UPRAVLJANJE GLOBALNOM EKONOMIJOM dr S. Polovina

SUSTAVI DEVIZNIH TEČAJEVA Sustav čistih plivajućih tečajeva Sustav fiksnih deviznih tečajeva Sustav upravljanih deviznih tečajeva

SUSTAV ČISTIH PLIVAJUĆIH TEČAJEVA Sustav gdje se odnosi zamjene valuta određuju na temelju ponude i potražnje na deviznom tržištu Država se ne miješa u odnose na tržištu deviza pa kolebanja mogu biti značajna

SUSTAV FIKSNIH DEVIZNIH TEČAJEVA Suprotnost čistim plivajućim tečajevima jer država određuje odnos u kojem će se valute međusobno mijenjati Najpoznatiji takav sustav je bio zlatni standard u kojem je svaka zemlja vrijednost svoje valute odredila pomoću fiksne količine zlata Primjeri: engleska funta je vrijedila ¼ unce zlata a američki dolar je vrijedio 1/20 unce zlata pa je njihov međusobni paritet iznosio 1 : 5 Sustav se primjenjivao od 1880 do 1914, a definitivno je napušten 1929.

HUMOVA TEORIJA O AUTOMATSKOJ RAVNOTEŽI Faza A: zemlja A svoj trgovinski deficit podmiruje zlatom. Smanjuje se količina zlata u njoj što izaziva pad cijena. Uvoz postaje skuplji a izvoz jeftiniji Faza B: Porast izvoza zemlje A Faza C: Zemlja B prima zlato, povećava se novčana ponuda i cijene rastu. Porast cijena smanjuje izvoz i povećava uvoz Faza D: Više cijene stimuliraju uvoz iz zemlje A koji se plaća zlatom. Zlato se vraća u zemlju A i uspostavlja se ravnoteža

SUSTAV UPRAVLJANIH DEVIZNIH TEČAJEVA Tržište određuje visinu deviznih tečajeva ali država intervenira prodajom domaće ili strane valute ako se prijeđu određene granice Ako valuta jedne zemlje neželjeno aprecira država će povećati ponudu svoje valute i tako smanjiti njen tečaj Smanjenjem kamatnih stopa država može smanjiti potražnju za domaćom valutom

BRETTON WOODSKA KONFERENCIJA Održana u Bretton Woodsu, USA 1944 s ciljem stvaranja novog međunarodnog financijskog poretka kako bi se izbjegli trgovinski i carinski ratovi 30-tih godina Osnovan Međunarodni monetarni fond (IMF) i Svjetska Banka (WB) te prezentirana ideja o GATT-u

BRETTON WOODSKI SUSTAV Zemlje potpisnice su svoje valute vezale za za USD čiji je paritet bio fiksan i iznosio 35 USD za uncu zlata Tečajevi ostalih valuta bili su promjenljivi tako da je ovaj sustav bio kombinacija fiksnih i promjenljivih tečajeva Napušten 1971. kada je USD devalvirao uslijed velikog američkog trgovinskog deficita

SVJETSKI FINANCIJSKI SUSTAV IZA 1971 Neke zemlje su prešle na sustav slobodno plivajućih tečajeva Neke zemlje su prešle na sustav upravljanih deviznih tečajeva Neke zemlje su tečajeve svojih valuta vezale za valute drugih zemalja Neke zemlje su se povezale u valutne blokove kao na pr. Europska monetarna unija

MEĐUNARODNI MONETARNI FOND Središnja banka svih centralnih banaka s ciljem pomoći onim zemljama čiji su valutni tečajevi ugroženi uslijed deficita platnih bilanci Uvjeti kreditiranja IMF-a su vrlo strogi. IMF diktira uvjete pod kojima će dati kredite nekoj zemlji Odigrao veliku ulogu u rješavanju dužničke krize u tranzicijskim zemljama koja prelaze na tržišnu privredu.

