Europski gospodarski, istraživački i razvojni projekti Prof.dr.sc. Blaženka Divjak

Jezgra za međunarodne projekte Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike Pavlinska 2, 42 000 Varaždin E-mail: projekti@foi.hr Tel: 042 201 161 Fax: 042 201 162 6. ožujka 2008 Rijeka

Projekti – Jezgra za međunarodne projekte TEMPUS JEP – Curriculum Development TEMPUS SCM – TEALS Eurolearn – Eureka umbrella ;eContech – Eureka umbrella Eureka IS4; Eureka CMS Referalni centar za E-projekte – CARNet ALIS – bilateralni hrvatsko-britanski projekt SciBar – popularizacija znanosti Nacionalni znanstveni projekti; Lokalizacija LaTex-a za Hrvatsku - iProjekt Socrates-Tempus Cro4Bologna; Tempus – FurtherBologna NZZ - Osiguranje kvalitete u visokom školstvu; Ishodi učenja CARDS, INTERREG, ... FP6 koordiniranje prijave: Towards Improved Decision Making and Public eProcurement in the Western Balkan – IDEM TEMPUS JEP-IB – International project center European science foundation – Quantitative methods in social sciences FP7 u postupku evaluacije… 6. ožujka 2008. Rijeka

Aktivnosti Jezgre Prijavljivanje i vođenje vlastitih projekta Sudjelovanje u projektima Referalni centar za E-projekte Web Radionice Prezentacije Konzultacije On-line tečaj 6. ožujka 2008. Rijeka

Što nam je dostupno od EU fondova i zašto?

Deklaracije i “Policy” dokumenti Svako područje ima svoj paket dokumenata Lisabonska deklaracija Bolonjska deklaracija i2010 – A European Information Society for growth and employment, COM(2005) Usvojiti posebnu terminologiju Pročitati navedene dokumente 10.11.2018. B. Divjak, FOI 6

EU pristup obrazovanju i istraživanju World Education Market Lisbon, 20 May 2003 “The need for cooperation in all areas of education and training policy reflects a fundamental characteristic of the 21st century.” Lisabonska deklaracija Europski sastanak predsjednika vlada Lisabonska deklaracija 2000 : “making the EU the most competitive and dynamic knowledge-based economy in the world by 2010.” May 2003 in Barcelona - five benchmarks for education and training: Goal 2: Total number of graduates in mathematics, science and technology should increase by at least 15% until 2010. Goal 5: participation in lifelong learning should be at least 12.5% of the adult age population until 2010 Iz Lisabonske deklaracije slijede smjernice 6. ožujka 2008. Rijeka

EU pristup vezi obrazovanja i industrije EC communication - svibanj, 2005. “Mobilising the brainpower of Europe: enabling universities to make their full contribution to the Lisbon strategy” 4 osnovne slabosti Europskih sveučilišta Uniformnost, monodisciplinarnost programa i metoda Uskogrudnost, izolacija od industrije, poslovne vještine studenata Previše regulative na nacionalnoj razini vezano uz definiranje programa, te zapošljavanje i napredovanje akademskog osoblja Premalo financiranje – prosječno za EU 1.15.% BDP, SAD 2.7%, RH 0.88 % Razlog – udio industrije u financiranju znanosti i istraživanja EU treba godišnje 150 milijardi eura da bi dostigla SAD Podrška partnerstvu sveučilišta i industrije Partnerstvo države i sveučilišta http://europa.eu.int/comm/education/policies/2010/lisbon_en.html Slabosti Mnoge institucije se drže monodiscilpnarnih programa i istih programa i metoda, koji vodi do iskjljučivanja onih koji ne poštuji standardni model Uskogrudnost, koja ih drži izoliranima od industrije i vodi do nedostatka poduzetničkih i poslovodnih vještina među diplomadima i loše ih priprema za svjetsku konkuretnost u području talenata i resursa. Previše regulative na nacionalnoj razini vezano uz definiranje programa, te zapošljavanje i napredovanje akademskog osoblja, što zaustavlja modernizaciju, češće promjene i efikasnost sustava. Nadalje, nefleksibilna politika upisa studenata, kvalifikacija koje se mogu izdavati prepreka su cjeloživotnom učenju. Radi preciznijeg uvida javnosti u stanje i potrebe dostavljamo komparativne podatke:  1.Ukupno, i za visoko obrazovanje i za znanost, države EU-a iz Proračuna izdvajaju 1,85%, dok Hrvatska izdvaja 1,44% BDP-a. Ukupno, dakle, zaostajemo za 28,5%, odnosno potrebno je 17% nominalnog porasta godišnje (računajući rast BDP-a i stopu inflacije). -za visoko obrazovanje države Europske unije u prosjeku izdvajaju 1,15%, Hrvatska izdvaja 0,88% što znači da zaostajemo za 31% od prosjeka, što znači da bi visoko obrazovanje, moralo rasti po stopi od 17,6% godišnje (uključujući nominalni rast BDP-a 7,6%) da bi sustigli prosječno procentualno izdvajanje iz BDP-a. -za istraživanje i razvoj (znanost) države Europske unije u prosjeku izdvajaju 1,85%, od toga samo 0,64 iz Proračuna. Hrvatska izdvaja iz Proračuna 0,56%, što znači da Hrvatska zaostaje za 14% od prosjeka, dakle, kada se uračuna i rast BDPa i inflaciju, onda bi rast financiranja iz državnih sredstava za istraživanje morao biti minimalno po godišnjoj stopi od 12,5%. 2.Što se ostalog obrazovanja tiče, EU izdvaja iz javnih izvora (Proračun i lokalna zajednica) 4,15%. Hrvatska izdvaja 3,26%. Zaostajanje je 27%, što implicira također godišnji porast od 16 do 17%. 13. srpanj 2006. Rijeka

