MEĐUNARODNI MARKETING Predavač: doc.dr.Rade Kovač

MEĐUNARODNA MARKETINŠKA ORIJENTACIJA - Okvir globalnog – svjetskog okruženja Temelji koncepcije međunarodnog marketinga Proces međunarodnog marketinga Političko, ekonomsko i kulturno okruženje

PLANIRANJE I KONTROLA MEĐUNARODNOG MARKETINGA Faze procesa planiranja Istraživanje stranih tržišta Izbor ciljnog tržišta temeljem segmentacije Strateški izbor ulaska na strano tržište

STRATEGIJE PLASMANA NA SVJETSKO TRŽIŠTE Izvoz roba i usluga Transfer tehnologija i licenci Proizvodno – poslovna saradnja Zajedničko poslovno ulaganje Međunarodne strateške alijanse Novi oblici ugovorne saradnje (kontroling, inženjering, leasing, franšizing itd.)

MEĐUNARODNI MARKETING MIKS Politika proizvoda i dizajn Politika cijena Politika distribucije Politika komunikciranja i promocije

LITERATURA Pogledati Silabus predmeta Međunarodni Marketing

Okvir globalnog – svjetskog okruženja Karakteristike svjetskog okruženja: brz razvoj nauke, tehnologije, komunikacijskih sistema i svjetske trgovine smanjene različitosti među pojedinim tržištima i potrošačima(Danska, Nizozemska, Belgija) smanjene prepreke svjetskoj trgovini dostupnost svih zemalja znanju, novim tehnologijama , proizvodima

POJAM MEĐUNARODNE RAZMJENE I MEĐUNARODNOG POSLOVANJA MEĐUNARODNA RAZMJENA Ukupnost razmjene proizvoda, usluga i resursa jedne zemlje s inostranstvom – sastavni dio ekonomskog sistema svake zemlje VAŽNOST MEĐUNARODNE RAZMJENE Brži ekonomski razvoj Porast efikasnosti nacionalne proizvodnje putem boljeg iskorištenja domaćih kapaciteta Primjena tehnološkog napretka Razvoj novih znanja i organizacijskih rješenja

MEĐUNARODNO POSLOVANJE Međunarodna trgovina – izvoz proizvoda ili usluga u druge zemlje kao i uvoz Zašto proces međunarodne razmjene? Zato što partneri često posjeduju različite proizvode ili usluge koje za njih imaju različitu korisnost, a preduvjet za to je specijalizacija u proizvodnji nekog specifičnog dobra ili pružanja određenih usluga.

Međunarodno poslovanje sastavni je dio ekonomskog sistema svake zemlje Proces privređivanja danas je podijeljen između država Podjela rada – međunarodna podjela rada Međunarodno tržište - prostor na kojem se provodi međunarodna razmjena, a obuhvata manji ili veći broj zemalja koje međusobno održavaju stalnu razmjenu

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE Može se posmatrati: - geografski (od regionalnog, multinacionalnog, internacionalnog, globalnog) sa stanovišta proizvoda * opšta primjena i potrošnja - šire tržište * lokalna primjena – uže tržište Širina tržišta dugo je bila vezana za zemljopisno područje, ali suvremena infrastruktura i tehnološke mogućnosti dovode do ravnopravnije konkurencije na pojedinim tržištima. Nastali uvjeti ujednačavaju cijene istovrsne robe na međunarodnom tržištu – omogućava se međunarodna usporedba u efikasnosti proiozvodnje.

OBILJEŽJA MEĐUNARODNOG TRŽIŠTA Brze tehnološke promjene Globalizacija Deregulacija Rušenje prepreka međunarodnim ulaganjima Temeljne promjene u načinu komunikacija i razmjeni informacija Danas dio domaćih poduzeća prisiljen razvijati konukentske sposbnosti , uključivati se u međunarodno tržište Te se prilagođavati suvremenim tendecijama Snažan utjecaj MNK Formiranje umreženih poduzeća Stvaranje strateških saveza Rezltat – jedinstveno svjetsko tržište – ali još uvijek postoje nacionalne razlike

VAŽNOST MEĐUNARODNOG POSLOVANJA NACIONALNO GOSPODARSTVO BRŽI EKONOMSKI RAZVOJ PORAST EFIKASNOSTI PRIZVODNJE PRIMJENA TEHNOLOŠKOG NAPRETKA RAZVOJ ZNANJA I ORGANIZACIJSKIH RJEŠENJA PORAST ŽIVOTNOG STANDARDA Međunarodno poslovanje omogućuje optimalnu alokaciju oskudnih resursa u svijetu za maksimiziranje zadovoljenja potreba stanovništva.

Koji su razlozi važnosti međunarodnog poslovanja ? KORIŠTENJE PREDNOSTI TROŠKOVNIH RAZLIKA Primjer tekstilna ind. Ostvarivala dobit zbog nižih troškovaproizvodnje na Dalekom istoku (danas to softver –Indija) POSTIZANJE EKONOMIJE RAZMJERA I OSTVARIVANJE PROFITA Tehnološki razvoj i izlazak na međ.trž pomogao njemačkim, japanskim i am.proizv.automobila- povećan obujam proizvodnje,smanjivanje troškova i ostvarivane profita ZAŠTITA DOMAĆE KOMPANIJE- npr. izlazak američkih automobila na japansko tržište Temeljno načelo razmjene – načelo komparativnih prednosti specijalizacija u proizvodnji i izvoz uz relativno niži trošak, uvoz proizvoda koji se proizvode uz relativno viši trošak Korištenje prednosti troškovnih razlika- pristup resursima i njihova raspodjela je različita(npr.proizvodnja tekstila - na Dalekom istoku. Postizanje ekonomije razmjera i ostvarivanje profita- tehnološke prednosti smanjile su troškove komunikacija i transporta- bolji pristup poduzeća tržištima 4. Zaštita domaćeg tržišta kompanije- neke međ. Kompanije –brane se od ulaska na strana tržišta- ali i bolje upoznavanje protivnika (npr. automobilska ind. Japan i USA)

GLOBALIZACIJA SVJETSKE PRIVREDE Globalizacija mijenja svjetsku ekonomiju djelujući na međunarodno tržište i proizvodne procese dovodi do nastanka globalnog tržišta i globalnih proizvoda- jedinstveni proizvodi u cijelom svijetu Ipak nacionalno neće nestati – važno je prepoznati razlike u ukusima potrošača i preferencama između pojedinih nacionalnih tržišta, kako bi preduzeća ispravno formirala poslovne i marketinške strategije nastupa na različitim tržištima globalizacija rezultira iz tehnološkog napretka Poslovni svijet mijenja se paralelno s razvojem informacionih i komunikacionih tehnologija Primjeri globalizacije iz knjige Međunarodno poslovanje u uvjetima globalizacije str.9-11

Globalizacija Globalizacija u osnovi mijenja svjetsku ekonomiju djelujući na međunarodno tržište i proizvodne procese. “ Rastuća ekonomska nezavisnost zemalja širom svijeta kroz povećanje obima i raznolikosti u prekograničnim transakcijama robama i uslugama, slobodnom međunarodnom toku kapitala i još bržem i rasprostranjenijem širenju tehnologije” (def. MMF-a)

