KAKO PRISTUPANJE EU UTJEČE NA ZAŠTITU OKOLIŠA U HRVATSKOJ? Implementing Arhus Convention and Increasing NGOs capacity in monitoring and implementation of accession process and reaching EU environmental policies and standards” -CARDS 2004 Mr.sc. Jagoda Munić Zelena akcija 05.06.2008. Zagreb

Proces pridruživanja Europsko vijeće je u lipnju 2004. Hrvatskoj dodijelilo status države kandidatkinje. Mišljenje ili Avis okoliš sudjelovanje i informiranje javnosti, otpad,vode, zaštita prirode u ministarstvu kulture nije EU praksa, zaštita izvan zaštićenih područja, nema sustava za IPCC, rafinerije i TE ne zadovoljavaju EU standarde, kemikalije - nema registra, zakon je nedostatan; GMO - vrlo restriktivan, NE i radioaktivnost - zakonodavstvo postoji, ali ne i sustv u slučaju nesreća Nedostatak primjene u praksi

Pristupanje EU Pristupanje u članstvo Europske unije uvjetovano je prihvaćanjem svih prava i obveza na kojima se zasniva Europska unija i njezin institucionalni okvir, obuhvaćenih pod pojmom pravne stečevine Europske unije (franc. acquis communautaire). Najvažniji elementi pravne stečevine Europske unije, koja se neprekidno razvija, jesu: primarno zakonodavstvo – osnivački ugovori sekundarno zakonodavstvo – uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja drugi izvori prava – presude Suda EZ-a, opća načela prava, međunarodni ugovori ostali akti – rezolucije, izjave, preporuke, smjernice, zajedničke akcije, zajednička stajališta itd.

Pristupni pregovori Pristupni pregovori s Hrvatskom počeli su u listopadu 2005. godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske unije potpisan je u listopadu 2001., a na snagu je stupio u veljači 2005. godine. Nakon zaključaka analitičkog pregleda iz listopada 2006., Komisija je Vijeću dostavila sva 33 izvješća o analitičkom pregledu.

pregovori otvoreni pregovori o četrnaest poglavlja (Znanost i istraživanje, Obrazovanje i kultura, Ekonomska i monetarna politika, Gospodarska politika, Carine, Pravo intelektualnog vlasništva, Usluge, Pravo trgovačkih društava, Statistika, Financijske usluge, Financijski nadzor, Informatičko društvo i mediji, Zaštita potrošača i zdravlja, kao i Vanjski odnosi) a provizorno su zatvoreni pregovori o dvama poglavljima (Znanost i istraživanje te Obrazovanje i kultura).

Dijagram pregovora

mjerila Vijeće se usuglasilo i Hrvatskoj dostavilo minimalne preduvjete za otvaranje deset poglavlja (Javne nabave; Politika tržišnog natjecanja; Pravda, sloboda i sigurnost; Socijalna politika/zapošljavanje; Kapital; Robe; Poljoprivreda; Okoliš; Sigurnost hrane; Regionalna politika). U ovoj fazi Komisija smatra da su ispunjeni minimalni preduvjeti samo za otvaranje poglavlja Pravda, sloboda i sigurnost.

mjerilo mjerilo koje je Hrvatskoj postavljeno je da nastavi razvijati administrativne kapacitete na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te da predstavi financijski plan koji će pokazati na koji način, u kojem vremenu i kojim sredstvima Hrvatska ima namjeru provesti zacrtano.

IZVJEŠĆE EK za 2007 horinzontalno zakonodavstvo. ratificiran Protokol iz Kyota i Arhuška konvencija. novi Zakon o zaštiti okoliša Učinjeni su ograničeni pomaci u praktičnoj primjeni sheme o trgovini, emisijama i nacionalnom registru stakleničkih plinova, s iznimkom provedbenog zakonodavstva o praćenju emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj. Administrativna sposobnost u području promjene klime i horizontalnog zakonodavstva i dalje je ograničena. Prenošenje nekih odredaba o strateškoj procjeni okoliša, ekološkoj odgovornosti, procjeni utjecaja na okoliš (PUO), pristupu informacijama i sudjelovanju javnosti u postupcima i dalje nedostaje.

zrak doneseni su provedbeni propisi o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku iz stacioniranih izvora. Prihvaćene su tehničke norme o zaštiti okoliša od hlapljivih organskih spojeva iz skladišta benzina i distribucije benzina. prenošenje direktiva o nacionalnim gornjim granicama emisije i informiranju potrošača još je u početnoj fazi. Nije još u cijelosti razvijen integrirani sustav za praćenje i analizu kakvoće zraka. Vlada i dalje na godišnjoj razini odlučuje o količini goriva na tržištu koje ne ispunjava propisane norme kakvoće. Nacionalna naftna kompanija (INA) počela je ulagati kako bi postigla tehničku sukladnost rafinerija.

