PEDAGOŠKI PROJEKTI ŠKOLE U 2012. /13. Bloomova taksonomija PEDAGOŠKI PROJEKTI ŠKOLE U 2012./13. * Bloomova taksonomija * Kolegijalno opažanje Nastavničko vijeće Obrtničke škole Požega, 30.listopada 2012. Blaža Šurbek Bagarić, pedagoginja Obrtničke škole Požega

PLAN PREDAVANJA Do 5 min. UVOD Pedagoški projekti škole oko 25 minuta – Do 5 min. UVOD Pedagoški projekti škole Do 10 min. TEORIJA “Primjena Bloomove taksonomije u izradi izvedbenih i operativnih planova i programa” Oko 10 min. TEORIJA “Kolegijalno opažanje”

Umjesto UVODA prema prezentaciji “Tko su oni” Državni stručni skup za voditelje ŽSV njemačkog jezika, D. Stubica, 7.-8.1.2009. Je li nešto krenulo naopako?

Oni su svjesni razvoja znanja! “DOK ZAVRŠIMO DRUGI RAZRED SVE ŠTO SMO NAUČILI BITI ĆE ZASTARJELO”

Različite generacije – različite vještine – različiti koncepti učenja 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010 Silent generacija Baby boom generacija Telefon Pisaći stroj “gestetner” Televizija Radio Ploče Pisaći stroj Flip chart Kalkulator Video recorder Audio i video kazete Stereo Kalkulator Fotokopirni stroj Printer Telefaks PC Floppy disk CD-ROM Internet Mobilni telefon Instant messaging MP3 player, iPod Broadband internet Digitalne camere Camera phones Social networking GPS Satellite radio Online gaming Touch screens Skener Generacija X Generacija Y Net generacija

RAZMISLITE NA KOJI NAČIN VI PODUČAVATE? KOJA NAVEDENA SREDSTVA-medije (iz koje generacije) VI KORISTITE U NASTAVI, PODUČAVANJU? JESTE LI SUVREMEN ILI TRADICIONALAN NASTAVNIK? OBUČAVATE LI UČENIKE SREDSTVIMA- medijima SVOJE ILI NJIHOVE GENERACIJE?

U tome će vam pomoći Bloomova taksonomija i kolegijalno opažanje ŠTO ČINITI? UNOSITI PROMJENE U ODGOJNO-OBRAZOVNI SUSTAV ali prvenstveno unositi promjene u svoj način rada U tome će vam pomoći Bloomova taksonomija i kolegijalno opažanje

PLAN PROJEKTA Planiranje i programiranje rada prema Bloomovoj taksonomiji SADRŽAJ-AKTIVNOST/ način provedbe NOSITELJ (Planirano) VRIJEME REALIZACIJE 1. Edukacija pedagoginje (osobno stručno usavršavanje) pedagoginja Do lipnja 2012. 2. Obavijest nastavnicima o provedbi projekta Do kraja 10. Mjeseca 3. Edukacija nastavnika - predavanje na NV, radionice na SA - pisanje operativnih programa prema Bloomovoj taksonomiji pedagoginja,voditelji SA nastavnici Do veljače 2013. - predavanje Zimski ili proljetni odmor za učenike-radionice za nastavnike Tijekom šk.g.2012./13. Pisanje operativnih programa prema Bloomovoj taksonomiji 5. SNIMAK POSTOJEĆE SITUACIJE - opažanje pedagoginje i/ili kolegijalno opažanje - analiza operativnih programa nastavnika (suradnici voditelji SA i/ili imenovani nastavnici Povjerenstva za kvalitetu) Školska godina 2013./14. 6. Obavijest nastavnicima o rezultatima snimka postojećeg stanja - pano, power point na NV , mrežna stranica škole pedagoginja i imenovani nastavnici Nakon snimka, početkom šk.g. 2014./15.