PROCESI GLOBALIZACIJE UTIČU NA SAVREMENU MEĐUNARODNU RAZMJENU Ukidaju se prepreke razmjeni Povećava se ekonomska povezanost među zemljama Dovodi do globalnog tržišta i globalnih proizvoda Budućnost – jedna “nova”globalna ekonomija – globalno poslovanje

ČINIOCI KOJI UTIČU NA NASTANAK GLOBALNE RAZMJENE Porast virtualnosti poslovanja Geografska disperzija poslovnih aktivnosti Razvoj elektroničkih komunikacija Novi poslovni odnosi između partnera Poimanje pojma novog radnog mjesta Promjene u ponašanju zaposlenika

RAST I RAZVOJ MEĐUNARODNE TRGOVINE Posljednjih godina prosječna stopa rasta međunarodne trgovine viša od prosječne stope rasta DBP 1994. G. MT 8,8 % 1997.G. MT 7,2 % 1994. G. DBP 3,7 % 1997. g. DBP 4,1 %

1.Zemlje u razvoju povećale svoju razmjenu s inostranstvom više nego visokorazvijene Visokorazvijene zemlje (4,8-8,8 %) 2. Broj multinacionalnih kompanija raste u 14 najbogatijih zemalja povećao se 3 puta 3. Međunarodna trgovina danas čini 29 % svjetskog DBP (OD 1990 rast 10%), SAD izvoz 12,4 % svjetskog izvoza 1999., ali EU1999.g imala veći udio u svjetskoj trgovini (18,96%) 4. Danas još uvijek najveći udio u svjetskoj trgovini zemlje trijade (EU, NAFA I Japan), no neke zemlje kao što su Malezija, Irska, Tajvan ,Češka upoređujući relativne iznose udjela vanjskoj trgovine u DBP – veća uključenost

Danas problem GDJE, KOME I POD KOJIM USLOVIMA PRODATI PROIZVODE POJAČANE POTREBE ZA UKLJUČIVANJE U MEĐUNARODNU RAZMJENU - SVE NAGLAŠENIJA ULOGA TRŽIŠTA – IDU U PRILOG TVRDNJAMA O VAŽNOSTI MARKETINGA U SVJETSKIM OKVIRIMA Danas problem GDJE, KOME I POD KOJIM USLOVIMA PRODATI PROIZVODE Promijenjeni uslovi poslovanja – globalno – važne savremene metode i koncepcije poslovanja i na domaćem i na stranom tržištu Preduzeće mora uzeti u obzir - vanjsko i unutrašnje okruženje ZAŠTO MARKETING? - proces optimalne prilagodbe preduzeća OKRUŽENJU

MEĐUNARODNI MARKETING DOBIJA VAŽNOST -POSLOVNA KONCEPCIJA KAO TEMELJ Uključivanje poslovanja u međunaronde okvire posljedica rasta i razvoja gospodarstva u cjelini i situacije u međunarodnom i domaćem okruženju MEĐUNARODNI MARKETING DOBIJA VAŽNOST -POSLOVNA KONCEPCIJA KAO TEMELJ SISTEMA POSLOVANJA (PREUSMJERAVA POSTOJEĆE POSLOVNE AKTIVNOSTI) - MIJENJA POSTOJEĆU ORGANIZACIJU PREDUZEĆA - AFIRMIŠE SPECIFIČAN PRISTUP U ODVIJANJU POSLOVNIH PROCESA NA MEĐUNARODNOM PLANU Neke djelatnosti – strojogradnja, turizam, elektronika zahtijevaju velika tržišta ¼ ukupnog svjetskog tržišta čine tržište SAD MALE ZEMLJE Hrvatska, Švedsak Belgija – mala tržišta prisiljena na internacionalizaciju poslovanja Razmišljanje da će samo one zemlje koje će primjenivati globalnu marekting koncepciju opstati

TEMELJI KONCEPCIJE MEĐUNARODNOG MARKETINGA Definicija marketinga AMA “Marketing je proces planiranja provođenja stvaranja ideja, proizvoda i usluga, određivanje njihovih cijena, promocije i distribucije kako bi se obavila razmjena koja zadovoljava ciljeve pojedinaca i organizacija.”

Temeljna koncepcija marketinga se tokom vremena mijenjala 60 godine usmjerene na proizvod – cilj profit usmjeren prema potrošačima - cilj zadovoljenje potrošača strateški koncept marketinga - u fokusu vanjsko okruženje cilj – profit, zadovoljan potrošač i društvo u cjelini Od 60-ih 80-ih

Marketing kao koncepcija je univerzalan Pojednostavljeno – skup tehnika upravljanja - marketinška tehnologija Marketing filozofija – temeljni pristup vođenja poslova sadrži tri orijentacije: - na razmjenu- odnos između sudionika u uravnoteženoj razmjeni (obostrano zadovoljstvo) - na probleme- svjesnost svih sudionika o sadašnjim problemima - na sisteme- svjesnost da u razmjeni postoje i drugi sudionici o kojima treba voditi računa -

Univerzalnost marketinga ne znači da se može preslikavati iz jednog preduzeća u drugo MARKETING SE ODNOSI NA PLANIRANJE PROIZVODA PLANIRANJE TRŽIŠTA PLANIRANJE CIJENA ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA PROMOCIJU UNAPREĐENJE PRODAJE PRODAJU I DISTRIBUCIJU POSTPRODAJNE USLUGE POTROŠAČIMA - razlog: različiti kupci, dobavljači, konkurenti, distribucijski kanali, okruženje , planovi -važno kako se menadžment odnosi prema međunarodnom marketingu

Međunarodni marketing računa na: a)promjenljive i nepromjenljive Međunarodni marketing jedan je od bitnih dijelova opšte strategije poslovanja preduzeća. Međunarodni marketing računa na: a)promjenljive i nepromjenljive elemente b)kontrolisane i nekontrolisane elemente Kontrolisani: elementi marketing miksa Nekontrolisani: okruženje i međunarodna konkurencija

Strano okruženje (nekontrolisano) Domaće okruženje (nekontrolisano) Političke pravne snage Ekonomske snage Okruženje (nekontrolisani elementi) Zemlja A Domaće okruženje (nekontrolisano) Okruženje (nekontrolisani elementi) Zemlja B (kontrolisani) Konkurentska struktura Konkurentske snage Kulturalne snage Političke pravne snage Proizvod Cijena Kanali distribucije Promocija Istraživanje Geografija i infrastruktura Ekonomska klima Nivo tehnologije Okruženje (nekontrolisani elementi )Zemlja C Struktura distribucije

Zadatak međunarodnog marketinga Zadatak međunarodnog marketara je komplikovaniji nego domaćeg zato što se međunarodni mora suočiti s barem dva nivoa nekontrolisanih nesigurnosti umjesto s jednim Nesigurnost nastaje zbog nekontrolisanih elemenata u cijelom poslovnom okruženju, ali svaka strana zemlja u kojoj preduzeće posluje dodaje vlastiti jedinstveni komplet nekontrolisanih faktora

Konkurencija, zakonodavna ograničenja, kontrola vlade, prevrtljivi kupci i ostali nekontrolisani elementi, mogu i često utiču na pouzdan marketing plan Generalno govoreći marketing ne može kontrolisati ili uticati na nekontrolisane elemente, ali umjesto toga treba se prilagoditi na način koji je u skladu s ostvarivanjem prihoda. Ono što marketing čini zanimljivim je izazov oblikovanja kontrolisanih elemenata u donošenju odluka ( proizvod, cijena, promocija, distribucija, istraživanje) unutar nekontrolisanih elemenata na tržištu (konkurencija, politika itd.) na način na koji su ostvarivi marketing ciljevi.