otpad Prihvaćen je velik broj zakona i provedbenih zakonskih akata. Hrvatska je donijela odluku kojom se smanjuje količina otpadnih guma koje se mogu upotrebljavati u energetske svrhe s 50 % na 30 % od 2007. Uredba koja se temelji na Baselskoj konvenciji o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada. Donesen je Nacionalni plan gospodarenja otpadom. razvoj regionalnih centara gospodarenja otpadom u svim županijama. Sanirano je ili zatvoreno 28 od 234 sadašnja odlagališta otpada te 217 od 512 ilegalnih odlagališta (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost)

Vode i priroda Strategija upravljanja vodama nije još donesena program praćenja kakvoće vode za kupanje Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama nije donesen do kraja 2006. Zakon o zaštiti životinja Provedbeno zakonodavstvo o registru "zaštićenih prirodnih vrijednosti" rezervata Lastovo, zaštićeno je 6,07 % ukupne površine Hrvatske. Međutim, mrežu Natura 2000 tek treba osnovati. Administrativne sposobnosti u tom su sektoru nedostatne, osobito na lokalnoj razini.

kontrola industrijskog onečišenja i upravljanja rizikom zakonodavstvo o graničnim vrijednostima emisije iz nepokretnih izvora završeno je prenošenje direktive o velikim ložištima. Prenošenje direktive o otapalima gotovo je završeno. provedbeno zakonodavstvo o zaštiti radnika od opasnosti izlaganja azbestu, prva faza čišćenja jedine tvornice azbest-cementnih proizvoda u Hrvatskoj. smjernica IPPC (Integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) nije prenesena Nije još sastavljen popis opasnih pogona

Kemikalije i GMO ratifikacija Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima ratifikacija Rotterdamske konvencije, zakon o biocidnim pripravcima te provedbene propise o registru opasnih kemikalija i dostavljanju podataka u registar. U vezi s GMO-om doneseni su provedbeni propisi o procjeni rizika koji se odnose na namjerno puštanje GMO-a u okoliš. Provedba pravne stečevine u vezi s kemikalijama još u velikoj mjeri nedostaje. Potrebno je osnažiti administrativne sposobnosti.

Buka i šumarstvo Ograničen se napredak bilježi u području pravne stečevine o buci. Doneseni su provedbeni propisi koji se odnose na metode prikazivanja raširenosti buke (karte buke) i akcijske planove. S obzirom na šumarstvo u Hrvatskoj je osnovana Šumarska savjetodavna služba. Osim toga, donesen je i dio provedbenih propisa

Pristupanje EU Pristupanje u članstvo Europske unije uvjetovano je prihvaćanjem svih prava i obveza na kojima se zasniva Europska unija i njezin institucionalni okvir, obuhvaćenih pod pojmom pravne stečevine Europske unije (franc. acquis communautaire). Najvažniji elementi pravne stečevine Europske unije, koja se neprekidno razvija, jesu: primarno zakonodavstvo – osnivački ugovori sekundarno zakonodavstvo – uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja drugi izvori prava – presude Suda EZ-a, opća načela prava, međunarodni ugovori ostali akti – rezolucije, izjave, preporuke, smjernice, zajedničke akcije, zajednička stajališta itd.

Pozitivne promjene EU ima veće standarde i granične vrijednosti za onečišćenje Ratifikacija konvencija koje je RH odbijala ratificirati (Arhus, Kyoto) Inzistiranje na implementaciji zakona Moguće je bolje sudjelovanje javnosti

Negativne promjene Zakoni se usvajaju po brzoj proceduri bez sudjelovanja javnosti Česte izmjene zakona vode do većeg utjecaja lobija i manje transparentnosti Provedba se određuje podzakonskim aktima, koji su podložni brzoj promjeni Nedovoljno informiranje i sudjelovanje javnosti u procesu

Primjeri - kvaliteta zraka kakvoća će biti lošija zbog nižih graničnih vrijednosti Tolerantne vrijednosti trebale bi se ukinuti 2010. godine (odnosno, tada će iznositi 0) do 2010 se mora postići kakvoća 1. i 2. kategorije Nove granične vrijednosti identične su vrijednostima iz direktiva

Tijela Europske unije Europski parlament, Vijeće Europske unije, Europska komisija, Europski sud pravde

Pravo EU primarno pravo: Sporazumi (Treaties) sekundarno pravo: Uredbe Direktive Odluke Preporuke, Mišljenja nepisano pravo EU osnovna prava na razini EU principi ustavnosti običajno pravo međunarodni sporazumi kojih je potpisnik EU međunarodni sporazumi među državama članicama

Sekundarno pravo EU Regulative ili uredbe (Regulations): primjenjuju se na sve zemlje članice nakon objave u slžbenom glasniku EU - služe za provedbu jednakih zakona i standarda u EU, iznad su nacionalnog zakondavstva i tako ga ograničavaju Smjernice (Directives): obavezujuće su za zemlje članice, što se tiče rezultata tj. ciljeva, ali zemlje članice mogu same odlučiti na koji način će ih provesti odnosno dostići te ciljeve. Stoga se smjernice prenose u nacionalno zakonodavstvo.