SVJETSKA BANKA Središnja banka svih centralnih banaka sa svrhom pomoći svim zemljama čiji su valutni tečajevi uslijed poteškoća u platnim bilancama postali nestabilni. Uvjeti kreditiranja IMF-a su vrlo strogi. IMF diktira uvjete pod kojima će kreditirati pojedine zemlje

MULTIPLIKATORSKA VEZA Jedan od oblika povezanosti ekonomija pojedinih zemalja Ona se sastoji u tome da porast dohotka u zemlji A izaziva porast njenog uvoza odnosno izvoza drugih zemalja a time i njihov dohodak Ostvaruje se preko tekućeg računa

MONETARNA VEZA Drugi oblik povezanost ekonomije pojedinih zemalja Efekti nastaju preko računa kapitala promjenama kamatnih stopa Ako zemlja A podigne kamatnu stopu , dolazi do aprecijacije njene valute, smanjenja izvoza i proizvodnje, porasta uvoza i zaustavljanja inflacije Aprecijacija valute zemlje A izaziva deprecijaciju valute zemlje B i porasta njenih kamatnih stopa kako bi se održao tečaj

VEZA ŠTEDNJE I INVESTICIJA treći oblik povezanosti ekonomije pojedinih zemalja Kao i kod monetarne veze tako i ovdje promjena domaće štednje i investicija ima svoj odraz na privredu drugih zemalja Ako neka zemlja provodi restriktivnu fiskalnu politiku dolazi do porasta štednje , pada kamatnih stopa, deprecijacije njene valute te porasta investicija i izvoza

FELDSTEIN – HORIOKA EFEKT ovi teoretičari su postavili hipotezu da 1 % porasta domaće štednje izaziva porast domaćih investicija od 1 % Gornji efekt je posljedica visokog stupnja korelacije između stope domaće štednje (S/GDP) i stope domaćih investicija (I/GDP) F-H efekt je posljedica visokog rizika u zaduženim zemljama, postojanju prepreka slobodnom kretanju kapitala te financiranju investicija iz zadržane dobiti a ne preko svjetskog tržišta kapitala

MEĐUNARODNA EKONOMSKA KRETANJA IZA 1971 Deprecijacija USD zaprijetila je inflacijom pa su USA započele primjenjivati restriktivnu monetarnu politiku Ova politika je izazvala porast kamatnih stopa i povećanje vrijednosti američke valute Porast kamatnih stopa u USA usporio je investicijske aktivnosti i aktivirao monetarnu vezu što je izazvalo opću depresiju

MEĐUNARODNA EKONOMSKA KRETANJA IZA 1971 (2) Aprecijacija USD zaoštrila je dužničku krizu jer su dugovi LDC bili najvećim dijelom u USD Istovremeno je porastao američki uvoz što je uzrokovalo rastući američki trgovinski deficit Navedeno stanje trajalo je do 1985 kada je američka vlada intervenirala kupnjom stranih deviza i prodajom dolara kako bi smanjila kamatne stope i izvršila deprecijaciju USD

MEĐUNARODNA EKONOMSKA KRETANJA IZA 1971 (3) Deprecijacija USD je povećala američki izvoz ali manje od očekivanog Razlozi: smanjenje konkurentske sposobnosti i nedovoljan porast produktivnosti NAPOMENA: konkurentnost i produktivnost nisu nužno povezani. Prva je određena relativnim cijenama konkurentskih privreda dok se druga mjeri proizvodnjom po jedinici outputa

EUROPSKI MONETARNI SUSTAV Stvoren 1978 kao valutni blok s ciljem prevladavanja fluktuacija deviznih tečajeva Zemlje članice su se dogovorile da svoje devizne tečajeve održavaju unutar dogovorenih granica Stabilnost tečajeva valuta članica zahtjevala je kamatne stope na približno istoj visini i vođenje međusobno kompatibilne monetarne politike

KRIZA EUROPSKOG MONETARNOG SUSTAVA Kriza je nastala 1989 – 1992 po ujedinjenju Njemačke Razlog: financiranje bivšeg DDR od strane zapadne Njemačke golemim novčanim sredstvima što je ujedinjenu Njemačku dovelo na prag inflacije Da bi izbjegla inflaciju Bundesbank je podigla kamatnu stopu Zbog efekta monetarne veze i druge zemlje EMS su podigle vlastite kamatne stope

