetencija Sa tim saznanjima pristupa se planiranju potrebnih obrazovnih ishoda i kvalifikacija u redovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih

Pitanja za raspravu Koja je uloga poslodavaca u ovom procesu razvoja potrebnih znanja i vještina za višu razinu konkurentnosti? Koja je uloga države (nacionalne, lokalne)? Koja je uloga pojedinca?