Zaštita okoliša u EU Cilj politike zaštite okoliša je da očuva, zaštiti i poboljša kvalitetu okoliša i zaštiti ljudsko zdravlje. Snažno se zalaže za oprezno i racionalno korištenje prirodnih resursa te promovira mjere na međunarodnoj razini kako bi se rješavali regionalni i globalni problemi zaštite okoliša Politika zaštite okoliša prva je u kojoj je primijenjen princip supsidijarnosti (Čl. 174 EC Treaty).

Provedba EU zakonodavstva na osnovu izvješća, EK može tražiti dodatna pojašnjenja ukoliko smatra da se odredbe direktive/a ne poštuju o tome obavješćuje državu članicu poštivanje nacionalnog/europskog zakonodavstva nužno je osigurati kroz nacionalni upravni postupak ukoliko ne dođe do konsenzusa, može pokrenuti tzv. infringement procedure Europski sud je jedina instanca koja može presuditi da li pojedina država članica poštuje europsko zakonodavstvo ili ne

Zakon o zaštiti okoliša NN110/2007 “Okoliš” je prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka, koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja

Dijelovi Zakona o zaštiti okoliša : Opće odredbe (članak 1.- 5.) II. Načela zaštite okoliša (članak 6.-16.) III. Sastavnice okoliša i utjecaji opterećenja (članak 17.-29.) IV. Subjekti zaštite okoliša (članak 30.-38.) V. Dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša (članak 39.- 46.) VI. Instrumenti zaštite okoliša (članak 47. -111.) VII. Praćenje stanja okoliša (članak 112.- 117.) VIII. Informacijski sustav zaštite okoliša (članak 118.-122.) IX. Informiranje javnosti, sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti te pristup pravosuđu u pitanjima okoliša (članak 123.-141.) X. Odgovornost za štetu u okolišu (članak 142.-163.) XI. Financiranje zaštite okoliša (članak 164.) XII. Elementi opće politike zaštite okoliša (članak 165.- 169.) XIII. Nadzor (članak 170.- 200.) XIV. Kaznene odredbe (članak 201.- 208.) XV. Prijelazne i završne odredbe (članak 209.- 225.)

Načela zaštite okoliša Načelo održivog razvitka Načelo opreza i preventivnosti Načelo očuvanja vrijednosti prirodnih dobara, biološke i krajobrazne raznolikosti Načelo zamjene i/ili nadomještaja Načelo cjelovitog pristupa Načelo suradnje Načelo onečišćivač plaća Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti Načelo poticanja Načelo prava na pristup pravosuđu

Sastavnice okoliša i utjecaji opterećenja Zaštita sastavnica okoliša Zaštita tla Zaštita šumskog područja Zaštita zraka Zaštita voda Zaštita mora Zaštita prirode Zaštita od štetnog utjecaja genetski modificiranih organizama

Program Vlade za poboljšanje zraka Program za poboljšanje Kritični gradovi: Sisak, Rijeka, Zagreb i Kutina Rokovi se produžuju i pitanje je hoće li kvaliteta zraka biti 1&2 stupanj do 2010 Pregovaračka stajališta?

SANACIJA Od 1999. godine čitav niz sanacijskih programa za sisačku rafineriju Čitav niz prolongiranja tih planova 1. modernizacija koking postrojenja i revitalizacija kalcinatora zelenog koksa prolongirane s 2006. na 2009. godinu, a izgradnja postrojenja za proizvodnju sumpora (Claus) s 2005. na 2006. godinu. 2. Prema dopisu INE od 23. siječnja 2006. godine rokovi izgradnje Claus prolongiraju se s konca 2006 na 2007. Koking s 2007. na 2010. revitalizacija kalcinatora zelenog koksa s 2009. na 2010. godinu 3. Najnovije izjave čelnika INE o rokovima: izgradnje Claus umjesto 2006 na 8. mjesec 2007. Koking s 2007. na 2010. revitalizacija kalcinatora zelenog koksa s 2007. na 2011. godinu 4. Kraj 2007. Claus je proradio nakon bune građan

Rezultati zagađenja Broj oboljelih u gradu od alergijskih, respiratornih, kancerogenih i drugih oboljenja daleko je iznad prosjeka RH. To se podjednako odnosi i na djecu i na odrasle. Leukemija iznad prosjeka (u Sisku 11 oboljelih na 100.000, prosjek RH 8 oboljelih) Rak pluća i respiratornih organa iznad prosjeka Žalosni slučajevi- U istoj obitelji po troje članova obitelji oboljelo od raka – 30-ak tužbi pokrenuto

Sisačka svakodnevnica

AZBEST Neophodna sanacija tvornice Salonit i prestanak proizvodnje Zabranjeno odlaganje na komunalna odlagališta otpada Provedba!