Cjeloživotno obrazovanje Europska dimenzija projekata i programa EU – kako doći do cilja? Mobilnost Cjeloživotno obrazovanje Nove tehnologije Bolonjski proces Europska dimenzija projekata i programa 6. ožujka 2008. Rijeka

Europski programi

RC za prijavljivanje E-projekata http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/ppod www.projekti.hr 6. ožujka 2008. Rijeka

Ostali pouzdani izvori informacija o projektima Euro info komunikacijski centar Zagreb http://www.euroinfo.hr MVPEI http://www.mei.hr MZOS http://www.mzos.hr Ostala ministarstva .... Europe Aid http://europa.eu.int/comm/europeaid/projects Regionalne agencije 6. ožujka 2008. Rijeka

Međunarodni projekti – prema orijentaciji Znanstveni Stručni i razvojni Mješoviti COST CEEPUS ESF TEMPUS Eureka CARDS UNESCO Interreg III Pretpristupni .... FP6 / 7 NATO science Alpe Jadran 6. ožujka 2008. Rijeka

Europski programi – osnovne karakteristike www.projekti.hr Europski programi – osnovne karakteristike Pr. 1 EUREKA EC FP COST/ESF TEMPUS/LLL Vremensko razdoblje 1-4 godine 1-7 godina 6-10 godina 1- 3 godine Područje djelovanja Proizvodi i usluge za komercijalnu primjenu Znanstveni rezultati i njihova primjena (javna i europska korist) Znanstvena izvrsnost i publikacije Visoko obrazovanje i javni sektor Pokretanje prijave projekata Iniciran od predlagatelja Pozivi za prijedloge, prema zadanim tematskim područjima Pozivi za prijedloge Sudionici Pretežno industrija, SMEs, instituti i HEI Sveučilišta, istraživaki instituti i industrija (50/50) pojedinci Pretežno sveučilišta i istraživački instituti Sveučilišta, javni sektor, pojedinci Financiranje Nacionalni izvori i privatni kapital Centralni fond EU Nacionalni izvori 10.11.2018. B. Divjak, FOI 14 14

Tempus i Okvirni program FP

Tempus 11/10/2018 B. Divjak, FOI 16

Tempus Trans-European-Mobility Scheme for University Studies program je namijenjen razvoju sustava visokog obrazovanja putem unapređivanja regionalne međusveučilišne suradnje i suradnje sa zemljama članicama Europske unije Ostvarivanje ciljeva Bolonjske reforme i Lisabonske agende (uspostavljanje Europskog prostora visokog obrazovanja do 2010. godine) B. Divjak, FOI