PLAN PROJEKTA Kolegijalno opažanje SADRŽAJ-AKTIVNOST/ način provedbe NOSITELJ (Planirano) VRIJEME REALIZACIJE 1. Edukacija pedagoginje (osobno stručno usavršavanje) Pedagoginja do veljače 2013. 2. Obavijest nastavnicima o provedbi projekta do kraja 10. mjeseca 2012. 3. Edukacija nastavnika - individualno i kolektivno stručno usavršavanje nastavnika o kolegijalnom opažanju Pedagoginja, nastavnici tijekom ove i idućih školskih godina 4. Provedba kolegijalnog opažanja kolegijalnog opažanja Pedagoginja,voditelji SA nastavnici od 2.polugodišta 2012./13. i cijelu 2013./14. - Izrada obrasca praćenja nastave Pedagoginja, nastavnici suradnici-zvanje mentora i savjetnika Do kraja studenog 2012. - Izbor nastavnika sudionika projekta – upitnik (30.10.12.) Nastavnici do kraja veljače 2013. - Izrada plana i rasporeda snimanja nastave Nastavnici sudionici projekta - za 2012./13. do 15.03.2013. - za 2013./14. do 15.10.2013. - Snimanje nastave i kolegijalna analiza sata tijekom 2012./13./14. - Nastavnici sudionici projekta održati predavanje/radionicu za sve stručne aktive prema dogovorenom rasporedu o iskustvu kolegijalnog opažanja - Izvješće sudionika projekta nastavničkom vijeću o provedenom projektu Do veljače 2015.

CILJEVI I ZADAĆE (ISHODI) predavanja CILJ predavanja: Opisati i pokazati nastavnicima postupak određivanja pripadajućih ključnih glagola u definiranju ishoda učenja temeljenih na Bloomovoj taksonomiji te opisati kolegijalno opažanje i pokazati obrazac opažanja nastave ZADAĆE predavanja – ISHOD UČENJA: Nastavnici će moći primijeniti ,prema naknadno dobivenim tablicama ključnih glagola, definiranje ishoda učenja u planiranju nastave za nastavne cjeline ili teme i nastavnu jedinicu i razmisliti i odabrati kolege za opažanje njegove nastave

CILJ, ISHODI UČENJA Cilj iskazujemo kao odgojnu i kao obrazovnu namjeru kako za individualni tako i za društveni aspekt. OBRAZOVNI CILJEVI ILI CILJEVI UČENJA opisuju što nastavnik čini da bi učenici znali izvršiti na kraju određenog razdoblja učenja ISHODI UČENJA opisuju ono što bi trebao znati učenik, a ne nastavnik –Što će učenik moći?

Teoretski okvir za planiranje nastave BLOOMOVA TAKSONOMIJA ZNANJA jedna od najprihvaćenijih klasifikacija znanja i jedan od najkorištenijih teoretskih okvira za planiranje pripremu vrednovanje osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja (te tečajeva i kurseva za odrasle na području obrazovanja i industrije) Taksonomija je nastala tijekom 50. tih god. 20. stoljeća (Benjamin Bloom 1948. – 1956.) Kirkpatrikov model vrednovanja učenja (Kirkpatrick learning evauation model) , 1959. je podjednako raširen. revidirana Bloomova taksonomija 1990. god. (Anderson i Krathwohl, 2001.).

TAKSONOMIJA CILJEVA Za klasificiranje obrazovnih ciljeva sastavljene su različite taksonomije obrazovnih ciljeva. Što je taksonomija? Općenito taksonomiju možemo definirati kao konceptualnu shemu koja omogućava raspoređivanje, sistematizaciju događaja s obzirom na određeni princip klasifikacije. Među najpoznatijim klasifikacijama zadataka nastave je Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva.

Revidirana Bloomova taksonomija znanja 2001. Anderson i Krathwohl predlažu promijenjenu verziju BLOOMOVE TAKSONOMIJE: zamijenjena hijerarhija dvije najviše razine znanja (5. sinteza postaje najviša 6. razina, a vrednovanje postaje 5. razina) umjesto imenica koriste se glagoli  naglašen procesni karakter učenja

Kategorije (područja) učenja intelektualna ponašanja su razvrstana u 3 kategorije koje predstavljaju PODRUČJA UČENJA – jednako važna, povezana, preklapaju se: kognitivno (intelektualna sposobnost ili znanje ili mišljenje) b) afektivno (osjećaji ili odnos ili stav) c) psihomotoričko (fizičke vještine ili ono što osoba može činiti)

