PREGLED POGLAVLJA 12 12.1 Monopolistička konkurencija 12.2 Oligopol 12.3 Cjenovna konkurencija 12.4 Konkurencija u odnosu na tajni sporazum: dilema zatvorenika 12.5 Implikacije dileme zatvorenika na oligopolističko utvrđivanje cijena 12.6 Karteli

Monopolistička konkurencija i oligopol ● monopolistička konkurencija – tržište na koje preduzeća mogu slobodno ući, svako proizvodi vlastitu marku ili verziju diferenciranog proizvoda Primjeri: Vispak je jedini pđač kafe Zlatna džezva. Stoga ima djelomičnu monopolsku moć i može naplaćivati cijenu višu od marginalnog troška. U slučaju njene previsoke cijena, ta moć je ograničena jer će se potrošači okrenuti drugim pdima. ● oligopol – tržište na kojem samo nekoliko preduzeća međusobno konkurira, a ulazak novih preduzeća je ograničen ● kartel – tržište na kojem neka ili sva preduzeća tajno sarađuju, koordinirajući cijene i nivoe proizvodnje kako bi maksimizirali zajedničke profite

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA 12.1 MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA Svojstva monopolističke konkurencije (MK) Monopolističko konkurentno tržište ima dvije osnovne karakteristike: Preduzeća konkuriraju prodajom diferenciranih proizvoda koji su međusobno zamjenjivi, ali nisu savršeni supstituti. (Drugim riječima, međucjenovna elastičnost potražnje je velika, ali ne bezgranična.) 2. Ulazak i izlazak na tržište je slobodan: novom preduzeću je relativno lako ući na tržište s vlastitim markama proizvoda, kao što i postojeća preduzeća mogu lako otići sa tržišta ako njihovi proizvodi postanu neprofitabilni. Ako su profiti visoku na tržištu MK onda će i druga preduzeća uložiti resurse i osmisliti vlastite pdne marke. Međutim, nekada je ulazak slobodan ali otežan (auto-industrija) zbog visokih ekonomija obima. Prosječni trošak pđača automobila je nizak pa nova preduzeća teško mogu ući i opstati na takvim tržištima, odnosno prilagoditi se uslovima koji vladaju u industriji (cijena automobila).

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA 12.1 MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA Kratkoročna i dugoročna ravnoteža Graf 12.1 Monopolistički konkurentno preduzeće u kratkom i dugom roku USD/Q Budući da je preduzeće jedini proizvođač svoje marke, njegova krivulja potražnje ima negativan nagib; cijena je veća od graničnog troška i preduzeće ima monopolsku moć. Kratkoročno, cijena će takođe premašiti prosječan trošak (opisano na str. 425 u knjizi) i preduzeće zarađuje profit prikazan žutim pravougaonikom Količina

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA 12.1 MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA Kratkoročna i dugoročna ravnoteža Graf 12.1 Monopolistički konkurentno preduzeće u kratkom i dugom roku USD/Q USD/Q Dugoročno, profit privlači nova preduzeća sa konkurentnim markama. Tržišni udio preduzeća pada i krivulja potražnje se pomiče niže. U dugoročnoj ravnoteži, dio (b), cijena je jednaka prosječnom trošku (AC), tako da preduzeće ne zarađuje profit, iako ima monopolsku moć. Količina Količina Općenito, preduzeća imaju različite troškove i neke pdne marke mogu biti diferencirane u odnosu na druge. U tom slučaju, preduzeća mogu naplaćivati neznatno više cijene što nekima od njih omogućava da zarade ekonomski profit.

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA 12.1 MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA Monopolistička konkurencija i ekonomska efikasnost Graf 12.2 Poređenje monopolistički konkurentne ravnoteže i savršeno konkurentne ravnoteže USD/Q Kod savršene konkurencije, graf (a), cijena je jednaka graničnom trošku. Krivulja potražnje je vodoravna, tako da se tačka u kojoj je profit jednak nuli javlja pri minimalnom prosječnom trošku Količina Savršeno konkurenta tržišta su poželjna jer su ekonomski efikasna što omogućava i pđaima i potrošačima najveći mogući višak (probitak). MK, mada je slična savršenoj konkurenciji u nekim aspektima je manje efikasna.

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA 12.1 MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA Monopolistička konkurencija i ekonomska efikasnost Graf 12.2 Poređenje monopolistički konkurentne ravnoteže i savršeno konkurentne ravnoteže USD/Q USD/Q Kod monopolističke konkurencije, cijena premašuje granični trošak (P>MC), tako da postoji gubitak probitka prikazan žutim područjem na grafu (b). Ako Q naraste do tačke u kojoj se sijeku D i MC, ukupni višak bi mogao biti povećan (žuto područje) Krivulja potražnje ima opadajući nagib, tako da je tačka uz koju se profit svodi na nulu lijevo od minimalnog prosječnog troška. Kod MK postoji višak pdnog kapaciteta jer je pdnja ispod nivoa gdje je AC min. Takva neefikasnost pogoršava položaj kupaca. Da li je to razlog za uvođenje regulacije? Količina Količina U obje vrste tržišta, ulazak je moguć dok se profit ne izjednači sa nulom. Obzirom da je monopolska moć kod MK mala gubitak blagostanja će biti mali. Kod vrednovanja monopolističke konkurencije, ove neefikasnosti moraju biti odvagnute u odnosu na dobitak za potrošače koji proistječe iz raznolikosti proizvoda