Tempus ciljevi TEMPUS PROGRAM NASTOJI PRIDONIJETI: razvoju sustava visokoškolskog obrazovanja; reformi upravljanja visokim učilištima; povećanju povezanosti s lokalnom i regionalnom privredom; razvoju nastavnog programa; povećanju mobilnosti studenata i profesora; razvoju administrativne i institucionalne strukture usavršavanjem zaposlenika u  neakademskim institucijama; povećanju regionalne suradnje među visokim učilištima 11/10/2018 B. Divjak, FOI 18

Tempus III EU Suradnja: EU + pojedina regija 11/10/2018 19 Mediteranska regija – MEDA Istočna Europa i Centralna Azija – TACIS Zemlje zapadnog Balkana – CARDS Suradnja: EU + pojedina regija 11/10/2018 B. Divjak, FOI 19

TEMPUS III Trans-European Mobility Programme for University Studies Razvoj sustava visokog obrazovanja u tzv. partner zemljama kroz unapređenje međusveučilišne suradnje regije s EU PHARE program CARDS zemlje B. Divjak, FOI

Hrvatska u Tempusu od 2000. Broj JEP (veći projekti) – 68 Broj IMG (individualna mobilnost) – 65 SCM (manji projekti) – 20 Ukupni budžet - € 25 million Budžet za mobilnost u JEP i SCM - € 6.816 million (2000-2006) Budžet za IMG - € 152,986 (2000-2006) Glavne teme: Unified curricula Quality assurance Internationalization Legislation Izvor: http://ec.europa.eu/education/programmes/tempus/countries/impact/croatia.pdf B. Divjak, FOI

Tempus IV EU Suradnja EU + regija EU + više regija Zemlje zapadnog Balkana – CARDS Istočna Europa i Centralna Azija – TACIS Mediteranska regija – MEDA Suradnja EU + regija EU + više regija EU 11/10/2018 B. Divjak, FOI 22

Novosti u Tempus IV Sličan LLL-u, ali je namijenjen “trećim zemljama” Proširuje se od visokog obrazovanja na više škole i obrazovanje odraslih Mobilnost je i dalje izuzetno važna komponenta programa Veći naglasak na povezivanje s tržištem rada Poticanje regionalne suradnje (susjedne zemlje) Tri komponente: Joint Projects, Structural Measures, Accompanying Measures B. Divjak, FOI 23

Novosti Tempus IV Poticanje stvaranja većih konzorcija (više sveučilišnih partnera u jednom projektu) Povećan prosječne veličine projekta (do 1 500 000 Eura) Institucije iz zemalja partnera mogu biti grant holderi (u Tempus III samo institucije iz EU) Prioriteti i financiranje se razlikuje od zemlje do zemlje, prioriteti za Hrvatsku objavljeni zajedno s Tempus call-om (siječanj 2008.) Tempus info ožujak 2008. (www.azvo.hr) http://ec.europa.eu/education/programmes/tempus/index_en.html 11/10/2018 B. Divjak, FOI 24

Novosti Tempus IV Moguća suradnja među Tempus regijama (CARDS, TACIS, MEDA) Moguće financiranje projekata inicirani od strane studentskih grupa ili udruga (preko TSN – Tempus Student Network) Upravljanje programom preuzima Executive Agency for Education, Audiovisual and Culture (u nastajanju, rok svibanj 2008.) Osnivanje Agencije je jedan od razloga zašto se kasni s novim programom Prvi poziv će biti obrađen od strane same Europske komisije, a kasnije tu ulogu preuzima Agencija 11/10/2018 B. Divjak, FOI 25

Evaluacija projektnih prijedloga Objava natječaja i nacionalnih prioriteta (prosinac 2007.) Objava sustava za elektroničku prijavu projekata (krajem siječanja 2008.) Prijava projektnih prijedloga (travanj 2008.) Evaluacija –eksperti će provjeravati odjednom i tehničku i akademsku ispravnost projektnih prijava (svibanj/lipanj 2008.) Konzultacije s ministarstvima (srpanj/rujan 2008.) Odluka o financiranju (kraj rujna 2008.) Objava rezultata (listopad 2008.) Priprema i potpisivanje ugovora (do 31.12.2008.) 11/10/2018 B. Divjak, FOI 26

Tempus - financiranje Projekti između 0.5 Eura i 1.5 mil. Eura Ukupni budžet za Tempus 50.55 mil. Eura za 2008. – oko 75 projekata Hrvatska 2.4 mil Eura Min. 50% sredstava za JEP projekte Min. 25% sredstava za strukturalne projekte Prioritet projekti s više država partnera (primatelja pomoći) B. Divjak, FOI

