Programska podrška

Računalni programi PROGRAMSKA PODRŠKA – skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu Računalni program uputa je računalu što raditi Programi za računalo često vrijede više nego sklopovlje računala na kojem se izvršavaju Dio programa korisnik kupuje već pri nabavi računala (npr. operacijski sustav), a drugi dio instalira prema vlastitim potrebama (namjenski programi, korisnički programi, aplikacije)

INSTALACIJA RAČUNALNOG PROGRAMA INSTALIRANI PROGRAMI - programi koji su pohranjeni na tvrdom disku računala i prilagođeni izvođenju na računalu Instalacija programa je relativno jednostavan postupak i korisnik ga može obaviti sam

korisničko sučelje Dio operacijskog sustava zadužen za komunikaciju s korisnikom Način interakcije čovjeka s računalom 2 vrste: Znakovno korisničko sučelje (više se ne koristi) Grafičko korisničko sučelje

Znakovno korisničko sučelje Računalo i korisnik komuniciraju samo pomoću znakova (slova, brojaka, posebnih znakova) Ulaz: tipkovnica Izlaz: prikaz znakova na zaslonu monitora Otežano privikavanje korisnika (treba napamet učiti naredbe i tumačenje onog što je prikazano na zaslonu monitora) Primjer: MS DOS

GRAFIČKO korisničko sučelje engl. GUI (graphical user interface) Računalo i korisnik komuniciraju pomoću znakova i slika (slova, brojeva, ikona…) Ulaz: tipkovnica, miš Izlaz: znakovi i sličice (ikone) na zaslonu monitora Olakšano privikavanje korisnika (raspoznavanje sličica na zaslonu i rad s mišem) Windows – primjer OS-a sa grafičkim korisničkim sučeljem

Grafičko korisničko sučelje

Popularniji Operacijski sustavi MS-DOS Znakovno korisničko sučelje. Operacijski sustav uz prvo IBM PC računalo Windows XP, Vista, 7, 8, 10 Grafičko korisničko sučelje Najpopularniji operacijski sustav

POPULARNIJI OPERACIJSKI SUSTAVI UNIX Znakovno korisničko sučelje Nastao 70-ih godina 20.stoljeća LINUX Besplatni operacijski sustav koji po svemu liči na UNIX Rezultat dobrovoljnog rada mnogih programera na Internetu

Popularniji Operacijski sustavi Apple Macintosh Mac OS GUI OS računala Apple Macintosh IBM OS/2 GUI OS tvrtke IBM (neuspio pokušaj zamjene MS Windowsa)

NAMJENSKI PROGRAMI Korisnički programi i aplikacije Namijenjeni su rješavanju određenog, korisniku zanimljivog zadatka Pokrivaju relativno usko područje primjene Jednostavni su za uporabu

NAMJENSKI PROGRAMI Postoji MNOGO namjenskih programa za različite zadatke: Programi za obradu teksta Programi za optičko raspoznavanje znakova Programi za stolno izdavaštvo Programi za obradu slike Programi za obradu zvuka Programi za obradu videa …

PROGRAMI za obradu teksta Služe za: Pisanje Oblikovanje Ispis Konačan cilj obrade teksta je stvaranje teksta u obliku i sadržaju kakav želi korisnik Popularniji programi: Microsoft Word, WordPerfect

PROGRAMI za obradu teksta

OCR PROGRAMI Engl. optical character recognition Programi za optičko raspoznavanje znakova Program koji na temelju slike (npr. skenirane) može raspoznati tekst i pohraniti ga u obliku pogodnom za obradu Rabi se umjesto ručnog prepisivanja teksta PRIMJER: Recognita

PROGRAMI ZA STOLNO IZDAVAŠTVO Programi za oblikovanje teksta u oblik pogodan za tisak (priprema za tisak – knjiga, časopisa, prospekata i dr.) Popularniji programi: PageMaker, QuarkXPress

PROGRAMI ZA obradu slika Programi za izradu, obradu, pohranu i tiskanje slika i crteža Vektorski - namijenjeni ponajprije izradi tehničkih crteža (Autocad, Microstation, CorelDraw) Točkasti - namijenjeni ponajprije izradi likovnih crteža, npr. fotografija (Photoshop, Corel PhotoPaint, MS Paint)

VEKTORSKI PROGRAMI

točkasti PROGRAMI

PROGRAMI ZA obradu baza podataka Služe za obradu velike količine istovrsnih podataka (npr. popis učenika neke škole) Omogućuju unošenje, brisanje, filtriranje, povezivanje podataka iz različitih tablica… Popularniji programi: Microsof Access, Oracle, Cliper, dBase

