Što čini školski program prevencije nasilja dobrim – evaluacije i iskustva Jasenka Pregrad Zagreb, Hrvatska

Nasilno ponašanje U svim ustanovama gdje su djeca postoji i nasilje i zlostavljanje – oduvijek. Normalni dio odrastanja ili dječja (nespretna) igra? Djeca ne znaju bolje, jer tek uče socijalne vještine i prve korake u međuljudskim odnosima – zato ih treba poučavati i odgajati. UNICEF 2

Nasilje i zlostavljanje Engl. bullying = zlostavljanje Razlika – nasilje je nadređeni pojam Vrste nasilja u dječjoj dobi nadmetanje – uspostavljanje socijalne hijerarhije nezrelost u stjecanju životnih i socijalnih vještina agresija (posljedica traumatskih iskustava, nezrela obrana/kontrola) nasilno rješavanje sukoba (vršnjačko) zlostavljanje Uzroci nasilnog ponašanja su mnogobrojni i nećemo na ovom mjestu detaljnije ulaziti u njih. Nijedno od ovih ponašanja nije poželjno i svako traži posebnu vrstu podrške djeci kako bi razvila zrelije oblike ponašanja.

Vršnjačko zlostavljanje Oblik agresivnog ponašanja (jednog djeteta ili grupe) Namjerno i svjesno i smišljeno (povrjeđuju, zastrašuju, ponižavaju, izoliraju) Traje duže vrijeme i događa se često (2-3 puta mjesečno i češće) Usmjereno je na isto dijete Djeca koja zlostavljaju to čine bez ikakvog stvarnog razloga, osim jer vide da je drugo dijete laka meta. Nesrazmjer snaga (onaj koji zlostavlja je jači, agresivniji, hrabriji i samopouzdaniji od onog koji trpi) Teži uspostavi odnosa NADMOĆ : BESPOMOĆNOST Vidljivo uživanje u nadmoći onog koji zlostavlja i osjećaj poniženosti onog koji trpi

Škola, nasilje i zlostavljanje Reagiramo na svako nasilje kako bismo prevenirali zlostavljanje Zlostavljanje je posebno razvojno opasno (za djecu sklonu zlostavljanju i trpljenju zlostavljanja) Zašto u školama kad se sklonost nasilnom ponašanju u pravilu razvija u obitelji? Zadaća škole je odgajati – školskim odgojem društvo sudjeluje u odgajanju svoje djece Zašto osvještavanjem, stjecanjem vještina i obnovom vrijednosti a ne kaznama? Zadaća škole nije pokazati prstom na nedopušteno ponašanje i kazniti ga nego razvijati poželjna i prihvatljiva ponašanja (bez obzira na uzrok nasilničkog ponašanja).

Školski programi prevencije nasilja Evaluacije i meta-analize

10-ak različitih stručnjaka na više od 400 stranica govore o... Rigby, K. (2000). Bullying in Schools: Guidelines for Efficient Respons. Proffesional Reading Guide for Educational Administrators, Vol 21, 1. Rigby, K. (2002). A Meta-evaluation of Methods and Approaches to Reducing Bullying in Pre-schools and in Early Primary Schools. Commonwealth Attorney General’s Department, Canberra. Smith, P. K., Brain, P. (2000). Bullying in Schools: Lessons from Two Decades of Research. Aggressive Behaviour, 26, 1-9. Smith, J. D., Schneider, B. H., Smith, P. K., Ananiadion, K. (2004). The Effectiveness of Whole School Antibullying Programs: A Synthesis of Evaluation Research. School Psychology Review, Vol 33, 4, 547-560. Olweus, D., Limber, S. P. (2010). The Olweus Bullying Prevention Program: Implmentation and Evaluation over Two Decades. In: Jimerson, S. R., Swearer, S. M., Espelage, D. L. (2010). Handbook of Bullying in Schools: An International Perspective, Routledge, New York. Jimerson, S. R., Swearer, S. M., Espelage, D. L. (2010). Handbook of Bullying in Schools: An International Perspective. Routledge, New York. UNICEF