Kako definišemo međunarodni marketing? Koordinirano izvođenje marketinških aktivnosti u više od jedne zemlje kako bi se obavila razmjena koja zadovoljava ciljeve pojedinaca, organizacije i društva u cjelini. Postoje različite def. međunarodnog marktinga

Iz definicije bitno izdvojiti: Radi se o marketinškim aktivnostima Aktivnosti se izvode u više od jedne zemlje Zadovoljenje ciljeva pojedinaca, organizacija i društva (društveno odgovorno ponašanje)

POJAVNI OBLICI MEĐUNARODNOG MARKETINGA U PRAKSI JEDNOSTAVNE STRATEGIJE IZVOZ I UVOZ SLOŽENE STRATEGIJE LICENCA, MONTAŽA 1. Međunarodni marketing ne mora značiti prodaju, pa ni poslovnu aktivnost domaćih poduzeća u inozemstvu (npr. Karlovačka pivovara, Tesla – podružnic strane firme 2. Bitno je izvođenje marektinških aktivnosti u više od jedne zemlje, a ne fizičko kretanje robe i usluga 3. Međunarodni marekting se primjenjuje i u neprofitnim organizacijama FRANCHISING NAJSLOŽENIJA ULAGANJA U INOS. STRATEŠKA ULAGANJA

UPRAVLJANJE MEĐUNARODNIM MARKETINGOM PODRAZUMIJEVA IZVRŠAVANJE MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI PREDUZEĆA RADI OSTVARIVANJA PLANIRANIH ODLUKA ODABIR SKUPINA PROIZVODA ILI USLUGA S KOJIMA ĆE PODUZEĆE NASTUPATI NA ODABRANIM STRANIM TRŽIŠTIMA Utvrđivanje ciljeva koje poduzeće želi postići Izrada plana akcije koje će poduzeti Nadzor i kontrola izvođenja marketinških planova ODLUKA O TOME NA KOJA TRŽIŠTA IĆI Odabir strategija po kojima će se razvijati program međunarodnog marketinga Odabir strategija ulaska na strano tržište Odabir globalne ili lokalne strategije ODLUKA O INTERNACIONALIZACIJI POSLOVANJA I KORIŠTENJE MEĐ.MRKTG. Analiza poduzeća Analiza međunarodnog okruženja UPRAVLJANJE – predstavlja sustavnu tehniku – 6 važnih odluka MM primjena u velikim i malim poduzećima Uspješna izvedba mrktg. funkcije uvjetovana usvajanjem mrktg. koncepcije

RAZLIKE IZMEĐU MEĐUNARODNOG I DOMAĆEG MARKETINGA 1.Međunarodno okruženje – vanjske snage složenije, rizici – jezik, kultura, valute, zakoni, 2. Različita upotreba mrktg. principa, koncepcija, metoda i tehnika 3.Međunarodna konkurencija – jača, nema zaštite Vlade 4. Razlike između pojedinih stranih tržišta 5. Koordinacija planova mrktg.a na svakom stranom tržištu 6. Posebne metode i tehnike (nisu prisutne u domaćem)- odabir stranog tržišta,odabir strategije nastupa na ino.trž., strategije i taktike vođenja poslovnih pregovora,osiguranje valutnih rizika,internacionalizacija poslovanja

KONCEPCIJE MEĐUNARODNOG MARKETINGA Izvozna koncepcija- - povremeno uključivanje u međ.poslove - proizvodnja locirana u domaćoj zemlji - međ. aktivn. sekundarna - komercijalna orijentacija (operativno) - adaptacija proizvoda (ambalaža, cijena pakiranje)- prilagodjavanje proizvoda , a ne proizvođača

PLURINACIONALNA KONCEPCIJA Mrktg. još uvijek usmjeren na domaće tržište Koncepcija utemeljena na superiornosti preduzeća – ipak kontakt s inostranstvom Razlike od izvoza- preduzeće planira i poduzima neke aktivnosti prije i poslije kupoprodaje Prilagođava se stranom okruženju POČETAK INTERNACIONALIZACIJE Novi troškovi, ali na dugi rok – donosi prednosti - Primjer uspavane na tržištu britanske i američke automobilske industrije, EU tekstil

MULTINACIONALNA KONCEPCIJA MM Međunarodna preduzeća – uvažavaju razlike u okruženju i promatraju svako tržište nezavisno Svaka zemlja dio neke veće regije (dijelovi svjetskog tržišta) Strukturisanje tržišta- korištenje strategije adaptacije-preduzeće se prilagođava stranom tržištu i zadovoljavanju njegovih lokalnih potreba Višenacionalni interes (a ne interes jedne zemlje) Koriste multidomaće strategije - na tržištu se takmiči istovremeno sa više strategija mrktg. koje su zasebno prilagođene svakom od lokalnih tržišta

MULTIREGIONALNA KONCEPCIJA MM Primjena regionalnih strategija koje međ.preduzeće može primjenjivati na širem prostoru nekoliko država koje imaju ujednačena glavna obilježja vanjskog okruženja Nastanak zbog brzog širenja međunarodnih regionalnih integracija (EU, NAFA,ASEAN itd)- cijepanje globalnog tržišta na nekoliko izdvojenih regionalnih tržišta Standardizacija marketinških programa

GLOBALNA KONCEPCIJA MARKETINGA Geocentrična orijentacija preduzeća (svjetsko tržište kao globalno i sa stajališta input i outputa) Globalno tržište može dosegnuti istim osnovnim proizvodom, apelom i PP Kreira globalne strategije i standardne mrktg. programe- sniženje troškova Opšta strategija za cijeli svijet Stvara globalne proizvode i usluge koji su od početka razvijani i lansirani na tržište kao globalni

PROCES MEĐUNARODNOG MARKETINGA Vremenski slijed aktivnosti managera preduzeća Istraživanje Planiranje Miksanje Izvođenje Kontrola

1. ISTRAŽIVANJE-procijeniti izglede za prodaju proizvoda Analiza stranih okruženja Potrebe potrošača Konkurenciju Swot analiza(snage,slabosti,prilike,prijetnje) Analiza činilaca tržišne uspješnosti preduzeća i konkurentskih prednosti za izbor ciljnih tržišta Tehnička istraživanja i razvoj proizvoda

2.PLANIRANJE Utvrditi ciljeve- šta , gdje, kada želimo postići svojim aktivnostima ODLUKA CILJ- sredstvo za usklađivanje aktivnosti i komuniciranjem među sudionicima akcija Sredstvo za oblikovanje mjera kontrola i nedzora