ZAKLJUČCI IZ KRIZE EMS Zemlja ne može imati istovremeno a) fiksni ali i prilagodljivi devizni tečaj, b) otvoreno tržište kapitala i c) nezavisnu domaću monetarnu politiku

EUROPSKA MONETARNA UNIJA (1) Nastala početkom 90-tih kako bi se izbjegle slične krize Uvođenje zajedničke europske valute – eura, prvo kao obračunskog, a od 1. siječnja 2002. i kao prometnog sredstva Integracija nacionalnih ekonomija u jedinstveno europsko tržište Monetarnu politiku unije vodi Europska centralna banka sa sjedištem u Frankfurtu/Main NEDOSTATAK: gubljenje monetarnog suvereniteta i nemogućnost korištenja kamatne stope kao regulatora domaće makroekonomije

EUROPSKA MONETARNA UNIJA (2) Uvjeti prijema neke zemlje u članstvo Unije su vrlo strogi Zemlja kandidat mora ispunjavati slijedeće uvjete: a) stopa inflacije ne smije prekoračiti prosječnu stopu inflacije Unije za više od 1.5 %, b) kamatna stopa ne smije prelaziti prosječnu kamatnu stopu Unije za više od 2 %, c) godišnji proračunski deficit ne smije prelaziti 3 % domaćeg GDP, d) ukupni javni dug ne smije biti veći od 60 % GDP Broj zemalja članica je od 1. svibnja 2004. porastao s 15 na 25

In order to do this, many supported the idea of forming some form of European federation or government. Winston Churchill gave a speech at the University of Zürich on the September 19, 1946 (text of speech) calling for a "United States of Europe", similar to the United States of America. The immediate result of this speech was the forming of the Council of Europe. The Council of Europe however was (and still remains) a rather restricted organisation, like a regional equivalent of the United Nations (though it has developed some powers in the area of human rights, through the European Court of Human Rights.)

The European Union grew out of the European Coal and Steel Community (ECSC), which was founded in 1951, by the six founding members: Belgium,the Netherlands and Luxembourg (the Benelux countries) and West Germany, France and Italy.

Enlargement of the European Community Britain, not wishing to join the Communities for fear of it damaging its trade with the Commonwealth, established an alternative organisation, the European Free Trade Association (EFTA). EFTA was merely a free trade area, not a customs union. It also included Ireland, Denmark, Norway, Sweden, Austria, Finland, Switzerland, Portugal, Liechtenstein and Iceland.

As Commonwealth trade declined in importance and European trade grew, Britain decided that joining the Community would be in its economic interest. Ireland and Denmark, both of whom being heavily reliant on British trade, decided they would go wherever Britain went, and hence also applied to join the Community.

Greece joined on January 1, 1981, under the presidency of Constantine Caramanlis. In 1986, Spain and Portugal joined and the Single European Act was signed, the first step towards the single European market.

Founding of the European Union In the 1992, the Maastricht treaty was signed, which modified the Treaty of Rome. The European Community became the European Union when it came into force, in 1993. Founding of the European Economic Area Austria, Sweden and Finland were admitted in 1995.

The 2004 enlargement The European Commission's Strategic Report of October 9, 2002 recommended 10 candidate members for inclusion in the EU in 2004: Estonia, Latvia, Lithuania, Poland, the Czech Republic, Hungary, Slovakia, Slovenia, Malta and Cyprus.

2004 enlargement Country Pop Area GDP GDP per capita Estonia 1.4 45226 15.5 11000 Latvia 2.3 64589 21.0 8900 Lithuania 3.5 65200 30.0 8400 Poland 38.6 312685 373.2 9700 Czech Republic 10.2 78866 157.1 15300 Hungary 10.0 93030 134.0 13300 Slovakia 5.4 48845 67.3 12400 Slovenia 1.9 20253 37.1 19200 Malta 0.4 316 6.8 17200 Cyprus 0.8 9250 9.4 15000 Subtotal 74.6 738260 851.4 11413 EU-15 380.3 3238692 9570.8 25166 EU-25 454.9 3976952 10422.2 22911