Uvod u baze podataka © S. Šutalo i D.Grundler, 2009.

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Podatak Podatak je činjenica koju se može spoznati opažanjem i sam po sebi nema značenje. 1450 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Informacija Kada se podatku pridjeli značenje on postaje informacija. 1450 godina kada je Gutenberg izumio tiskarski stroj materijal koji se može reciklirati opasnost od radioaktivnosti (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Baza podataka Podaci i informacije se mogu čuvati na razne načine. Može ih se pamtiti, zapisivati na papir ili pohraniti u memoriju računala. Jedan od načina čuvanja skupa podataka u računalnoj memoriji je poznat pod nazivom baza podataka. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Baza podataka U svakodnevnom se životu često rabe baze podataka. Primjeri za to su evidencije: o potrošačima električne energije, o telefonskim pretplatnicima, o članovima knjižnice i knjigama, o sadržaju nekog skladišta i slično.        (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Baza podataka Baza podataka je skup podataka organiziranih tako da je u njemu moguće brzo pronaći, izdvojiti, razvrstati, dodati, obrisati i sl. željene podatke. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Tablica Tablica (engl. table) je temeljni objekt baze podataka. U nju se pohranjuju podaci. Svaka je tablica sastavljena od redaka i stupaca. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Zapis Jedan redak tablice naziva se zapis (engl. record). Tablica redovito ima više zapisa (redaka tablice). Zapis sadrži podatke o svojstvima svakoga od članova baze. U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr. potrošačima električne energije, svaki potrošač predstavlja jedan zapis. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Polje Jedan stupac tablice naziva se polje (engl. field). Tablica redovito ima više polja (stupaca tablice). Svako polje sadrži srodne podatke (npr. prezime). U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr. potrošačima električne energije polja su: ime, prezime, grad, ulica, stanje brojila, iznos računa, itd. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Jednostavne (plošne) baze Podaci jednostavne baze podataka mogu se pohraniti u jednu tablicu. Takva se baza naziva plošna baza. S takvom se tablicom (plošnom bazom) može upravljati pomoću programa za tablično računanje (npr. Microsoft Excel). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Jednostavne (plošne) baze Na primjer, u jednoj se tablici mogu čuvati podaci o knjigama neke knjižnice. Zapisi tablice (redci) sadržavat će podatke o svakoj knjizi (npr. autor, naslov, izdavač i sl.). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Podaci o knjigama (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Jednostavne (plošne) baze Što ako osoblje knjižnice želi uz pomoć takve baze podataka voditi i evidenciju o posuđenim knjigama? U tom slučaju tablicu treba proširiti dodavanjem novih polja koja opisuju korisnike usluga knjižnice. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 13

Jednostavne (plošne) baze Osoblje knjižnice bi pri svakoj posudbi, uz svaku knjigu, trebalo popuniti prethodno navedena polja. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Relacijski model baze podataka Kad struktura baze postane složenija, javlja se potreba za boljom organizacijom podataka. Bolju organizaciju i lakše rukovanje složenim bazama podataka omogućuje relacijski model baze podataka. Većina suvremenih baza podataka su relacijske baze podataka. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Relacijski model baze podataka Osnovna zamisao: skupinu podataka rastaviti u manje logički povezane cjeline (postupak se naziva normalizacija), podatke svake cjeline pohraniti u zasebnu tablicu, podatke iz različitih tablica povezivati preko polja koje sadrži identične podatke. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Primarni ključ Tablice se najčešće povezuju preko polja koje se naziva primarni ključ. Primarni ključ je polje koje sadrži vrijednosti jedinstvene za svaki od zapisa u tablici. Npr. kod popisa osoba primarni ključ može biti JMBG jer je različit za svaku osobu. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Relacijski model baze podataka Relacijskim modelom baze podataka, prethodni se primjer može riješiti tako da se u jednu tablicu unesu podaci o knjigama, a u drugu podaci o korisnicima usluga knjižnice. Kada korisnik posudi neku od knjiga podaci se međusobno povežu pa više nema potrebe za ponovnim unosom podataka. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Relacijski model baze podataka Tablica Knjige Tablica Korisnici knjižnice Zajedničko polje (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Osmišljavanje baze Pri stvaranju tablica relacijske baze podataka treba imati na umu što se želi dobiti kao rezultat, te koji su podaci dostupni. Valja pažljivo osmisliti kako podatke grupirati u manje, smislene cjeline (normalizacija), kako tablice međusobno povezati te što birati za primarne ključeve. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Upravljanje bazom podataka Baza podataka je samo spremnik podataka. Ono što je korisniku potrebno je mogućnost pristupa podacima, njihovo uređivanje, pretraživanje, razvrstavanje, izdvajanje po zadanom uvjetu i slično. Bazom podataka se rukuje pomoću prikladnog programa. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 DBMS Baza podataka i program za rukovanje podacima u bazi nazivaju se zajedničkim imenom: sustav za upravljanje bazom podataka (engl. data base management system, DBMS). Sustavi za upravljanje bazom podataka su: Access, MySQL, Clipper, dBase, Oracle, Paradox i dr. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Microsoft Access Jedan od sustava za upravljanje bazom podataka koji omogućava organiziranje baze podataka i rad s podacima u njoj je Access tvrtke Microsoft. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Pokretanje programa Program Acess pokreće se kao i svi drugi programi koji rade s operacijskim sustavom Windows. Korisnik će odabrati onaj način koji je njemu najprihvatljiviji. Birat će: Start/All Programs/Microsoft Office/Access ili dvokliknuti na ikonu Access . (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Uvod u Microsoft Office Access Pokretanjem programa Access prikazuje se stranica Uvod u Microsoft Office Access. Getting Started with Microsoft Office Access (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Uvod u Microsoft Office Access Ova stranica omogućuje: stvaranje nove baze (pomoću predložaka ili po vlastitoj zamisli), otvaranje postojeće baze. 1 2 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Nova prazna baza (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Nova prazna baza Za oblikovanje nove prazne baze podataka treba: Birati Kategorije predložaka/Sa svojstvima. Birati Nova prazna baza podataka. 1 Template Categories Featuring Blank Database Browse (Save in, Save as type, OK) File Name Create 2 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Nova prazna baza Odabrati mjesto pohrane i upisati naziv baze podataka. Kliknuti na Stvori. 3 4 Template Categories Featuring Blank Database Browse (Save in, Save as type, OK) File Name Create (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Nova prazna baza Vježba 1. Otvoriti novu, praznu bazu podataka, pa je pohraniti u mapu Za baze koja je stvorena na radnoj površini. Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom prezimenu. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Nova baza – pomoću predloška Office Access 2007 sadrži niz predložaka za baze podataka koji su oblikovani za različite potrebe. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Nova baza – pomoću predloška Svaki je predložak sustav za upravljanje bazom podataka za određenu namjenu, s unaprijed zadanim tablicama, obrascima, izvještajima, upitima i dr. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Nova baza – pomoću predloška (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Nova baza – pomoću predloška Za oblikovanje nove baze pomoću ponuđenog predloška potrebno je: Birati željenu kategoriju predloška. Birati željeni predložak. Template Categories Browse (Save in, Save as type, OK) File Name Create ili Download 1 2 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Nova baza – pomoću predloška Upisati mjesto pohrane i naziv baze podataka. Kliknuti na Stvori. Template Categories Browse (Save in, Save as type, OK) File Name Create ili Download 3 4 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Nova baza po predlošku Vježba 2. Otvoriti novu bazu podataka po predlošku Obrazovanje/Učenici pa je pohraniti u mapu Za baze koja je stvorena na radnoj površini. Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom imenu. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Nova baza podataka Baza podataka nastala u programu Access 2007 ima nastavak *.accdb (Access Database). Nakon pohrane nastaje ovakva ikona: Baze podataka starijih inačica Accessa imaju nastavak *.mdb. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Prozor programa Access Vježba 3. Pomoću upravo stvorene baze podataka upoznati glavne dijelove prozora programa Access i njihove funkcije. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Prozor programa Access Alatna traka za brzi pristup Gumb MS Office Vrpca Navigacijsko okno Traka stanja (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Vrpca – glavne kartice Vrpca se sastoji od kartica koje su organizirane prema zadacima kojima su namijenjene. Glavne kartice su: Polazno, Stvori, Vanjski podaci, Alati baze podataka. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Kartice - grupe Svaka se kartica sastoji od nekoliko grupa koje glavni zadatak rasčlanjuju na podzadatke. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Naredbeni gumbi U svakoj se grupi nalaze naredbeni gumbi koji pokreću naredbe ili prikazuju izbornike naredbi. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Naredbeni gumbi Za svaku se grupu može, odgovarajućom oznakom, otvoriti pripadajući dijaloški okvir. Oznaka za pokretanje dijaloškog okvira. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Naredbeni gumbi - pomoć Ako korisnik ne zna čemu služi neki od naredbenih gumba, dovoljno je na njemu zadržati kazalo miša. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Kontekstne kartice Osim standardnih kartica, postoje i kontekstne kartice koje se pojavljuju samo kada su potrebne za zadatak koji se trenutno izvodi ili objekt s kojim se trenutno radi. Kartica – Alati tablice, Podatkovni list (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Kontekstne kartice Odgovarajuće kontekstne kartice se pojave ovisno o kontekstu (odnosno, o objektu s kojim se radi i onome što se radi). Može se pojaviti jedna ili više kontekstnih kartica. Kartica – Alati tablice, Dizajn (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Gumb MS Office Gumb MS Office otvara izbornik koji sadrži naredbe za rukovanje datotekama. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Alatna traka za brzi pristup Ova se traka nalazi na vrhu prozora programa i omogućuje brzi pristup alatima koji se često rabe. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Alatna traka za brzi pristup Alatnu traku za brzi pristup može se prilagoditi dodavanjem naredbi ili uklanjanjem suvišnih naredbi. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Minimiziranje prikaza vrpce Ovaj izbornik nudi i mogućnost minimiziranja prikaza vrpce. Iz izbornika alatne trake za brzi pristup valja birati: Minimiziraj vrpcu. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Minimiziranje prikaza vrpce Posljedica: Prikaz vrpce se vraća istim postupkom! Prikaz vrpce je moguće minimizirati i dvoklikom na naziv trenutno aktivne kartice. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Alatna traka za brzi pristup U alatnu je traku za brzi pristup moguće dodati nove naredbovne gumbe. Potrebno je pokrenuti izbornik alatne trake za brzi pristup pa birati: Više naredbi... a potom naredbu Prilagodba. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Dodavanje naredbovnog gumba Treba birati naredbu čiji se naredbeni gumb želi dodati, a zatim kliknuti na Dodaj. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Uklanjanje naredbovnog gumba Naredbeni gumb se uklanja pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik mišem), a zatim biranjem naredbe Ukloni s alatne trake za brzi pristup. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Traka stanja Traka stanja prikazuje: informacije o aktivnoj bazi podataka, gumbe za promjenu prikaza. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Traka stanja U traku stanja se mogu dodati ili iz nje ukloniti stavke. Potrebno je pozvati kontekstualni izbornik na traku stanja (desni klik) pa birati željeno. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Navigacijsko okno Pojavljuje se po otvaranju baze podataka. Navigacijsko okno prikazuje glavne vrste objekata koji se mogu stvarati unutar baze podataka podijeljene u kategorije. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Navigacijsko okno Objekti baze podataka služe za predstavljanje, izdvajanje, odabir i druge promjene prikaza podataka u bazi. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Navigacijsko okno Prikaz kategorija je moguće skupiti ili proširiti za to predviđenim gumbom. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Izbornik kategorija Na vrhu navigacijskog okna nalazi se izbornik kategorija. Izbornik omogućava postavljanje ili izmjenu kategorija po kojima okno grupira objekte baze podataka. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Izbornik kategorija Promijenom kategorije mijenjaju se nazivi grupa. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Navigacijsko okno Prikaz navigacijskog okna moguće je sakriti. Prikaz se vraća na isti način. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Osnovni objekti Osnovni objekti Accessa su: tablice (engl. Tables), upiti (engl. Queries), obrasci (engl. Forms), izvještaji (engl. Reports), makro naredbe (engl. Macros), moduli (engl. Modules). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Tablice (engl. Tables) Tablice su osnovni elementi relacijske baze podataka, predviđeni za unos i pohranu podataka. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Obrasci (engl. Form) Obrasci služe kao grafičko sučelje između korisnika i baze. Omogućuju prikaz pojedinačnih zapisa. Prikladni su za unos, pregled i uređivanje sadržaja polja. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Upiti (engl. Queries) Upiti su objekti koji omogućavaju biranje, razvrstavanje, izdvajanje i izmjene podataka iz jedne ili više tablica. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Izvještaji (engl. Reports) Izvještaji su obrasci pripremljeni za ispis na pisaču. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Rad s objektima baze Objekte baze može se: otvoriti, stvoriti, ukloniti, preimenovati, sakriti, grupirati i dr. Osnovne radnje najjednostavnije je pokrenuti pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik mišem) na željeni objekt baze. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Rad s objektima baze Npr. objekt baze se otvara: desni klik Otvori ili dvoklik mišem. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Rad s objektima baze Vježba 4. Otvoriti po jedan objekt tablice, obrasca, upita i izvještaja trenutno otvorene baze podataka. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Označeni dokumenti - kartice Office Access 2007 objekte baze podataka može prikazati kao dokumente na karticama umjesto u prozorima koji se preklapaju. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Označeni dokumenti - postavke Prikaz označenih dokumente može se omogućiti ili onemogućiti. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Označeni dokumenti - postavke 1 2 Gumb Microsoft Office, Mogućnosti Accessa, Javlja se dijaloški okvir Mogućnosti programa Access, birati: Trenutna baza podataka. 3 4 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Označeni dokumenti - postavke U odjeljku Mogućnosti aplikacije birati: Označeni dokumenti. Odabrati ili očistiti okvir Prikaz oznaka dokumenta. 5 6 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Prikazi objekata Access može objekte prikazati na različite načine. Razlikuju se prikazi: za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi, za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojećih objekata. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Prikazi objekata Za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi postoje npr. : Prikaz podatkovnog lista (tablice i upiti), Prikaz obrasca (obrasci), Prikaz izvještaja (izvještaji), Prikaz pregleda prije ispisa (izvještaji). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Prikazi objekata Prikaz podatkovnog lista Prikaz izvještaja Prikaz obrasca (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Prikazi objekata Za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojećih objekata postoje npr.: Prikaz izgleda (obrasci, izvještaji), Prikaz dizajna (tablice, upiti, obrasci, izvještaji). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 Prikazi dizajna (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Promjena prikaza objekata Prikaz se može promijeniti na više načina, npr.: Desni klik mišem na naziv tablice u navigacijskom oknu, pa birati prikaz. Desni klik mišem na karticu objekta, pa birati prikaz. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Promjena prikaza objekata Prikaz se može promijeniti i: birati gumb željenog prikaza u desnom dijelu trake stanja: Prikaz podatkovnog lista Prikaz dizajna (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009

Promjena prikaza objekata Vježba 5. Otvorenim objektima mijenjati prikaze na prethodno navedene načine. Zatvoriti bazu podataka naziva vlastitog imena. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009