Strategija - na koji način možemo dostići ciljeve OPTIMALNO KORIŠTENJE RESURSA I NJEGOVE KONKURENTSKE PREDNOSTI ODABRANA STRATEGIJA

PLAN = glavni instrument za usmjeravanje i koordiniranje marketing aktivnosti UTVRĐENE CILJEVE I ODABRANE STRATEGIJE USAGLASITI S OSTALIM FUNKCIJAMA U PODUZEĆU I VANJSKIM SUDIONICIMA Plan

3. MARKETING MIX- operativni instrument marketinške politike CIJENA DISTRIBUCIJA PROMOCIJA PROIZVOD Temelji se na usvojenim planovima i odabranim strategijama Kreativno usklađeni elementi i postupci marketinga Suština primjene - elemenata MIX- A NE MOGU DJELOVATI NEZAVISNO NEGO ISKLJUČIVO U KOMBINACIJI ZA SVAKI PROIZVOD I ZA SVAKO TRŽIŠTE

4. IZVEDBA Predstavlja organizaciju i provođenje zacrtanih akcija u planu, a odnosi se na DINAMIKU NOSIOCE IZVOĐAČE PROSTOR

PLAN KONTROLA IZVOĐENJE Nadzor nad svim dijelovima procesa MM PLAN KONTROLA IZVOĐENJE Poređenje s planom Utvrđivanje i mjerenje rezultata Korekcija

STRATEŠKO UPRAVLJANJE MARKETINGOM Strateško upravljanje marketingom je proces planskog i ciljnog povezivanja marketinških potencijala preduzeća MARKETINŠKI POTENCIJALI Problemi s kojima se suočava poduzeće u upravljanju međunarodnim poslovnim operacijama 1, aktivnosti mrktg. mora se voditi i usmjeravati sa stajališta postojeće poslovne situacije OPERATVINE MARKETINŠKE ODLUKE 2. U PROCESU PLANIRANJA mora se stvoriti podloga za poslovanje poduzeća na međunarodnom tržištu – budućnost (strateške marketinške odluke) SAVREMENI INSTRUMENTARIJ Za analizu,planiranje izvođenje i kontrolu STRATEŠKO ODLUČIVANJE

STRATEŠKI MARKETING PROCES STRATEŠKA ANALIZA OKRUŽENJA KONKURENCIJE OSTALIH UTJECAJNIH ČIMBENIKA PROGNOZA BUDUĆIH TRENDOVA U PODRUČJU POSLOVANJA PODUZEĆA UTVRĐIVANJE CILJEVA STRATEGIJA PODRUČJA DJELOVANJA PODUZEĆA ODABIR STRATEGIJE ZA CILJNA TRŽIŠTA SVAKE STRATEŠKE JEDINICE ODREĐIVANJE MARKETINŠKIH CILJEVA OBLIKOVANJE, USMJERAVANJE I IZVEDBA MARKETINŠKIH PROGRAMA IZVOR STRATEŠKOG UPRAVLJANJA MM – GLOBALNA VIZIJA I STRATEŠKO RAZMIŠLJANJE VODSTVA PODUZEĆA- STALNO RAZMIŠLJANJE - Uspjeh poduzeća ovisi o temeljnim načinima oblikovanja strategije i strukture i procesa odlučivanja

Zašto manager koristi strateški pristup međunarodnom marketingu? Internacionalizacija i globalizacija Brzi tehnološki razvoj i tendencija skraćivanja životnog ciklusa proizvoda Integracija stranih tržišta Povezivanje nacionalnih tržišta u regionalna i globalna Teža održivost konkurentskih prednosti Povećana moć kupca Odnosi među kupcima se mijenjaju, smanjenje broja dobavljača, istovremeno informatika dopušta bolje veze s dobavljačima Informacijski sustav MM – važan - sustavno pritjecanje podataka o ključnim područjima uspješnog djelovanja Poduzećana stranim tržištima

ANALITIČKA OSNOVA ZA STRATEŠKO UPRAVLJANJE MM AKTIVNOSTIMA ANALIZA STANJA PREDUZEĆA I PROGNOZA RAZVOJA ANALIZA MEĐ. OKOLINE ISTRAŽIVANJE STRANIH TRŽ. IZBOR CILJNIH TRŽIŠTA I TRŽ. SEG. SELEKTOVANJE ODABIR NAJPOVOLJNIJIH IDENTIFIKACIJA SKUPINE POTROŠAČA ANALIZA STANJA PODUZEĆA- mrktg. financije, tehnologija, inoformatika, kadrovi,uočiti neiskorištene mogućnosti moguća partnerstva

Strateško upravljanje međunarodnim marketingom PLANIRANJE AKTIVNOSTI MEĐUNARODNOG MARKETINGA CILJEVI MEĐUNARODNOG MARKETINGA Marketinški miks Nositelji aktivnosti Financijski učinci STRATEGIJE MEĐUNARODNOG MARKETINGA TERMINSKI PLAN PROGRAM MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI

Globalna i /ili lokana strategija (STANDARDIZACIJA I/ILI ADAPTACIJA) Globalni pristup – korištenje standardizacije mrktg. programa - isti proizvod s istom markom, ambalažom, cijenom i uslugom, isti distributivni kanali i promoviše na isti način Lokalna strategija – pretpostavlja adaptaciju mrktg. programa lokalnim obilježjima svakog pojedinog 1. Važno poštivati razlike pri izradi planova

Elementi Globalna strategija Standardizacija Lokalna strategija Adaptacija Potrebe potrošača Homogene Heterogene Tehnološki razvoj Visok Nizak Uštede u troškovima Minimalne Komunikacije Internacionalne Lokalne Distribucija Lokalna Konzistentnost Visoka Niska Globalni potrošači Nacionalne prepreke Mnogobrojni Malobrojni Važne Međunarodni živ. ciklus proizvoda Dug Kratak Marketinške institucije Vrlo razvijene Slabo razvijene Međunarodne ekonomske integracije Visok stepen jedinstva Nizak stepen jedinstva Globalno ili lokalno ovisi prije svega o snagama vanjskog okruženja, Management se ne smije automatski odreći ideje o standardizaciji Ponekad moguće i jedne i druge strategije Analiza čimbenika okruženja

Razine regionalne integracije High Political Union By encompassing both political and economic integration, the union effectively transforms itself into a country. Economic Union Members more fully integrate their economies by coordinating their economic policies Common Market + Degree of economic integration Members also eliminate barriers that restrict movement of factors of production among themselves. Common Market Customs Union + Members also adopt common trade policies toward nonmember countries Customs Union Free Trade Area + Free Trade Area Member remove tariffs and other barriers to international trade among themselves; however, each member may establish its own trade policies with nonmember countries. Low 58

OKRUŽENJE SVJETSKOG TRŽIŠTA EKONOMSKO OKRUŽENJE POLITIČKO I ZAKONODAVNO OKRUŽENJE KULTURNO OKRUŽENJE

UVOD Svaka država društvenim, političkim, pravnim i ekonomskim sistemom omeđuje rast, razvoj i način poslovanja svakog preduzeća na njenom području Na svakom stranom tržištu različiti su društveni, politički, ekonomski i pravni sistemi ,različita je kultura i različita je konkurencija

