Što su obveznice Obveznice su u pravilu dugoročni (rok dospjeća im je duži od jedne godine) dužnički vrijednosni papiri .S aspekta preuzimanja rizika sigurniji su oblik ulaganja od dionica ,ali s druge strane nose znatno manje prinose. Prinose od obveznica nazivamo kamate. Obveznice može izdati država (državne obveznice) ,grad (municipirane obveznice) ili pak neko poduzeće (korporacijske obveznice). Državne obveznice se smatraju najsigurnijima . © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Korporativne obveznice dužnički vrijednosni papiri Izdaju ih velike i uspješne kompanije u cilju prikupljanja potrebnih novčanih sredstava, u slučaju kada je novac na tržištu kapitala jeftiniji i pristupačniji nego putem klasičnih bankarskih kredita. Korporativne obveznice nose veću kamatnu stopu od državnih i municipalnih, ali i veći rizik povrata uloženih sredstava. Prednosti su relativno lagan plasman te manji troškovi izdanja od izdavanja dionica. © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Pokrovitelji izdanja u pravilu su jedna ili više poslovnih banaka, koje procjenjuju prikladnost pojedine tvrtke za izdavanje korporativnih obveznica. © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Cijena obveznica i prinosi na obveznice 15-1 Dvije osnovne dimenzije: Rizik neotplate -Default risk, rizik da izdavatelj obveznice neće u potpunosti isplatiti iznos obećan obveznicom Dospijeće -Maturity, vrijeme tijekom kojeg obveznica obećava isplate osobi koja ima obveznicu. Svaka obveznica ima cijenu i kamtnu stopu koju zovemo yield, tj. prinos. © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Obveznice na ZSE * Usporedno tržište © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

U.S. Yield Curves: November 1, 2000 and June 1, 2001 Krivulja prinosa USA Relacija između dospijeća i prinosa naziva se yield curve krivulja prinosa ili , term structure of interest rates.- ročna struktura kamatne stope © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Državne obveznice izdaje ih vlada ili vladine agencije Korporativne obveznice izdaju firme Bond ratings tj. ocjena obveznica izdaje Standard and Poor’s Corporation and Moody’s Investors Service i daje oznaku od Aaa do C risk premium ili premija rizika je razlika između kamatne stope koja se plaća na danmu obveznicu i kamatne stope koja se plaća na obveznicu s najvišom ocjenom tj. ratingom. © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Obveznice koje obećavaju jednu isplatu po dospijeću nazivaju se discount bonds diskontne obveznice. Jenda isplata naziva se nominalna vrijednost obveznice. face value of the bond. Obveznice koje obećavaju više plaćanja prije dospijeća i jednu isplatu prilikom dospijeća zovu se kuponske obveznice ili coupon bonds. Isplate se nazivaju kuponski anuiteti coupon payments. © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Omjer kuponskog anuiteta i nominalne vrijednosti naziva se anuitetna kamatna stopa- coupon rate. Tekući prinos current yield omjer je kuponskog anuiteta i cijene obveznice. . © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

KARAKTERISTIKE OBVEZNICA IZDAVATELJ DRŽAVNE OBVEZNICE MUNICIPALNE OBVEZNICE OBVEZNICE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA KORPORATIVNE OBVEZNICE BONITET IZDAVATELJA (Moody’s) Aaa Aa Investment grade A bonds Baa Ba B Caa “Junk” bonds Ca C © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

KARAKTERISITKE OBVEZNICA DOSPIJEĆE KRATKOROČNE OBVEZNICE (1 - 5 godina) SREDNJOROČNE OBVEZNICE (5 - 10 godina) DUGOROČNE OBVEZNICE (> 10 godina) OBVEZNICE MOGU SADRŽAVATI ODREĐENE ODREDBE KOJE UTJEĆU NA DOSPIJEĆE Pravo izdavatelja na prijevremenu otplatu (Callable bonds) Pravo ulagatelja na prijevremenu otplatu (Putable bonds) Amortizacija glavnice (Sinking fund bonds) © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

KARAKTERISTIKE OBVEZNICA KUPON FIXED COUPON OBVEZNICE OBVEZNICE S PROMJENJIVOM KAMATNOM STOPOM MONEY MARKET FLOATERS KUPON SE MIJENJA OVISNO O KRETANJU KAMATA NA NOVČANOM TRŽIŠTU CAPITAL MARKET FLOATERS KUPON SE MIJENJA OVISNO O KRETANJU DUGOROČNIH KAMATA INFLATION LINKED BONDS KUPON SE MIJENJA OVISNO O KRETANJU INFLACIJE ZERO COUPON OBVEZNICE © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