Zakon o okolišu SPUO obaveza provedbe postupka strateške procjene utjecaja na okoliš, ali ne i obavezujuću primjenu rezultata procjene Čl. 56. Strateška procjena obvezno se provodi: - za plan i program, isključujući njihove izmjene i dopune, koji se donose na državnoj i područnoj (regionalnoj razini) iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, telekomunikacija, turizma, gospodarenja otpadom i vodama, - za prostorni plan županije i Prostorni plan grada Zagreba, isključujući njihove izmjene i dopune. EU Smjernice o SPUO (Article 2. , Definitions) (a) "plans and programmes" shall mean plans and programmes, including those co-financed by the European Community, as well as any modifications to them: which are subject to preparation and/or adoption by an authority at national, regional or local level or which are prepared by and authority for adoption, through a legislative procedure by Parliament or Government...

Informiranje i sudjelovanje javnosti Novi zakon o zaštiti okoliša uvodi razliku između informiranja javnosti (pasivno informiranje) i sudjelovanja javnosti (aktivno uključivanje), te razliku između javnosti (općenito) i zainteresirane javnosti (direktno pogođena). Pravo na pristup informacijama (prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, NN 172/03) je: Pravo fizičke i pravne osobe da traži i dobije informacije, kao i obveza tijela javne vlasti da omoguće pristup zatražnoj informaciji, odnosno da obajvljuju informacije kada za to i ne postoji poseban zahtjev, već takvo objavljivanje predstavlja njihovu obvezu određenu zakonom ili drugim općim propisom.

Pristup pravosuđu Pravo na pristup pravosuđu pravo je na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu tj. podnošenje tužbe nadležnom sudu koje pod određenim uvjetima mogu ostvariti građani ili pravne osobe, uključivo i udruge, kako bi se ostvarilo pravo na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša. U svrhu zaštite navedenih prava, osoba (građanin i druga fizička te pravna osoba, njihove skupine, udruge i organizacije) koja učini vjerojatnim svoj pravni interes i osoba koja zbog lokacije zahvata i/ili zbog prirode i/ili utjecaja zahvata može dokazati da joj je trajno narušeno pravo može osporavati odluke, djela i propuste tijela javne vlasti.

Udruge i pristup pravosuđu Osporavanje odluke, djela i propusta tijela javne vlasti može obavljati udruga civilnog društva koja djeluje na području zaštite okoliša ako: 1. je registrirana u Hrvatskoj najmanje dvije godine prije nego je započeo postupak tijela javne vlasti u kojem želi sudjelovati 2. dokaže da aktivno djeluje na zaštiti okoliša na području grada ili općine gdje ima registrirano sjedište 3. statutom joj je određen cilj zaštita i unapređenje okoliša, uključujući i zaštitu ljudskog zdravlja i zaštitu ili racionalno korištenje prirodnih dobara.

Uredbe, informiranje, PUO i SPUO Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti propisuje postupke informiranja, ali je mogućnost aktivnog sudjelovanja ograničena kao i do sad. Uredba o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš uređuje jedan novi instrument koji se odnosi na strategije i planove, što do sada nismo imali u Hrvatskoj.

zahtjevi Da se o zahtjevu nositelja zahvata i o odluci da se studija o utjecaju zahvata na okoliš upućuje na javnu raspravu, javnost informira osim putem web stranica nadležnog tijela i obavijestima na oglasnim pločama u lokalnoj zajednici i najčitanijim dnevnim novinama na području zahvata Da se sjednice povjerenstva najavljuju na webu te da se omogući sudjelovanje javnosti Da se cjeloviti tekst studije bude dostupan javnosti na internetu, a ne samo sažetak Da predstavnici lokalne uprave i samouprave, ukoliko je ista nositelj zahvata ne smiju biti članovi povjerenstva jer je to sukob interesa Sudjelovanje javnosti treba osigurati odgovaranjem na sve prijedloge i komentare pismeno u roku od 45 dana

zaključak Uglavnom se prenose minimalni standardi Problematična je implementacija