EKONOMSKO OKRUŽENJE ekonomsko okruženje specifično za svaku zemlju aspekt po kojem se dotična zemlja izdvaja i razlikuje od ostalih u svijetu obilježja ekonomskog okruženja određuju privlačnost zemlje kao destinacije za inostrane proizvode, usluge i/ili ulaganja

Ekonomsko okruženje U praksi potrebno analizirati s obzirom na potencijalna djelovanja na plan i program međunarodnog marketinga MAKRO PERSPEKTIVU MIKRO PERSPEKTIVU

Makroekonomsko okruženje ISHODIŠTE MAKROEKONOMSKOG OKRUŽENJNA NA INOSTRANOM TRŽIŠTU ČINE LJUDI SA SVOJIM ŽELJAMA I POTREBAMA EKONOMSKA POLITIKA NEKE ZEMLJE

External Market Environment Marketing proces strateškog planiranja osvjetljava prilike To je dobitnički proces This slide relates to material on pp. 49-52. : Indicates place where slide “builds” to include the corresponding point. Summary Overview The marketing strategy planning process guides the selection of a target market and the development of a marketing mix. Key Issues Process will be affected by information gathered about: customers; mission, objectives, and resources of the company; competitors; trends in the external environment: technological trends, political and legal trends, social and cultural trends, economic trends. Discussion Question: Can you provide an example of a trend in the external environment that affects the marketing mix of a company? Process then narrows down from this broad view to a more specific focus on a target market. Marketers must use segmentation techniques that help pinpoint target groups. In order to narrow down to a superior marketing mix, one that is better than what current competitors offer, marketers need differentiation, to fine-tune the elements of the marketing mix to the unique needs of the target market. S.W.O.T. analysis of strengths, weaknesses, opportunities and threats highlights the advantages and disadvantages of each strategy.   : External Market Environment : : : :

Mikroekonomsko okruženje Podrazumijeva konkurentsku sposobnost preduzeća Snage i mogućnosti da zadovolji inostranu potražnju Uspješno takmičenje s prisutnom konkurencijom na tržištu Svi navedeni čimbenici određuju gospodarske izglede poduzeća za uspjeh Poduzeće koje želi internacionalizirati poslovanje mora izabrati tržište između dvjestotinjak zemalja svijeta

Detaljna analiza ekonomskog okruženja omogućava pronalaženje odgovora Koliko je veliko tržište ? Koja su osnovna obilježja tržišta ? Odgovori omogućavaju određivanje prioritetea, tržišnog potencijala i osobine marektinškog zadatka na inozemnom tržištu

I. MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE Podložno stalnim promjenama Najvažniji pokazatelji razvrstani u sedam kategorija - ekonomski sistem - bruto društveni proizvod - stanovništvo i prihodi - koncept ekonomskog napretka - struktura potrošnje - infrastruktura i ostali pokazatelji

1. EKONOMSKI SISTEM Teoretski dvije i tradicionalno postoje dvije vrste čistih ekonomskih sistema: kapitalistički i sistem državnog vlasništva Praksa: kombinovano- elementi i jednog i drugog Cilj ekonomskog sistema utiče na političku i regulativnu kontrolu gospodarskih aktivnosti q

Uočavanje i definisanje razlika među ekonomskim sistemima Kombinovano posmatranje Metode alokacije resursa i kontrole Vrste vlasništva nad imovinom u ekonomiji

Moguće kombinacije nad ekonomskim aktivnostima i vlasništvom nad resursima PRIVATNO vlasništvo MJEŠOVITO JAVNO kontrola tržišna privatno mješovito tržišno javno mješovita mješovitamješovito planska Čista tržišna ekonomija- cijenu određuje odnos ponude i potražnje, uloga vlade minimalna Planska ekonomija vlada određuje ponudu, cijenu , a time i potražnju Vlasništvo nad resursima može biti privatno ili javno Najveće broj zemalja nalazi se u kategoriji mješovito-mješovito to znači da se alokacija resursa provodi Kombinirano ,tj u skladu s tržišnim zakonima, i uz određenu intervenciju vlade,a vlasništvo nad resursima je djelomično privatno i djelomično javno. Zapadna društva tžišno – javna, totalitarni sistemi Kuba, Sj. Koreja – plansko javna Nova pojava –islamizacija ekonmskog sustava- nacionalna ekonomija povezana s religijom , barijera budućeg poslovanja s arapskim svijetom Pakistan – porez “zakat” 2,5 % svih depozita i ušteđevina dati državi zbopg religijskih načela “ushr” – 10% poreza od poljoprivredne proizvodnje za crkvu

2. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD Bruto domaći proizvod predstavlja ukupnu proizvodnju proizvedenu unutar neke zemlje u datoj godini Bruto društveni proizvod predstavlja proizvodnju koju su proizveli proizvodni faktori koje posjeduje ta zemlja Bruto domaćim proizvodom mjeri se prihod zemlje, a ako se podijeli s brojem stanovnika dobije se u ukupnu kupovnu moć pojedinačnih potrošača - Pripremiti tablice DBP

3. STANOVNIŠTVO I PRIHODI Broj stanovnika neke zemlje nije dovoljan pokazatelj određivanja veličine tržišta (značenje broja stanovnika može biti važno npr. kod proizvoda niske cijene: bezalkoholna pića, hemijske olovke, bicikli, šivaće mašine itd.) Potrošnja mnogih proizvoda ipak u korelaciji s brojem stanovnika(npr. lijekovi, oprema za obrazovanje, prehrambeni proizvodi) - Značenje broja stanovnika kao varijable za određivanje tržišnog potencijala veće je u odnosu prema značenju koje imaju prihodi

Broj stanovnika,stope rasta i distribucija u odnosu prema starosnim grupama Usko povezani s potražnjom za pojedinim proizvodima Promjene u sistemu i distribuciji stanovništva bitno će uticati na promjene u potražnji Npr. bogate zemlje – stabilna populacija, siromašnije zemlje raste broj stanovništva Kako će se to odraziti na potražnju? Pitanje : Kako će djelovati porast br. stanovnika u siromašnim zemljama i koje će poduzeća time dobiti potencijalne mogućnosti napretka? Odgovor: Dva smjera - - nova domaćinstva raste potražnja , ali zbog neefikasnog nacionalnog gospodarstva Siromašne zemlje smanjuje vrijendnost DBP PO STANOVNIKU – SMANJENJE DISKRECIJSKOG PRIHODA I KUPOVNE MOĆI, potencijalne mogućnosti – prehrambena industrija, proizvođači lijekova , školska oprema itd.