RIZICI ULAGANJA U OBVEZNICE TRŽIŠNI RIZIK (RIZIK PROMJENA KAMATNIH STOPA) RIZIK REINVESTIRANJA KREDITNI RIZIK RIZIK LIKVIDNOST TRŽIŠTA DEVIZNI RIZIK POLITIČKI ILI PRAVNI RIZIK © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Euroland tržište STRUKTURA PO ZEMLJAMA Njemačka još uvijek Benchmark STRUKTURA PO IZDAVATELJIMA Dominacija državnih i bankarskih obveznica Volumen korporativnih obveznica EUR 370 mrd STRUKTURA PO ZEMLJAMA Njemačka još uvijek Benchmark Francusko i talijansko tržište sve značajnije © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Struktura hrvatskog duga Obveznice izdane na europskom tržištu (Eurobonds) Obveznice izdane na japanskom tržištu (Samurai) Domaće obveznice Nedostatak municipalnih i korporativnih obveznica © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Hrvatske obveznice © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

KRIVULJE PRINOSA © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

HRVATSKE DRŽAVNE OBVEZNICE © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

LIKVIDNOST DOMAĆEG TRŽIŠTA © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

RELATIVNA VRIJEDNOST OBVEZNICA VRIJEDNOST OBVEZNICE U ODNOSU NA REFERENTNU OBVEZNICA (BENCHMARK) BENCHMARK OBVEZNICE SU za obveznice u EUR GERMAN BUND za obveznice u USD US TREASURY RELATIVNA VRIJEDNOST ODRAŽAVA SE U SPREAD-U PRINOSA U ODNOSU NA BENCHMARK PRINOS ANALIZA POVIJESNOG KRETANJA SPREAD-A, TE USPOREDBA SA SPREAD-OM SLIČNIH IZDAVATELJA © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Razvoj hrvatskog kreditnog rizika © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

PRAVILA TRGOVANJA BANKE “NEFORMALNI” MARKET MAKERI ZA SVE HRVATSKE OBVEZNICE U PRAVILU TRGOVANJE PUTEM TELEFONA ILI BLOOMBERG-a KOTACIJA CIJENA JE UVIJEK “CLEAN PRICE” UKUPNI IZNOS PLAĆANJA UVEĆAVA SE ZA DOSPIJELU KAMATU Kupac plaća prodavatelju kamatu za period od zadnje isplate kupona do dana namire. Metode izračuna act/act NAMIRA JE U PRAVILU T + 3 © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

PRAVILA TRGOVANJA Trgovanje nije regulirano domaćim zakonima Euro-obveznice: Trgovanje nije regulirano domaćim zakonima Isplata kupona jednom godišnje Namira u EUR Domaće obveznice Regulirano Zakonom o tržištu vrijednosnih papira Isplata kupona dvaputa godišnje Namira trgovanja u HRK po srednjem tečaju HNB-a na dan trgovanja Isplata kupona i glavnice u HRK po srednjem tečaju na dan isplate © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

sad U.S. Po dospijeću: Treasury bills, or T-bills: do godine dana Trezorski zapisi: 1-10 godina. Trezorske obveznice: 10 ili više godina. Obveznice su pravili nominalne obveznice, tj. obećavaju slijed fiksnih nominalnih isplata.. indexed bonds - indeksirane obveznice, obećavaju isplatu korigiranu za inflaciju a ne za fiksnu nominalnu isplatu. © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Cijene obveznica kao sadašnje vrijednosti Dva tipa: Jednogodišnje obveznice- obećavaju isplatu $100 u jednoj godini Dvogodišnju obveznicu isplata $100 u dvije godine. Cijena jednogodišnje: Cijena dvogodišnje: © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Arbitraža i cijena obveznica Povrat © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Arbitraža i cijena obveznica Za svaki dolar u jednogodišnjoj obveznici dobiva se , (1+ i1t) dollars sljedeće godine Za svaki u dvogodišnjoj dobiva se $1/$P2t kroz $Pe1t+1 dollars sljedeće godine.. Osim očekivanog povrata treba voditi brigu i o riziku. © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Arbitraža i cijena obveznica Hipoteza očekivanja investitori brinu samo o očekvianom povratu. Ako dvije obveznice nude isti očekivani jednogodišnji povrat: Povrat po dolaru od držanja jednogodišnje Očekivani povrat po dolaru od držanja dvogodišnjeo obveznice. © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Arbitraža i cijena obveznica Relacije arbitraže tumače da očekivani povrat dvije imovine mora biti jednak.. Arbitraža implicira da cijena dvogodišnje obveznice danas je sadašnja vrijednost očkekivane cijene obveznice sljedeće godine Cijena jednogodišnje obveznice sljedeće godine ovisi o ovogodišnjoj kamatnoj jednogodišnjoj stopi. © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard

Arbitraža i cijena obveznica dakole i , tada: riječima, cijena dvogodišnje obveznice podrazumijeva sadašnju vrijendost isplate za dvije godine – diskontirane korištenjem trenutnih jednogodišnjihkamatnih stopa o očekivanih jednogodišnjih kamatnih stopa sljedeće godine. © 2006 Prentice Hall Business Publishing Macroeconomics, 4/e Olivier Blanchard