Evaluacija Tempus 2008 Akademska evaluacija Rationale of the projects Problem analysis (8) Rationale of the project in the partner country (8) Level of expertise and relevance of consortium members (6) Description of the project Clearity and relevance of project objectives (14) Appropriateness of acaademic contentm pedagogical methodology, QA... (14) Minimum 25 B. Divjak, FOI

Evaluacija Tempus 2008 Technical and financial evaluation Tehnical quality evaluation Design and planning tools (LFM) (7) Outcomes and activities (tables on implementation plans) Appropriateness of project outcomes and related activities (7) Quality of arrangements for dissemination (8) Potential for sustainability (10) Foreseen quality control, monitoring and management of the project (10) Financial evaluation Cost-effectiveness (8) B. Divjak, FOI

“Building the ERA of Knowledge and Growth” www.projekti.hr Okvirni program FP7 2007 – 2013 “Building the ERA of Knowledge and Growth” Hrvatska se ubraja u kategoriju trećih zemalja, bez potpisanog Sporazuma o znanosti i tehnologiji s Europskom unijom, te joj je suradnja uz mogućnost sufinanciranja ograničena na dio Šestog okvirnog istraživačkog programa do visine proračuna koji je rezerviran za suradnju s trećim zemljama. Podrobnije informacije o područjima Šestog okvirnog programa koja su otvorena i mogućnostima sufinanciranja nalaze se u brošuri koju danas predstavljamo. Hrvatskoj je FP6 otvoren u većoj mjeri nego što je to bio slučaj s Petim programom. Posebice se to odnosi na sustav stipendija i potpora za mobilnost znanstvenika, što hrvatskoj znanstvenoj zajednici otvara priliku za aktivno uključivanje u Europski istraživački prostor. Status zemlje kandidata koji je Republici Hrvatskoj u lipnju 2004. dodijelilo Europsko vijeće omogućava postavljanje zahtjeva za punopravno članstvo u programima Zajednice, među koje spada i Šesti okvirni istraživački program. Kako je naglasio ministar Primorac u uvodnoj riječi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa očitovalo se o interesu za sklapanje Sporazuma o znanosti i tehnologiji s Europskom unijom. Odluku o tome za koje će se programe Zajednice sklapati sporazumi 2005. donijet će Vlada RH. Preporuka Europske komisije je POSTUPAN i SELEKTIVAN PRISTUP pri traženju otvaranja programa Zajednice. Razlozi: a) veliki iznos nacionalnih doprinosa (članarine) – pokriva se iz proračuna b) potreba osnivanja nacionalnih agencija za administriranje programa Zajednice c) nedostatne apsorpcijske sposobnosti nekih sektora; dakle kriterij je sposobnost ustanova u sustavu da kroz projekte dobiju veći iznos od onoga koji nadležno tijelo državne uprave plaća kao nacionalni doprinos. B. Divjak, FOI 30

Ciljevi programa Poticati istraživanja za potrebe europskog gospodarstva Podizati konkurentnost europskog gospodarstva Pojačati ulogu europskog gospodarstva kao svjetskog lidera u pojedinim sektorima Podupirati znanstvenu i razvojnu izvrsnost Decision of the European Parliament and the Council concerning FP7 COM(2006) – 18.12.2006. Guide for Applicants ... FP – “objecitve and policy driven” 10.11.2018. B. Divjak, FOI 31

FP7 – 7. okvirni program 2007 – 2013 Važnost u izgradnji ERA-e Jedna od inicijativa vezana uz Lisabonsku agendu za europski rast i konkurentnost www.cordis.lu/fp7 “Izgradnja ERA-e znanja za razvoj” ('Building the ERA of knowledge for growth‘) Planirani budžet: EUR 53 milijarde Organiziran u 4 programa: Cooperation (više od ½ budžeta) Ideas People Capacities Za što se trebamo pripremati? B. Divjak, FOI