PODRUČJA PRAĆENJA, VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA ZNANJE RAZUMJEVANJE ANALIZA SINTEZA VRJEDNOVANJE PRIMJENA Prisjetiti se Shvatiti Raščlaniti Sažimati Prosuđivati Stvarati zapamtiti, prepoznati, imenovati, odrediti, nabrojiti, označiti, opisati sažimati, objašnjavati, preoblikovati, predvidjeti, klasificirati, izraziti, navesti primjere uspoređivati, razlikovati, raščlanjivati, komentirati, zaključiti, provjeriti, suprotstavljati riješiti, sažeti, izraditi, pokazati, izabrati, izvesti, primijeniti prosuditi, procijeni, zastupati, poduprijeti, vrednovati, izabrati primijeniti, kombinirati, postavljati hipotezu, reorganizirati, povezati, planirati, eksperimenti-rati

Prihvatljiva društvena razina je razina primjene Razine postignuća - Kognitivno područje (znanje i razumijevanje) – “starija” Bloomova verzija do 2001.,kada je zamijenjena 5.i 6.razina – Prihvatljiva društvena razina je razina primjene

KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje) slova – stariji prijedlog ključnih glagola; slova – noviji prijedlog ključnih glagola; slova – zajednički ključni glagoli RAZINE CILJEVI (ishodi) UČENJA Značenje razine KLJUČNI GLAGOLI Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini. I. DOSJETITI SE (Znanje) Dosjetiti se, prepoznati ili reproducirati informaciju, ideju i princip u približno onakvom obliku u kojem su naučeni. definirati, imenovati, zapamtiti, zabilježiti,ispričati, sastaviti popis, ponoviti, izvijestiti, prepoznati, pokazati, pronaći, označiti, povezati, dopuniti, smjestiti, poredati, navesti, nabrojati, reći tko-kada- gdje- zašto- koliko, citirati, ponoviti, opisati

KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje) RAZINE CILJEVI (ishodi) UČENJA Značenje razine KLJUČNI GLAGOLI Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini. II. SHVATITI (Razumijevanje) Uočiti i povezati glavne ideje. Prevesti, razumjeti, objasniti ili interpretirati naučeni sadržaj. Opisati tijek događaja ili procesa. Izvesti logičan zaključak iz dostupnih informacija. Zaključiti o uzroku i predvidjeti posljedice. opisati, objasniti, identificirati, izvijestiti, razmotriti, izraziti, prepoznati, raspraviti, ispričati/napisati svojim riječima, sažeti, proširiti, preoblikovati, pretvoriti, prevesti, izraziti formulom, rastumačiti, obrazložiti, dokazati, dati primjer, procijeniti, izračunati, predvidjeti, razvrstati, smjestiti , izdvojiti, istaknuti, (aktivno) sudjelovati

KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje) RAZINE CILJEVI (ishodi) UČENJA Značenje razine KLJUČNI GLAGOLI Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini. III. PRIMIJENITI (Primjena) Rješavati probleme primjenom naučenog u kontekstu učenja ili u novoj situaciji na rutinski ili na nov način. Koristiti apstrakcije. Odabrati i primijeniti podatke i principe za rješavanje problema ili zadatka u drugom području uz minimum vođenja. primijeniti, izvesti (formulu), protumačiti, ilustrirati,vježbati, izložiti, prikazati (grafički), prevesti, demonstrirati, dramatizirati, pokazati (postupak), dokazati, provesti (pokus), izvršiti, upotrijebiti, koristiti, prikazati u kratkim crtama, prilagoditi, promijeniti, dovršiti, otkriti, riješiti (problem), predložiti (rješenje), isplanirati, izabrati, napraviti, izračunati, procijeniti, napisati, razvrstati, svrstati , sastaviti

KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje) RAZINE CILJEVI (ishodi) UČENJA Značenje razine KLJUČNI GLAGOLI Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini. IV. ANALIZIRATI (Analiza) Razlikovati važne od nevažnih dijelova prezentiranog materijala. Raščlanjivati informacije kako bi se utvrdili dijelovi cjeline, njihovi međusobni odnosi, organizacijski principi, uzroci i posljedice, izveli dokazi i zaključci i podržale generalizacije. Uočiti obrazac. Prepoznati skriveno značenje. Razlikovati činjenice i zaključke. usporediti, raspraviti, razluči, riješiti, diferencirati, napraviti inventuru, rastaviti, raščlaniti, razdijeliti, pronaći, izdvojiti, istaknuti, prepoznati neizrečene pretpostavke, opravdati, protumačiti, objasniti, , razlikovati, suprotstaviti, komentirati, kritizirati, saopćiti, izvijestiti, razvrstati, svrstati, grupirati, rasporediti, poredati, organizirati, urediti, oblikovati, grafički prikazati, napraviti pokus, ispitati, istražiti, provjeriti, preispitati, procijeniti, proračunati, odrediti važnost podataka, prekontrolirati, dovesti u vezu, pretpostaviti, razlikovati uzrok i posljedicu, odgovoriti ”što ako?”, zaključiti

KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje) RAZINE CILJEVI (ishodi) UČENJA Značenje razine KLJUČNI GLAGOLI Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini. V. PROSUĐIVATI (Evaluacija-vrednovanje) Usporediti i pronaći sličnosti i razlike među idejama. Procijeniti valjanost ideja i/ili kvalitete uratka na temelju poznatih kriterija. Otkriti nekonzistentnost unutar procesa ili produkta. Otkriti prikladnost postupka s obzirom na zadatak ili problem. Dokazati vrijednost. Izabrati mogućnost i argumentirano obrazložiti. prosuditi (primjerenost zaključka),izabrati, procijeniti, rangirati, vrednovati, izmjeriti, odrediti prioritet, predvidjeti, predložiti, provjeriti, ocijeniti, vrijednost, utvrditi, odmjeriti, usporediti, razlikovati, kritizirati, raspraviti, diskutirati, preispitati, dokazati, uvjeriti, obraniti stav, opravdati, poduprijeti, zastupati mišljenje, istražiti, odlučiti, izabrati mogućnost, odabrati, preporučiti, otkloniti, poredati (s obzirom na važnost), stupnjevati, pretpostaviti, zaključiti, reći zašto, izvesti

KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje) RAZINE CILJEVI (ishodi) UČENJA Značenje razine KLJUČNI GLAGOLI Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini. VI. STVARATI (Sinteza) Kreativno ili divergentno koristiti postojeće znanje za stvaranje nove cjeline (kombinirati poznate dijelove u novu cjelinu). Stvarati nove ideje i rješenja. Izvoditi generalizacije na temelju dobivenih podataka. Povezati znanje iz različitih područja. Uočavati nove obrasce. predložiti, urediti, organizirati, kreirati, sastaviti, klasificirati, povezati, formulirati, zamisliti, dizajnirati, razviti, stvoriti, izmisliti, smisliti, izumiti, konstruirati, proizvesti, izazvati, formulirati (hipotezu), predvidjeti, prognozirati, prirediti, pripremiti, propisati, napraviti plan, skicirati, objediniti, kombinirati, skupiti, sklopiti, spojiti, složiti, skladati, komponirati, sabrati, preurediti, promijeniti, presložiti, preraditi, poboljšati, kompletirati, kompilirati, voditi, upravljati, napisati, podnijeti, iznijeti, predočiti, postaviti (teoriju), poopćiti

UKRATKO 3.-6. razina: UČIM ZATO DA UOČIM PRINCIP I RIJEŠIM PROBLEM ------------------------------- I.i II. razina: UČIM ZATO DA NAUČIM ZADANO GRADIVO I ODGOVORIM NA PITANJE

Koraci pripreme nastave – IZVEDBENI I OPERATIVNI PROGRAM PREDMETA Definiranje općih ciljeva Osposobiti učitelje za programiranje nastavnog procesa kojim će se poticati razvoj različitih sposobnosti učenika i usvajanje znanja, vještina i sposobnosti na različitim razinama. 2. Operacionaliziranje općih ciljeva = očekivani ishod učenja 3. Odabir aktivnosti za = pitanja i zadatci za provjeru ostvarenje ciljeva “mjerenje” ostvarenosti ciljeva

Način operacionaliziranja obrazovnih ciljeva u „Bloomovoj“ tablici uz svaku razinu znanja opisani su ciljevi učenja i ključni glagoli (opisuju aktivnosti učenika) CILJ:Dosjetiti se, prepoznati ili reproducirati informaciju, ideju i princip u približno onakvom obliku u kojem su naučeni. odabere se nekoliko odgovarajućih ključnih glagola - opišu se aktivnosti učenika kroz koje mogu steći znanje te razine i pomoću kojih se može provjeriti jesu li stekli očekivano znanje