11 elemenata koji čine razliku! u školskim preventivnim programima UNICEF

UČINKOVITO - NEUČINKOVITO Dobro planirana intervencija i jasan protokol Nasumične intervencije i nepostojanje (nepoznavanje protokola) Odgovor cijele škole Samo u pojedinim razrednim odjelima (motivirani učiteljice ili stručne suradnice Prevencija u predškolskim i/ili osnovnoškolskim ustanovama Prevencija u srednjim školama i kasnije UNICEF

UČINKOVITO - NEUČINKOVITO Sustavnost i kontinuiranost Parcijalnost, periodičnost, površnost Postupanje koje nije optužujuće – usmjereno na traženje rješenja Postupanje koje se oslanja na kaznu Podizanje svijesti Ignoriranje, poricanje ili opravdavanje UNICEF

UČINKOVITO - NEUČINKOVITO Uključivanje na više razina – razred, škola, roditelji, šira lokalna zajednica Razred ili škola kao otok u svemiru Socio-emocionalno učenje, životne vještine Nepostojanje takvog rada Povećanje kompetentnosti učitelja Nepostojanje stručnih znanja za pomoć djeci UNICEF

UČINKOVITO - NEUČINKOVITO Aktivno uključivanje i osnaživanje djece Bez aktivnog uključivanja i osnaživanja djece Aktivno sudjelovanje roditelja Pasivno sudjelovanje roditelja UNICEF

Svjetska iskustva nas uče: Ovim se problemom bave sve razvijene zemlje svijeta u posljednja dva desetljeća. Potvrđeno je da se sustavnim radom u školama može u velikoj mjeri smanjiti nasilničko ponašanje (norveški primjer). Problem ima tendenciju rasti ako se njime ne bavimo na učinkovit način. “Odgovor cijele škole”- najviše pozitivnih evaluacija. - svi = učitelji, učenici, zaposlenici u školi, roditelji, lokalna zajednica - zajedničke vrijednosti – reagiramo u njihovu obranu (a ne protiv onih koji su nasilni i u zaštitu onih koji trpe) - ne reagirati = suglasiti se s nasiljem (bilo koji pojedinac, naročito odrasli) UNICEF

"Najvažniji faktor o kojem ovisi uspjeh programa je stupanj u kojem škole preuzimaju program protiv zlostavljanja kao svoj, svejedno u kojem obliku, i trude se da ga provode uspješno i ustrajno.“ (Smith, 2004)

Iskustva UNICEF-ovog programa u Hrvatskoj Javna kampanja “Stop nasilju među djecom” podizanje svijesti društva i uključivanje zajednice (odgovor cijelog društva + odgovor cijele škole) Školski program prevencije vršnjačkog zlostavljanja “Za sigurno i poticajno okruženje u školama” osmislio domaći tim stručnjaka primijenjen u različitim zemljama jugoistočne Evrope s modifikacijama prati svjetska iskustva o učinkovitosti programa temelji se na pristupu – ODGOVOR CIJELE ŠKOLE UNICEF

Podsjetnik na javnu kampanju UNICEF

TV i radio spot UNICEF

Mentori – važan sastojak programa od ukupno 90 educiranih mentora trenutno angažirano 60 UNICEF

Osnovna uporišta našeg programa Odgovor cijele škole Osvještavanje i stjecanje znanja i vještina (učitelji i učenici i roditelji – edukacija učitelja, satovi razrednog odjela, roditeljski sastanci) Vrijednosti, pravila, posljedice Obnova vrijednosti i posljedice (umjesto kazne) Školski protokol o postupanju u situacijama nasilja Suradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom

7 koraka do sigurne škole - ključni elementi: Suradnja s roditeljima odgovornost i zalaganje odraslih u školi participacija djece uključenost roditelja i lokalne zajednice stvaranje “zaštitne mreže” Više znanja I vještina Vrijednosti pravila posljedice Dosljednost Zaštitna mreža Vršnjačka podrška Suradnja s roditeljima i zajednicom Jasna podjela zadaća u školi UNICEF

NEZAVISNA EVALUACIJA PROJEKTA Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Agencija Puls, 2005. Ispitivanje javnog mijenja: 92% ispitanika upoznato s akcijom “Stop nasilju među djecom” 43% ispitanika je sudjelovalo na neki način U usporedbi s inicijalnim stanjem u školama: postignute mjerljive promjene – odrasli reagiraju učenici više primjećuju i prijavljuju nasilje, manje se boje smanjenje zlostavljanja u školi UNICEF