Specifični programi 10.11.2018. B. Divjak, FOI 33

COOPERATION – proračun Zdravlje .............................................................. 6050 Hrana, poljoprivreda i biotehnologije.............. 1935 Informacijske i komunikacijske tehnologije .. 9110 Nanotehnologije, nano znanosti, materijali i proizvodne tehnologije .................. 3500 Energija .............................................................. 2300 Okoliš (uključuje i klimatske promjene) ......... 1900 Transport (uključuje aeronautiku) .................. 4180 Socio-ekonomske i humane znanosti ............ 610 Sigurnost i svemir .......................................... 2780 UKUPNO ..................................................... 32365 m EUR 10.11.2018. B. Divjak, FOI 34

IDEAS – bazična vrhunska istraživanja PEOPLE – ljudski potencijali Osnažiti izvrsnost znanstvene baze kroz poticanje konkurentnosti na europskoj razini Osnovano je autonomno Europsko istraživačko vijeće (European Research Council), kako bi osnažilo vrhunska bazična istraživanja individualnih timova ili partnerstva timova u svim tehnološkim područjima uključivšiinženjerske discipline i društvene znanosti Podizati mogućnosti razvoja znanstvene karijere i mobilnosti istraživača Aktivnosti koje podupiru pojedinačne istraživače (Marie Curie) trening, razmjena znanstvenika i razvoj Europske istraživačke karijere 10.11.2018. B. Divjak, FOI 35

PEOPLE – ljudski potencijali Vrste potpore Incijalni trening za istraživače (Marie Curie mreže) Cjeloživotno učenje i razvoj karijere (individualne stipendije, sufinanciranje regionalnih, nacionalnih i međunarodnih programa) Partnerstva industrije i akademije Međunarodna suradnja (odlazne međunarodne stipednije, dolazne stipendije, sustavi međunarodne suradnje, stipendije za reintegraciju) Specifične aktivnosti (donacije za izvrsnost). 10.11.2018. B. Divjak, FOI 36

CAPACITIES – istraživački kapaciteti Research infrastructures Research for benefits of SMEs Regions of knowledge Research potential Science and Society Activities of International coperation 10.11.2018. B. Divjak, FOI 37

OSTALO – proračun IDEAS - European Research Council .................... 7460 PEOPLE - Marie Curie Actions ............................. 4728 CAPACITIES - Research Infrastructures ................................1850 - Research for the benefit of SMEs ..................1336 - Regions of Knowledge .....................................126 - Research Potential ..........................................370 - Science in Society ........................................... 280 - Coherent development of research policies ....   70 - Activities of International Co-operation ............185 UKUPNO ...........................................................16405 m EUR 10.11.2018. B. Divjak, FOI 38

www.projekti.hr Status RH u FP 7 Hrvatska ima status “Associated Candidate Country” - sudjelovanje / financiranje kao i za zemlje EU Potpisan sporazum o pridruživanju u FP7 Hrvatska se ubraja u kategoriju trećih zemalja, bez potpisanog Sporazuma o znanosti i tehnologiji s Europskom unijom, te joj je suradnja uz mogućnost sufinanciranja ograničena na dio Šestog okvirnog istraživačkog programa do visine proračuna koji je rezerviran za suradnju s trećim zemljama. Podrobnije informacije o područjima Šestog okvirnog programa koja su otvorena i mogućnostima sufinanciranja nalaze se u brošuri koju danas predstavljamo. Hrvatskoj je FP6 otvoren u većoj mjeri nego što je to bio slučaj s Petim programom. Posebice se to odnosi na sustav stipendija i potpora za mobilnost znanstvenika, što hrvatskoj znanstvenoj zajednici otvara priliku za aktivno uključivanje u Europski istraživački prostor. Status zemlje kandidata koji je Republici Hrvatskoj u lipnju 2004. dodijelilo Europsko vijeće omogućava postavljanje zahtjeva za punopravno članstvo u programima Zajednice, među koje spada i Šesti okvirni istraživački program. Kako je naglasio ministar Primorac u uvodnoj riječi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa očitovalo se o interesu za sklapanje Sporazuma o znanosti i tehnologiji s Europskom unijom. Odluku o tome za koje će se programe Zajednice sklapati sporazumi 2005. donijet će Vlada RH. Preporuka Europske komisije je POSTUPAN i SELEKTIVAN PRISTUP pri traženju otvaranja programa Zajednice. Razlozi: a) veliki iznos nacionalnih doprinosa (članarine) – pokriva se iz proračuna b) potreba osnivanja nacionalnih agencija za administriranje programa Zajednice c) nedostatne apsorpcijske sposobnosti nekih sektora; dakle kriterij je sposobnost ustanova u sustavu da kroz projekte dobiju veći iznos od onoga koji nadležno tijelo državne uprave plaća kao nacionalni doprinos. 10.11.2018. B. Divjak, FOI 39 39