PRIMJERI KONKRETNIH GLAGOLA za provjeru postignuća, ishode učenja -OCJENJIVANJE predmeta, cjeline, teme, nastavne jedinice -

PRIMJER IZ HRVATSKOG JEZIKA TEMA: JEDNOSTAVNA REČENICA. PROŠIRENA I NEPROŠIRENA REČENICA

RAZINA ISHOD POUČAVANJA AKTIVNOSTI UČENIKA (Pitanja i zadatci za “mjerenje” Prijedlog ocjene DOSJETITI SE Definirati jednostavnu rečenicu. Navesti dijelove neproširene rečenice. Navesti dijelove proširene rečenice. Imenovati vršitelja radnje. (intervju) Definiraj što je jednostavna rečenica! Navedi dijelove neproširene rečenice! Navedi dijelove proširene rečenice! Imenuj vršitelja radnje! 1 (za 1-2 ishoda), a 2 za sva 3 ishoda SHVATITI Među napisanim rečenicama prepoznati neproširenu i proširenu. U rečenici označiti predikat i subjekt. Razvrstati zadane rečenice u proširene i neproširene i obrazložiti izbor (pisana vježba) Među napisanim rečenicama prepoznaj neproširenu i proširenu. U rečenici označi predikat i subjekt. Razvrstaj zadane rečenice u proširene i neproširene i obrazloži izbor 2 PRIMIJENITI Proširiti zadanu neproširenu rečenicu u proširenu. Sažeti zadanu proširenu rečenicu u neproširenu. Od zadanih dijelova sastaviti proširenu i neproširenu rečenicu. (pisana vježba) Proširi zadanu neproširenu rečenicu u proširenu. Sažmi zadanu proširenu rečenicu u neproširenu. Od zadanih dijelova sastavi proširenu i neproširenu rečenicu. 3 ANALIZIRATI Usporediti proširenu i neproširenu rečenicu: navesti sličnosti i razlike. (Ispričaj) Usporedi proširenu i neproširenu rečenicu: navedi sličnosti i razlike. 4 PROSUĐIVATI Usporediti dva predložena postupka za proširivanje neproširene rečenice u proširenu, odabrati bolji i obrazložiti odabir. Usporediti dva predložena postupka za sažimanje proširene rečenice u neproširenu, odabrati bolji i obrazložiti odabir. (pismena vježba) Usporedi dva predložena postupka za proširivanje neproširene rečenice u proširenu, odaberi bolji i obrazloži odabir. Usporedi dva predložena postupka za sažimanje proširene rečenice u neproširenu, odaberi bolji i obrazloži odabir. 5 STVARATI Formulirati pravilo za proširivanje neproširene rečenice u proširenu. Formulirati pravilo za sažimanje proširene rečenice u neproširenu. (kratki sastav) Formuliraj pravilo za proširivanje neproširene rečenice u proširenu. Formuliraj pravilo za sažimanje proširene rečenice u neproširenu.

AFEKTIVNO PODRUČJE Odnosi se na interes, stajalište i vrednovanje učenika, njihov odnos i osjećaje prema predmetu jer na rad mogu biti prisiljeni ili rade iz vlastitih pobuda. Učenici nauče slušati i prihvaćati informacije. Alternativno ocjenjivanje.

Razine postignuća - Afektivno područje (stavovi i uvjerenja) Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti

Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini. RAZINE CILJEVI (ishodi) UČENJA Značenje razine (u zagradi navedeni „stariji izrazi“ ovog područja) KLJUČNI GLAGOLI Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini. I. ZAMJEĆIVANJE FENOMENA naslućivanje važnosti učenja prepoznavanje važnosti nastave prepoznavanje socijalnih problema uočavanje različitosti (PRIHVAĆANJE - svjesno praćenje) pitati, izabrati, opisati, slijediti, dati, držati, identificirati, smjestiti, imenovati, ukazati, izabrati, odgovoriti, koristiti; prepoznati, pokazati, upotrijebiti. II. REAGIRANJE NA FENOMEN izvršavanje obveza poštivanje školskih pravila sudjelovanje u razrednoj raspravi dobrovoljno javljanje za zadatke pomaganje drugima zanimanje za predmet (REAGIRANJE – aktivno sudjelovanje i reagiranje) odgovoriti, pomoći, sastaviti, prilagoditi se, raspraviti, pozdraviti, označiti, izvesti, prakticirati, predstaviti, pročitati, izvijestiti, složiti se, pročitati, izvijestiti, reći, napisati, pokazati III. KRITIČKO VREDNOVANJE FENOMENA podržavanje demokratskih procesa, sklonost dobroj literaturi prihvaćanje znanstvenih načela u svakodnevnom životu uvažavanje potrebe za društvenim napretkom (USVAJANJE VRIJEDNOSTI – procjena osobe u odnosu s nekim objektom, događajem ili ponašanjem) dovršiti, opisati, razlikovati, objasniti, slijediti, oblikovati, inicirati, pozvati, uključiti, opravdati, prosuditi, predložiti, izvijestiti, odabrati, podijeliti, proučiti, izraditi, započeti, potaknuti, pridružiti se, opravdati, pročitati IV. ORGANIZIRANJE (sistematiziranje vrijednosti u jedinstven sustav) uvažavanje ravnoteže između slobode i odgovornosti prepoznavanje potrebe za sustavnim rješavanjem problema preuzimanje odgovornosti prihvaćanje vlastitih jakih i slabih strana (ORGANIZIRANJE VRIJEDNOSTI – organizacija vrijednosti prema prioritetima na osnovu usporedbe i izučavanja odnosa) Slijediti, prihvatiti, mijenjati, urediti, kombinirati, usporediti, dopuniti, obraniti, objasniti, generalizirati, identificirati, integrirati, modificirati, poredati, organizirati, pripremiti, staviti u odnos, sintetizirati, objediniti, sakupiti, prirediti, zastupati, prilagoditi V. KARAKTERIZACIJA OSOBNOSTI samopoštovanje i pozitivna slika o sebi izražavanje poštovanja prema drugima i drugačijima spremnost na suradnju mogućnost utvrđivanja objektivnih kriterija procjene marljivost i samodisciplina (VREDNOVANJE/PERSONALIZACIJA – posjedovanje osobnog sustava vrijednosti kojim se kontrolira osobno ponašanje) djelovati, razlikovati, prikazati, utjecati, slušati, modificirati, izvesti, primijeniti, predložiti, kvalificirati, ispitati, revidirati, poslužiti, riješiti, koristiti, vrednovati, poštovati, utjecati, pokazivati, procijeniti, upotrijebiti, potvrditi, provjeriti.

PSIHOMOTORIČNO PODRUČJE Važno područje PRAKTIČNE NASTAVE STRUKOVNIH ZANIMANJA temelji se na psihomotornoj koordinaciji koja predstavlja bitnu komponentu svake fizičke aktivnosti. Odgojno-obrazovni proces mora biti usmjeren ne samo prema sve sigurnijoj i preciznijoj koordinaciji pokreta, već i prema svakoj aktivnosti koja u sebi ima motoričke aspekte. Vještina pisanja je samo dio pisanja, odnosno kognitivnog područja. Moguće je provjeravati spretnost u izražavanju (izvješćivanje,diskusije, igra uloga) no to ne spada među ciljeve klasičnog ocjenjivana (alternativno ocjenjivanje).

Razine postignuća - Psihomotoričko područje (vještine i umijeća) Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije

RAZINE CILJEVI (ishodi) UČENJA Značenje razine KLJUČNI GLAGOLI Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na svakoj razini. I. IMITACIJA Praćenje i ponavljanje operacije koju netko pokazuje Dopuniti, prilagoditi, graditi, skupljati, ispravljati, sječi, rezati, nacrtati, grupirati, ilustrirati, umetnuti, locirati, napraviti, označiti, mjeriti, promatrati, djelovati, izvoditi, smjestiti, postaviti, preraditi, skenirati, odvojiti, pohraniti, testirati, prebaciti, koristiti, gledati, brisati, procijeniti, izbaciti… II. MANIPULACIJA Izvođenje određene operacije uz instrukcije voditelja III. PRECIZACIJA Precizno ali sporo izvođenje operacije IV. Artikulacija (SINTEZA) Sposobnost koordinacije više operacija uz primjenu dvije ili više vještina V. NATURALIZACIJA Istovremeno izvršavanje više operacija primjenom odgovarajućih vještina s lakoćom