Osobna procjena kompetentnosti učitelja

Rezultati istraživanja nakon 3 godine (2008. ) (N= 4. 939 učenika, 1 Rezultati istraživanja nakon 3 godine (2008.) (N= 4.939 učenika, 1.205 učitelja i 1.931 roditelja iz 39 škola iz cijele Hrvatske) Djeca trpe manje nasilja! Djeca čine manje nasilja! Učitelji reagiraju na pojavu nasilja! (procjena učenika) UNICEF

UNICEF

JASENKA PREGRAD 25

Projekt u brojkama 105 mjesta 280 škola 157 škola bez nasilja 145.000 učenika iz 105 mjesta educirano 12.500 učitelja 4.000 vršnjaka pomagača 3.000 priručnika za učitelje 2. dopunjeno izdanje 140.000 priručnika za roditelje Novo izdanje 7.400.000 kn 1.000.000 € Prikupljeno (građani 59%) 78 škola obnovilo status 26

UNICEF

Mreža škola bez nasilja 7. 11. 2007. osnovana Mreža škola bez nasilja Usvojena je Deklaracija o zaustavljanju vršnjačkog nasilja i dječja deklaracija “Škola za nas”; 117 škola se uključilo u Mrežu škola bez nasilja Dogovoreni su regionalni susreti sudionika Mreže i jedan veliki godišnji skup svih škola u Mreži Utvrđeni i usvojeni Kriteriji kvalitete i održivosti, (obaveze škola i UNICEF-a)

Mreža škola bez nasilja UNICEF

Logo Mreže škola bez nasilja UNICEF

Od 2007. do danas (nastavak) Pripremljena i postavljena web stranica Mreže škola bez nasilja http://skolebeznasilja.unicef.hr UNICEF

Dodatak programu – 2008. UNICEF

Potreba za održivošću Rezultati programa nisu trajni ako se ne ulažu kontinuirani i specifični napori u održavanju uspostavljenih vrijednosti. Stručnjaci stvaraju program. Tko je nadležan za provođenje programa i brigu o održivosti kvalitete? UNICEF

Isti povod – dva različita pristupa Norveški model: Zgroženi događajem – pozvali stručnjake Olweus Bullying Prevention Program Stručna institucija – educira mentore, unapređuje program Škole same financiraju edukaciju, konzultacije i praćenje provedbe programa Održavanje kvalitete preventivnog rada (edukacije, evaluacije) Australski model: Australian Government Department of Education, Employment and Workplace relations – meta –evaluacija postojećih programa National Center Against Bullying - Svaka pokrajina ima svoje propise – sve imaju način prevencije nasilja (Safe schools regulations)

(Ne samo naše) muke (izazovi) Neki učitelji i dijelovi školskog ustroja su također nasilni Prijateljstvo (pedagoški romantizam) Nasilje : poštovanje, uvažavanje, osobni integritet Zlostavljanje : ravnopravnost, dostojanstvo Teškoće u razlikovanju prevencije vršnjačkog zlostavljanja i drugih korisnih programa razvoja socijalnih vještina, vrijednosti i sl. (medijacija, nenasilno rješavanje sukoba, “Korak po korak”, razni programi) – izgubi se fokus na nasilju

(Ne samo naše) muke (izazovi) - nastavak Učitelji – na putu od poslušnosti do odgovornosti - kazna, autoritet, tko je kriv; teškoće u primjeni obnavljanja vrijednosti VPP – teškoće u poticanju participacije djece - kućni red i odnos prema učiteljima Stav prema roditeljima i odnos s njima Dobrovoljnost škole (svih zaposlenih) Nasilje izaziva nasilje (odmazda) – društveni problem

(I naše) ali i opće pitanje - dilema Učinkovit program = puno posla i vrlo precizno odrađenog (vrijeme, energija, sredstva) Odgoj košta Pojednostavljivanje programa (pojedine dionice samo) = manje učinkovit program Prosječna učinkovitost programa 15% smanjenja nasilja Najuspješniji programi 50% Gdje je točka dobrog omjera? Je li jedina mjera učinkovitosti smanjenje nasilja – ponašanje ili i razvoj vrijednosti i svjetonazora?