Svjetsko stanovništvo po regijama ,2000-2050, i očekivani životni vijek ,1995-2000 (milioni) Regije 2000 2025 2050 Očekivani živ.vijek Svijet 6070 7851 8919 65 Najrazv. regije 1194 1214 1220 75 Manje razvijene r. 4877 6610 7699 63 Nerazvijene reg. 688 1149 1675 49 Afrika 796 1292 1803 50 Evropa 728 696 632 73 Latinska Amerika 520 687 768 69 Okeanija 31 40 46 Sjeverna Amerika 316 394 448 76 Azija 3680 4742 5222 66 Najrazvijenije : Europa, Sjeverna Amerika, Australija,Novi Zeland Japan Manje razvijene: Afrika, Azija bez Japana, Latinska Amerika i Oceanija Nerazvijene: (UN definicija) 48 zemalja od toga 33 u Africi, 9 u Aziji, 1 Latinska Am. 5 u Oceaniji

Ruralno i gradsko stanovništvo 2001-2030 (u milionima) Regije Gradsko 2001 2030 Ruralno 2001 2030 % Gradskog 2001 2030 Svijet 2923 4980 3211 3289 47,7 60,20 Najrazvijenije r. 902 1005 292 1212 75,5 82,60 Manje razvijene 2002 3976 2919 3078 40,9 56,40 Nerazvijene r. 179 582 505 750 26,2 43,70 Afrika 307 787 506 702 37,7 53,00 Azija 1414 2679 2307 2271 38,0 54,10 Evropa 534 540 192 130 75,6 80,50 Latinska Amer. 399 680 127 116 75,8 83,20 Sjeverna Amer. 246 335 71 70 77,6 84,50 Okeanija 23 32 8 8 74,3 74,30

4. KONCEPT EKONOMSKOG NAPRETKA Koncept se temelji na teoriji međunarodnog životnog proizvoda Sve značajnija uloga zemalja u razvoju Teoretski razvijene zemlje imaju ulogu inovatora u razvoju proizvoda i/ili tehnologije, druge razvijene zemlje preuzimaju proizvode, ali se proizvodnja uskoro seli u zemlje u razvoju (proizvodnja tekstila, obuće,radio, TV) Voditi računa o zemljama čiji tržišni potencijal jača

Činioci po kojima se prepoznaje napredna zemlja Visoka vrijednost makroekonomskih pokazalaca (BDP i ND) Visoka vrijednost potrošnje po stanovniku Relativno niske stope porasta stanovništva Relativno mali broj zaposlenih u primarnom sektoru Razvijen tercijarni sektor Raznovrsna proizvodnja Višak proizvoda i usluga Raspoloživost kapitala za ulaganja Razvijena tehnologija i značajna ulaganja za istraživanje i razvoj Pristupačni znatni izvori energije po niskoj jediničnoj cijeni Prilog primjera iz knjige str. 72

5. STRUKTURA POTROŠNJE Obilježja koja upućuju na strukturu potrošnje - kupovna moć - volumen moguće potrošnje - struktura potrošnje - potrošačke navike UDIO PRIHODA KOJI SE TROŠI NA EGZISTENCIJALNE PROIZVODE I USLUGE PREDSTAVLJA 1. INDIKACIJU STEPENA RAZVIJENOSTI TRŽIŠTA 2. OMOGUĆAVA APROKSIMATIVNU PROCJENU DIJELA PRIHODA KOJIM POTROŠAČI RASPOLAŽU U SVRHU KUPOVINE OSTALIH PROIZVODA Razvijene zemlje – kapitalna dobra, siromašne zemlje – potrošačka dobra Engelovi zakoni mogu objasniti razlike u strukturi potrošnje(siromašni više troše za osnovne životne potrebe, za razliku od dobro stojećih obitelji , te će porstom prihoda domaćinstva udio za hranu će3 se smanjivati, za stanovanje –konstantan,a neegzistencijalnim potrebama se povećava Primjer. EU I Japan veći izdaci za neegzistencijalne potrebe i stanovanje nego za htanu, za razliku od jende Indije i Egipta

Savremeni trend- migracije stanovništva Razlozi migracije: želja za obrazovanjem, bolja zdravstvena zaštita, prilike za zapošljavanje, bolji životni standard Stanovnici gradova obično su bolje obrazovani, imaju više prihode i zavisni su od drugih za većinu svoje potrošnje, dok seosko stanovništvo samostalno podmiruje svoje potrebe Za preduzeća su gradovi KONCENTRISANA TRŽIŠTA VEĆE KUPOVNE MOĆI, LJUDI SPREMNIJI PRIHVATATI NOVO, NAJBOLJA INFRASTRUKTURA (olakšava market.aktivnosti) Urbanizaciju potrebno provoditi planski (loš primjer Mexico City)

6. INFRASTRUKTURA Uključuje komunikacione, saobraćajne i energetske sisteme u jednoj zemlji Marketinške aktivnosti npr. istraživanje tržišta i promocija neposredno zavise od stanja i kakvoće sistema komunikacija – poštanskog, telefonskog, telekomunikacionog

Saobraćajna infrastruktura Cestovne i željezničke saobraćajnice , plovni putevi i postojeći sistemi zračnog saobraćaja - određuju logističke aspekte poslovanja na određenom tržištu Stanje i kakvoća saobraćajnog sistema i infrastrukture variraju u zavisnosti od stepena ekonomskog razvoja i napretka zemlje - Loša prometna infrastruktura često upućuje poduzeća da se usredotočuju prema gradovima

Tržišne institucije Razvoj i planiranje proizvoda (instituti, laboratorije, indust. dizajn) Standardizacija i tipizacija Otprema i sakupljanje (otpremništva, špedicije) Olakšanje prodaje (sajmovi, robne berze) Uskladištenje (javna skladišta) Transportovanje (po vrstama transporta) Finansiranje (banke, štedionice) Pokrivanje rizika (osiguravajuća d.) Tržišne informacije (instituti, zavodi i sl.)

7. OSTALI POKAZAOCI Drugi pokazaoci koji upućuju na opšte stanje gospodarstva: Pokazaoci proizvodnje (čelika, automobila, el. energije, drvne industrije, želj. saobraćaj) Pokazaoci cijena (zlata, bakra, čelika) Finansijski pokazaoci Ponuda novca na tržištu, kursevi kretanja valuta na deviznom tržištu, podaci o kretanju inflacije) Pripremiti primjere – knjiga str 74 i 75.