PROGRAMI ZA obradu baza podataka

PROGRAMI ZA tablične proračune Programi za relativno jednostavno računanje istodobno s mnogo podataka Popularniji programi: Microsoft Excel, Lotus, Quatro

UREDSKI PAKETI skupina programa koji se često rabe i koji mogu jednostavno razmjenjivati podatke Najčešće uključuju: program za obradu teksta program za obradu slika program za tablično računanje program za obradu baza podataka Najpopularniji uredski paket: Microsoft Office

UREDSKI PAKETI

INŽENJERSKI PROGRAMI Posebna skupina namjenskih programa koji omogućuju i olakšavaju rješavanje specifičnih inženjerskih zadaća

INŽENJERSKI PROGRAMI CAD programi Služe za projektiranje pomoću računala – izrada proračuna, crteža, shema, simulacijskih modela i dr. pomoću računala CAM programi Služe za upravljanje strojevima u proizvodnji Odnose se na cjelokupni proizvodni sustav koji je pod nadzorom računala (računalni programi, sustav za komuniciranje, strojevi upravljani računalom itd.)

PRIVIDNA ZBILJA (VIRTUALNA STVARNOST) Virtualna stvarnost (engl. virtual reality, VR) je računalni sustav (računalo, programi, dodatni uređaji) koji može korisniku dočarati okoliš tj. oponašati zbilju

PRIVIDNA ZBILJA (VIRTUALNA STVARNOST) Oponašanje treba biti što vjernije, i treba omogućiti djelovanje čovjeka na taj prividni okoliš Objekti trebaju imati sva svojstva što sličnija onima iz stvarnog svijeta: boju, oblik, dojam prostornosti itd. Sustav prividne zbilje treba biti interaktivan (mora korisniku pružiti mogućnost primanja informacija iz prividne zbilje, ali i utjecanja na tu prividnu zbilju)

PRIVIDNA ZBILJA (VIRTUALNA STVARNOST) Razlozi primjene prividne zbilje: Smanjiti pogibelj (npr. obuka vozača i pilota) Smanjiti troškove projektiranja (npr. prikaz građevine ili proizvoda) Stvoriti nepostojeći okoliš (npr. kod računalnih igara)

PRIVIDNA ZBILJA (VIRTUALNA STVARNOST)

PRIVIDNA ZBILJA (VIRTUALNA STVARNOST)

PRIVIDNA ZBILJA (VIRTUALNA STVARNOST)

UMJETNA INTELIGENCIJA Čovjek izumio: El. energiju Televiziju Telefon Računalo Pametni mobitel Robote … Računalo pametnije od nas samih ?

UMJETNA INTELIGENCIJA Računalni sustav koji pokušava nadomjestiti ljudsko rasuđivanje (engl. artificial inteligence, AI) Od računala i odgovarajućih programa se očekuje obavljanje “misaonih” radnji koje su tipične za čovjeka (rasuđivanje, razlučivanje bitnog od nebitnog, uočavanje važnih činjenica, raspoznavanje govora, pisma, slika itd.)

UMJETNA INTELIGENCIJA Postignuti su stanoviti rezultati samo u ograničenom području ili samo u posebnim uvjetima Svi dosadašnji oblici umjetne inteligencije nemaju vlastitu svijest niti razumijevanje.

UMJETNA INTELIGENCIJA „Umjetna inteligencija ima potencijal da bude najbolja i najgora stvar koju je čovječanstvo ikada vidjelo. To je zastrašujuća realnost jer trenutno ne znamo što je točno. Ne znamo da li će nam umjetna inteligencija pomagati ili nas ignorirati i marginalizirati, ili nas uvjerljivo uništiti.” Stephen Hawking

EKSPERTNI SUSTAVI Ekspertni sustavi su računalni programi koji sadrže određena specifična znanja iz jednog ili više određenih područja znanosti (npr. medicina, proizvodnja, računovodstvo, financijske procjene i sl.) Razvili su ih znanstvenici u području umjetne inteligencije u 60im i 70im godinama 20.stoljeća

EKSPERTNI SUSTAVI Osnovne komponente ekspertnih sustava su: Baza znanja Baza činjenica Modul zaključivanja Komunikacijski međusklopovi

EKSPERTNI SUSTAVI U takav sustav se pohranjuju znanja vodećih stručnih ljudi tog područja i program za rasuđivanje On može u stanovitoj mjeri savjetovati pri rješavanju složenih zadataka Koristi se uglavnom kao pomoć stručnjaku