Općenite smjernice za izradu kriterija: US – usvojenost sadržaja; PZ – primjena znanja Dovoljan (2) US: Prisjeća se osnovnih pojmova uz pomoć nastavnika. PZ: Radi uz pomoć i ne uočava greške samostalno. Dobar (3) US: Poznaje osnovne pojmove. PZ: Radi uz povremenu pomoć, greške uočava, i ispravlja ih uz pomoć nastavnika. Vrlo dobar (4) US: Poznaje sve nastavne sadržaje, ali ih ne povezuje sa sličnim sadržajima. PZ: Primjenjuje stečeno znanje, samostalno uočava pogreške i ispravlja ih. Odličan (5) US: Povezuje usvojeno znanje sa drugim sličnim sadržajima. PZ: Kreativno primjenjuje usvojene vještine u novim situacijama.

Zaključak: Suvremeni život traži određene kompetencije učenika Da bi učenik stjecao potrebne kompetencije, nastavnik treba mijenjati i prilagođavati svoje kompetencije (biti suvremen) Pomoć nastavniku i učeniku u tome je revidirana Bloomova taksonomija Učenička postignuća ili odgojno obrazovni ishodi predstavljaju jasno izražene kompetencije, tj. očekivana znanja, vještine i sposobnosti, te vrijednosti i stavove koje učenici trebaju steći i moći pokazati po uspješno završetku određene nastavne teme, ciklusa obrazovanja.

Preporuke za pisanje učeničkih postignuća/ishoda učenja Treba poći od pitanja što je to što učenici trebaju znati i biti u stanju činiti u određenom području (kognitivnom, afektivnom,psihomotoričkom) po završetku određene (nastavne jedinice), teme, cjeline, odgojno obrazovnog ciklusa, odnosno stupnja obrazovanja Treba početi glagolom koji izriče učenikovu aktivnost (aktivni glagoli), pri čemu treba izbjegavati upotrebu glagola koji su previše općeniti i nejasni, kao što su npr. glagoli “znati”, “razumjeti”, “osvijestiti”, “cijeniti”, “zapamtiti”, “upoznati”, “naučiti”, “usvojiti”… Učenička postignuća trebaju obuhvatiti sve relevantne komponente pojma kompetencije (područje znanja, vještina, stavova) Izbor glagola koristiti prema pojedinim područjima revidirane Bloomove taksonomije

SNIMANJE NASTAVE – oblik (samo)vrjednovanja RAVNATEJ PEDAGOG KOLEGIJALNO OPAŽANJE VANJSKO VRJEDNOVANJE - savjetnik

KOLEKTIVNO OPAŽANJE (mentoriranje) KVALITETNA NASTAVA JE OSNOVA USPJEŠNOSTI SVAKE ŠKOLE Samovrjednovanje i vrjednovanje kvalitete nastave preporučuju obje agencije na način da nastavu vrjednuju nastavnici nastavnicima = kolegijalno opažanje ili mentoriranje Obje agencije su predložile obrasce praćenja : *ASOO – neslužbeni obrazac ,može se koristiti po preporuci s. Tunjića *AZOO – vidjeti Priručnik “Opažanje i unapređivanje školske nastave” objavljen na str. AZOO http://www.azoo.hr/images/Strucni2012/jesenski_rok_2012/Opazanje_web.pdf

Zašto kolegijalno opažanje nastave? Svrha Kolegijalno opažanje značajno doprinosi unapređivanju kvalitete nastave. Ciljevi •Ohrabrivanje učitelja na razmišljanje o vlastitom radu i prepoznavanje specifičnih potreba za osobnim profesionalnim razvojem; •Otvaranje dijaloga i poticanje otvorene i konstruktivne rasprave o nastavi između kolega u školi; •Međusobna razmjena i diseminacija(širenje, razglašavanje…) dobrih iskustava i dobre prakse.