Kako sudjelovati? Prijava na natječaj direktno Europskoj komisiji Jednostupanjska/dvostupanjska evaluacija Sklapanje ugovora s konzorcijem Sklapanje ugovora s Europskom komisijom Izvješćivanje Europskoj komisiji 10.11.2018. B. Divjak, FOI 40

Instrumenti u FP7 Collaborative Research Networks of Excellence Co-ordination and Support Actions Research for SMEs Marie Curie Fellowship Research Infrastructures Article 169, Article 171 6. ožujka 2008. Rijeka

EUREKA Europska mreža za hi-tech tvrtke i istraživačke institute RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja Europska mreža za hi-tech tvrtke i istraživačke institute Jača europsku konkurentnost kroz visokokvalitetne ‘market-driven’ istraživačke projekte Uključuje industriju i istraživačke institute Promovira suradnju preko granica europskih država Potiče proizvodnju proizvoda, procesa i usluga svjetske razine www.eureka.be 6. ožujka 2008. Rijeka

EUREKA – područja djelovanja RC za prijavljivanje projekata e-obrazovanja MEDICINA I BIOTEHNOLOGIJA KOMUNIKACIJE ENERGETIKA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE LASERSKE TEHNOLOGIJE ZAŠTITA OKOLIŠA NOVI MATERIJALI ROBOTIKA I AUTOMATIKA TRANSPORT 6. ožujka 2008. Rijeka

EU programi koji nam još nisu dostupni Integrated Programme - Socrates Comenius   School education Erasmus Higher education & advanced training Leonardo  Initial & continuing voc. ed. & training Grundtvig Adult education Transversal programme 4 key actions – Policy development; Language learning (Lingua); ICT u obrazovanju (Minerva); Dissemination Jean Monnet Programme 3 key activities – Jean Monnet Action; European Institutions; European Associations At least 10% of school pupils and teachers involved in Comenius 2007-13 At least 3 million Erasmus students by 2010 At least 150,000 Leonardo trainee placements per year by 2013 At least 50,000 adults learning and teaching abroad per year by 2013 At least one in five structured adult education providers in European cooperation by 2013 6. ožujka 2008. Rijeka

Zajednički elementi europskih projekata Upotreba metoda projektnog menadžmenta Logical Framework Martix Vođenje projekta Financijska pravila Upravljanje rizicima Diseminacija rezultata... Potrebno sufinanciranje (5-50%) Europska dimenzija Kontrola provođenja projekta Održivost projekta Prijava obično na engleskom jeziku 6. ožujka 2008. Rijeka

Planiranje uključivanja u međunarodne projekte II. dio

Projektni ciklus (R&D) Strategija institucije i resursi Koncept ideje Planiranje i pisanje prijave Evaluacija/Testiranje Impementacija/Provedba projekta Završetak & Analiza 6. ožujka 2008. Rijeka

Faktori koji priječe uvođenje projekata (1) Otpor promjenama unutar organizacije Tradicionalno upravljanje, funkcionalna organizacija Struktura projekta od jednostavnih do kompleksnih Nemoguće uvesti jedinstveni sustav upravljanja projektima Uprava pruža otpor Dodatno osoblje, uglavnom administrativno Nedostatak kulture timskog rada Posebno kod vrhunskih znanstvenika Upravljanje projektima teži smanjenju troškova, vremenskim ogradama, efikasnosti rada U funkcionalnoj organizaciji teško se formiraju uspješni interfunkcionalni timovi Komunikacija, ostale obaveze 6. ožujka 2008. Rijeka

Faktori koji priječe uvođenje projekata (2) Financijsko upravljanje institucijom Nedostatna finacijska motivacija Potrebno višegodišnje financijsko planiranje Konvencionalno upravljanje financijama ne uključuje autonomno upravljanje troškovima prema rezultatima projekta Statutarna organičenja Revizijska ograničenja Državna regulativa o donacijama Ograničavanje zapošljavanja Odnos sveučilište – fakultet ... 6. ožujka 2008. Rijeka

Zaključna rasprava Pitanja, rasprava... HVALA 6. ožujka 2008. Rijeka