II . MIKROEKONOMSKO OKRUŽENJE Mikroekonomsko okruženje predstavlja okruženje konkretnog proizvoda i/ili tržišta, a u najužem smislu podrazumijeva konkurenciju. Prije konkretnih odluka treba : 1. identifikovati izvore i vrste konkurencije 2. ispitati vlastite snage i slabosti u odnosu na konkurenciju

Konkurencija Konkurenciju na stranom tržištu mogu predstavljati : - lokalni proizvođači proizvođači iz zemlje porijekla konkretnog poduzeća proizvođači iz trećih zemalja Npr. Volkswagen na francuskom tržištu ima sljedeće konkurente: Domaće proizvođače: Renault, Peugeot, proizvođače iz zemlje porijekla Opel i BMW, treće zemlje Fiat, Toyota-Japan, Hyndai-Južna Koreja

Analiza konkurencije Zavisno od vrste potražnje na koju su usmjereni marketinški napori i akcije: postojeću (odnosi se na proizvod kojim se zadovoljava određena na tržištu potreba) latentnu (postoji potreba, ne i proizvod) ODLUKA O NASTUPU: - UTVRDITI KOLIKO SE KONKURENATA USMJERILO PREMA POJEDINOJ VRSTI POTRAŽNJE I KOJA JE KATEGORIJA POTRAŽNJE ONA NA KOJU SE ORIJENTISAO NAJVEĆI BROJ PREDUZEĆA - OVAJ PRISTUP MOŽE SE EVENTUALNO ODSLUČITI ZA VARIJANTU POBOLJŠANOG PROIZVODA ILI NOVI PROIZVOD USMJEREN NA BUDUĆU POTRAŽNJU

2. Utvrđivanje konkurentski prednosti preduzeća Konkurentska prednost može se razlikovati od tržišta do tržišta Procjena konkurentske prednosti zahtjevan zadatak Različiti obrasci i pristupi utvrđivanju konkurentskih prednosti Benchmarking – metoda analiza konkurencije i utvrđivanja vlastitih konkurentskih prednosti i nedostataka Primjer pitanja str. 77 kojima se utvrđuju konkuretnske prednosti

II. POLITIČKO I ZAKONODAVNO OKRUŽENJE Poslovne transakcije i odlučivanje u međunarodnom marketingu pod uticajem su političkih okruženja zemalja uključenih u međunarodno poslovanje Politika može uticati na međunarodni marketing na različite načine - Utjecaj političkih odluka – fiskalne ili monetarne mjere – američki proizvođači automobila vlada dodjeljuje koncesije kako bi poticali izvoz automobila s američkog tržišta

Političke promjene posljednjih deset godina Otvaranje tržišta, razvoj tržišnog gospodarstva (bivše socijalističke zemlje) – još uvijek prisutni politički rizici 1. procjena političkog okruženja i rizika koncentrisana na utvrđivanje postojećih i predviđanje mogućih budućih odluka političkog karaktera koje bi potencijalno mogle ugroziti inostrane operacije 2. Pravilno odrediti prilike koje bi potencijalno tržište moglo ponuditi

Promjene u politici vlade, politički konflikti i nemiri imaju bitne posljedice u međunarodnom poslovanju Potrebno neprekidno pratiti i predviđati promjene u političkom okruženju Ugraditi sistem koji će biti u funkciji monitoringa s aspekta političkog okruženja- kontinuisano prilagođavanje kojim će se maksimalno povećati nove prilike i svesti na minimum gubici

Poslovanje međunarodnih preduzeća pod uticajem je politike na tri načina: 1.Kroz model vlasništva karakterističan za poslovnicu matičnog preduzeća 2.Temeljem upravljanja poslovnicom (kroz njen rast i razvoj) 3. Kroz sam proizvod, tehnologiju i upravljačka znanja i vještine u poslovnici

TEMELJNA OBILJEŽJA POLITIČKOG OKRUŽENJA Politička stabilnost ključna varijabla koju treba procijeniti prije nastupa na inostranom tržištu Pažljivo istraživanje, upoznavanje i praćenje političkog okruženja nužno prije nastupa na inostranom tržištu

1. Izvori političkih problema Javljaju se kada je uočeno postojanje opasnosti da zbog političkih akcija vlade ili određenih interesnih grupa djelovanje i operacije preduzeća budu djelimično i u cijelini ugroženi Politički suverenitet Politički konflikti

a) Politički suverenitet Želja zemlje domaćina da uvede autritet nad inostranim poslovanjem putem različitih sankcija Sankcije - kontinuisane i povremene, uglavnom predvidljive Problem prisutan kod zemalja u razvoju (zaštita svoje nezavisnosti) Razvijene idustrijalizirane zemlje – dugotrajno siguran politički suverenitet zahtijevaju otvorenu ekonomsku politiku (od vlade se očekuje povećanje zaposlenosti, ograničenje inflacije, redistribucija prihoda... A za to je nužno korištenje suvremenih stranih i domaćih tehnologije, ulazak stranih sirovina, ulazak stanog kapitala) U razvijenim zemljama međunarodno poslovanje je i politički i ekonomski opravdano

Šta marketinški stručnjaci trebaju znati o političkom suverenitetu? Poznavati sadašnje i buduće trendove u odnosu prema političkom suverenitetu na svim ključnim tržištima. Pratiti i prikupljati informacije o obilježjima i ponašanju važnih političkih institucija Upoznati važne političke stranke Glavne odrednice gospodarske politike koju vodi vlada na inostranom tržištu (npr. poticajne mjere izvoza)

b) Politički konflikti Podrazumijeva nerede, unutrašnje sukobe tj. građanske ratove zavjere, urote, atentate (primjer bivše SFRJ, iranski Šah Reza Pahlavi) Nastali politički konflikt može rezultovati povoljnijom poslovnom klimom u odnosu na onu koja je prethodila dotičnom događaju (npr. ubistvo Indire Gandhi) Djelovanje političkog konflikta na međunarodno poslovanje može biti posredno (promjene u politici vlade) i neposredno (otmice, terorizam) Često povod nasilja nema neposredne veze s međunarodnim poduzećima)

2. Politička intervencija Političkom intervencijom smatra se odluka vlade zemlje domaćina da inostrane poslovne subjekte koji djeluju na tržištu dotične zemlje prisili na promjenu u operacijama, poslovnoj politici i strategiji Pojavni oblici: od kontrole do potpunog preuzimanja ili anektiranja inostranog preduzeća -intervencija se provodi radi zaštite vlastitih specijalnih interesa, obično je direktna u odnosu na operacije , poslovnu politiku, tj. strategiju inozemnog međunarodnog poduzeća

Vrste intervencija Eksproprijacija Domestifikacija Ostali oblici intervencije

2.1. EKSPROPRIJACIJA Izvlaštenje je najstroži oblik političke intervencije Podrazumijeva službeno preuzimanje imovine inostranog preduzeća od strane zemlje domaćina, a radi korištenja imovine u javnom interesu Međunarodno pravo priznaje eksproprijaciju, ali subjekt dobiva kompenzaciju po tržišnoj vrijednosti u konvertibilnoj valuti Političko pravni razlozi eksproprijacije uglavnom pvezani s prevratima- transformacija osnovnih struktura vlada i političko – ekonomsku ideologiju zemlje Analiza povijesti ekspropirijacije omogućava predviđanje mogućih eksproprijacija u budućnosti Trend ekonomskog razvoja –nerazvijene i slabije razvijene zemlje – selektivna eksproprijacija(poduzeća u stranom vlasništvu čije politike ili težnje kolidiraju s ekonomskim planovima i prioritetima zemlje) - Za očekivati je da će zbog sve većeg gospodarskog povezivanja svijeta strogi oblici intervencije nestajati

2.2. DOMESTIFIKACIJA Udomljenje je puzajuća eksproprijacija To je proces kojim se inozemnom preduzeću postepeno smanjuje kontrola nad vlasništvom putem nametnutih ograničenje Cilj domestifikacije je prisiliti inostrane ulagače i upravu da se odrekne prava vlasništva i upravljanja koja su postojala prije domestifikacije