PROCES KOLEGIJALNOG OPAŽANJA NASTAVE

NEKE PREDNOSTI KOLEGIJALNOG MODELA SNIMANJA NASTAVE OBILJEŽJA EVALUACIJSKI MODEL RAZVOJNI MODEL KOLEGIJALNI MODEL Tko koga opaža? Inspektor (ravnatelj) opaža učitelje Mentor (savjetnik) opaža praktičare Nastavnici opažaju jedni druge Svrha Identificiranje slabosti, selekcija, promocija, licenciranje, vanjsko vrednovanje Provjera kompetentnosti; unapređivanje kompetencija; vanjsko vrednovanje Otvaranje rasprave o poučavanju; osobna i uzajamna refleksija Status uvida Autoritet Ekspertna dijagnoza Kolegijalna podrška Odnos opažača i opažanog Moć Ekspertnost Jednakost/ uzajamnost

Izbor opažača (tko? s kim?) Škole kreiraju vlastite načine u skladu s konkretnim potrebama i mogućnostima – parovi, trojke ili grupe učitelja; Pojedinci mogu birati s kim žele raditi u paru ili u grupi; U osnovi odnosa opažanog i opažača mora postojati uzajamno uvažavanje i poštovanje; Povjerenje je preduvjet otvorenog i iskrenog razgovora; Poželjno je izmjenjivati se u parovima, omogućuje razmjenu različitih iskustva i motrišta; Poželjno je opažanje kolega iz drugih disciplina - usmjeravanje na proces poučavanja, a ne na sadržaje - razina moguće tjeskobe i nelagode je niža.

Područja kvalitete nastave -AZOO Ispituje šest važnih područja učenja i poučavanja u razredu koja određuju kvalitetu nastavnog procesa. U tu je svrhu konstruiran Obrazac za opažanje nastave (OZON). Područja kvalitete nastave: 1.Razredno ozračje 2.Strukturiranje nastavnog sata 3.Uključenost i motiviranost učenika 4.Individualizacija-diferencijacija 5.Poučavanje metakognitivnih vještina i strategija učenja 6.Povratne informacije i formativno vrednovanje

Područja kvalitete nastave -ASOO Planiranje Mentoriranje polaznika Upravljanje nastavnim metodama i oblicima rada Vrjednovanje i povratne informacije Motiviranje polaznika i uvažavanje individualnih potreba Postignuća Kritičko prosuđivanje

IZRADA OBRAZACA TIM nastavnika ZA IZBOR OBRASCA: Teoretska nastava - članovi Povjerenstva za kvalitetu: Drkulec, V. Dumančić, Sabljić i Tadijal Praktična nastava: Šulc, Murar, Deanović i V.-Mautner Koordinatorica: pedagoginja B. Šurbek B.

Vrijeme sastanka Teoretska nastava: (Drkulec, V. Dumančić, Tadijal, Sabljić) SRIJEDA, 07.11.2012. u 12.30 sati u uredu pedagoginje Praktična nastava: (Šulc, Murar, Deanović, V.-Mautner) ČETVRTAK, 08.11.2012. u 12.30 sati u uredu pedagoginje

LITERATURA: Benjamin S.Bloom, Taksonomija ili klasifikacija obrazovnih i odgojnih ciljeva, Knjiga I, kognitivno područje, preveo s engleskog Ivan Furlan, Jugoslavenski zavod za proučavanje školskih i prosvjetnih pitanja, Beograd 1970. Lorin W. Anderson, David R. Krathwohl, A Taxonomy of Educational Objectives, Longman,London 2001. Majda Rijavec, Dubravka Miljković, Vlasta Vizek Vidović, Psihologija obrazovanja, IEP, Zagreb 2003. MREŽNE STRANICE na temu “Bloomova taksonomija” http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali/mnm3-Bloomova_taksonomija-ishodi.pdf ww.google.hr/search?q=bloomova+taksonomija&ie=utf-8&oe=utf-8&aq=t&rls=org.mozilla:en-US:official&client=firefox-a http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/bloom http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3122:materijali-sa-skupa-sv-a-fizike-prosinac-2011-&catid=272:fizika http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2847:materijali-sa-skupa-elementi-oblici-i-kriteriji-vrednovanja&catid=340:povijest http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2526:razine-uenikih-postignua-bloomova-taksonomija-znanja (hrvatski jezik) …

HVALA NA PAŽNJI! A uskoro, RADIONICE!