MJERE DOMESTIFIKACIJE Postupni transfer vlasništva na rezidente Promicanje rezidenta na više nivoe upravljanja Prenošenje procesa odlučivanja na rezidente Lokalna proizvodnja što većeg broja komponenti umjesto uvoza iz matične zemlje Specifična izvozna regulativa kojom se diktira učestvovanje u međunarodnoj razmjeni Domestkacija je sa stajališa zemlje koja ju provodi prihvatljivija od eksproprijacije jer izbjegava neugodnosti na međunarodnoj sceni,zemlja domaćin ne mora samostalno voditi poslovanje poduzeća koje domesticira, osigurava dovoljno kontrole zemlji domaćinu(jer regulira i prati rad inozemnog poduzeća)

2.3. OSTALI OBLICI INTERVENCIJA Većinom imaju oblik zakonom propisanog akta ili dekreta donesenih radi zaštite važnih nacionalnih interesa Pojavni oblik intervencije koji se primjenjuje i na domaću i na stranu poslovnu aktivnost – ipak specijalno su kreirani radi djelovanja na inostrane poslovne subjekte

Uobičajeni oblici intervencija vlade Kontrola kretanja deviznih kurseva i raspolaganja deviznim sredstvima Uvozna ograničenja Kontrola tržišta Porezna kontrola Kontrola cijena Ograničenja u vezi s radnom snagom Rad na tekstu o uobičajenim oblicima intervencije knjiga. Str. 91

3. ANALIZA POLITIČKE PERSPEKTIVE Analiza političke situacije u stranoj zemlji s kojom se želi poslovati : Tip vlade Stabilnost vlade Kvalitet vlade Promjene u politici vlade Stav zemlje /vlade o ulaganju stranog kapitala Međunarodne veze s vladama drugih zemalja Stav vlade prema zapošljavanju stranaca Bliskost vlade i naroda - Tip vlade- demokratks, diktatura, monarhija i sl. Stabilnost vlade – faktori koji upićuju na stabilnost ili nestabilnost vlade (nemiri, gerilski ratovi, politička ubojstva, državni udari) Kvaliteta vlade domaćina u smislu vođenja ekonomske politike zemlje (sposbnost eliminiranja , zaduženosti,kvalitete različitih fiskalnih i monetarnih mjera, dugoročno planiranje ekonomske politike Stav oko stranih ulaganja – još uvijek nerazvijene zemlje sumnjičave Bilateralne veze s vladom matične zemlje inozemnog poduzeća

Slika : Analiza snaga političkog okruženja POLITIČKE SNAGE U STRANOJ ZEMLJI (ZEMLJI DOMAĆINU Politička klima Djelovanje vlade Nacionalna sigurnost i suverenitet Nacionalno blagostanje Nacionalni ugled Polititčka ideologija i interesne srupe AKTIVNOSTI VLADE DOMAĆINA Čvrstina,uvjetovana nabavka od lokalnih proizvođača,netarifne prepreke,subvencije Uvjeti poslovanja,vlasnički uvjeti,bojkotiranje,preuzimanje POLITIČKE SNAGE I OKRUŽENJE U ZEMLJI PODRIJETLA PODUZEĆA PROCJENA POLITIČKOG RIZIKA MEĐUNARODNE ZAKONODAVNE SNAGE

STRATEGIJE ZA SMANJENJE RIZIKA Partnerstvo s lokalnim preduzećima Povlašteni status Vertikalna integracija Lokalno posuđivanje Minimalizacija ulaganja Osiguranje od političkog rizika

4. Procjena političkog rizika Razlozi procjene političkog rizika - identifikacija onih zemalja koje su politički rizične za međunarodno poslovanje, ali ne da bi odmah bile odbačene - identifikacija jako rizičnih zemalja koje se moraju izostaviti iz razmatranja - identifikacija zemalja u kojima se političke prilike mijenjaju na bolje

4.1. Osnovne kategorije političkog rizika Makro rizici – proizlaze iz onih djelovanja i politike vlade što su usmjereni na sva inostrana preduzeća koja u dotičnoj zemlji posluju Mikro rizici – povezani s djelovanjima koja pogađaju određena, odabrana područja poslovanja inostranih preduzeća u zemlji domaćinu

4.2 Definicije i vrste političkog rizika Zašto se javlja politički rizik? - opšta nestabilnost lokalnog političkog sistema - buduća djelovanja vlade koja bi mogla prouzrokovati gubitak ulagaču Politički rizik treba razlikovati od tržišnih rizika koji proizlaze iz neizvjesnosti budućih troškova, potražnje i konkurencije

Podjela političkih rizika Međuzavisnost između političkih i tržišnih fenomena nameću potrebu procjene svih rizika pothvata, bez razlike između tržišnih i političkih 1. Rizik opšte nestabilnosti 2. Rizik vlasništva/kontrole 3. Rizik poslovanja 4. Rizik transfera r. opće nestabilnosti- neizvjesnost budućih kretanja u političkom sustavu zemlje domaćina R. vlasništva 7kontrole – buduća djelovanja vlade – npr. Ograničenje ulagačevo vlasničkog udjela R.poslovanja – buduća politika ili propisi vlade kojima će se ograničiti poslovanje inozemnog ulagača R. transfera – neizvjesnost stupanja na snagu propisa kojima će se ograničiti ulagačeva sposobnost transfera dobiti ili repatrijacije kapitala iz zemlje domaćina, npr. kretanje deviznog tečaja...

4.3. Model za procjenu političkog rizika Za donošenje ključne odluke potrebni odgovori na sljedeća pitanja: Koliko je stabilan politički sistem zemlje domaćina? Koliko bi sadašnja vlada mogla ostati na vlasti? Koliku pažnju sadašnja vlada posvećuje tekućim pravilima poslovanja? Kakve bi promjene mogla donijeti nova vlada? Kako bi promjene u pravilima poslovanja mogle ugroziti bezbjednost i profitabilnost ulagačkog poduhvata? Šta bi se u svjetlu tih efekata moglo učiniti već sada? Primjer iz knjige str. 97

4.4. Osiguranje od političkog rizika Mogućnost osiguranja od političkih rizika npr. agencija američke Vlade osnovana 1969. Overseas Private Investment Corporation – osiguranje od rizika nekonvertibilnosti, eksproprijacije, ratova, revolucija, pobuna u oko 85 zemlja u razvoju AIG (American International Group) Lloyd’s London HBOR – potiče nastup hrvatskih preduzeća na inostranim tržištima, krediti i osiguranje od nekomercijalnih ili političkih rizika

5. OSJETLJIVOST PROIZVODA NA POLITIČKO OKRUŽENJE Različiti proizvodi različiti stepen osjetljivosti na činioce političkog okruženja Neka od pitanja o kojima je moguće ustanoviti hoće li proizvod na inostranom tržištu izazvati političku pozornost

6. Strateški odgovor preduzeća na poteškoće u političkom okruženju inostranog tržišta Postoje tri opcije 1. adaptacija 2. povlačenje i odlazak s tržišta 3. pokušaj protu prijedlozima i protumjerama