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA 12.1 MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA Primjer 12.1 Monopolistička konkurencija na tržištima kola i kafe Tablica 12.1 Elastičnost potražnje za marke kola i kafe Marka Elastičnost potražnje Kola Royal Crown –2.4 Coke –5.2 to –5.7 Mljevena kafa Folgers –6.4 Maxwell House –8.2 Chock Full o’Nuts –3.6 Uz izuzetak Royal Crown i Chock Full o’ Nuts,sve druge kole i kafe dosta su cjenovno elastične. S elastičnostima u rasponu od −4 do −8, svaka marka ima samo ograničenu monopolsku moć. To je tipično za monopolističku konkurenciju

12.2 OLIGOPOL Na oligopolnim tržištima, proizvodi mogu, ali ne moraju biti diferencirani. Bitno je da većina ili sva proizvodnja otpada na samo nekoliko preduzeća Na nekim oligopolnim tržištima, neka ili sva preduzeća zarađuju pozamašne profite, jer prepreke ulasku otežavaju ili onemogućuju ulazak novih preduzeća. Oligopol je rasprostranjen oblik tržišne strukture. Primjeri oligopolnih industrija ukuljučuju automobile, čelik, aluminij, petrokemiju, električnu opremu, i računala.

12.2 OLIGOPOL Ravnoteža na oligopolističkom tržištu Kod analize tržišta bitno je pitanje njegove ravnoteže. Kada je tržište u ravnoteži, preduzeća najbolje posluju i nemaju razloga za promjenu cijene ili razine proizvodnje. Svako preduzeće posluje najbolje što umije- pa prodajom maksimalno uvećava profit. Nashova ravnoteža. Svako preduzeće posluje najbolje što može uzimajući u obzir što rade njegovi konkurenti. (pretpostavka je da će konkurenti također poslovati najbolje što mogu uzimajući u obzir poslovanje tog preduzeća.) ● Nashova ravnoteža – skup strategija ili akcija kod kojeg svako preduzeće najbolje posluje, uzevši u obzir akcije konkurenata ● duopol – tržište na kojem dva preduzeća međusobno konkuriraju. To znači da preduzeće ima samo jednog konkurenta kojeg treba uzeti u obzir pri donošenju odluka. Osnovni rezultati analize vrijede i za tržišta sa više od dva preduzeća.

12.2 OLIGOPOL Cournotov model ● Cournotov model – model oligopola kod kojeg preduzeća proizvode homogen proizvod, svako preduzeće razinu proizvodnje svojih konkurenata smatra fiksnom i sva preduzeća istovremeno odlučuju koliko će proizvesti. Preduzećima je poznata krivulja tržišne tražnje. Pri donošenju odluka svako preduzeće uzima u obzir ponašanje svog konkurenta. Graf 12.3 Odluka o proizvodnji preduzeća 1 Razina proizvodnje uz koju će Preduzeće 1 ostvariti maksimalni profit ovisi o tome koliko ono misli (pretpostavlja) da će proizvesti preduzeće 2. Ako smatra da Preduzeće 2 neće ništa proizvesti, njegova krivulja potražnje, označena kao D1 (0) je tržišna krivulja potražnje. Pripadajuća krivulja graničnog prihoda, označena sa MR1 (0) presijeca krivulju graničnog troška Preduzeća 1 MC1 pri proizvodnji 50 jedinica. Ako Preduzeće 1 smatra da će Preduzeće 2 proizvesti 50 jedinica, njegova krivulja potražnje, D1 (50) pomiče se ulijevo za taj iznos. Maksimalni profit se sada postiže uz razinu proizvodnje od 25 jedinica. Konačno, ako Preduzeće 1 smatra da će Preduzeće 2 proizvesti 75 jedinica, Preduzeće 1 proizvest će samo 12,5 jedinica. 5

12.2 OLIGOPOL Cournotov model ● reakcijske krivulje – odnos između razine proizvodnje pri kojoj preduzeće postiže maksimalni profit i iznosa za koji pretpostavlja da će proizvesti konkurent. Graf 12.4 Reakcijske krivulje i Cournotova ravnoteža reakcijska krivulja Preduzeća 2 Q2* (Q1) Reakcijska krivulja Preduzeća 1 pokazuje koliko će ono proizvesti kao funkcija količine koju misli da će proizvesti Preduzeće 2 (x pri Q2 = 0, 50 i 75, odgovaraju primjerima prikazanih grafom 12.3.). Reakcijska krivulja Preduzeća 2 pokazuje razinu proizvodnje kao funkciju količine koju misli da će proizvesti Preduzeće 1. Pri Cournotovoj ravnoteži, svako preduzeće tačno procjenjuje količinu koju će proizvesti konkurent i na taj način maksimizira vlastiti profit. Stoga, nijedno preduzeće neće izaći iz ove ravnoteže. Cournotova ravnoteža reakcijska krivulja Preduzeća Q1* (Q2) ● Cournotova ravnoteža – ravnoteža u Cournotovom modelu, pri kojem svako preduzeće ispravno predviđa koliko će njegov konkurent proizvesti i prema tome određuje razinu vlastite proizvodnje. Međutim, nema dinamičkog prilagođavanja. Primjenjivost modela.

12.2 OLIGOPOL Linearna krivulja potražnje - primjer Pretpostavimo da naši duopolisti imaju sljedeću tržišnu krivulju potražnje: P = 30 – Q Takođe, MC1 = MC2 = 0 Ukupna prihod za Preduzeće1: R1 = PQ1 = (30 –Q)Q1 onda MR1 = ∆R1/∆Q1 = 30 – 2Q1 –Q2 Ako MR1 = 0 (granični trošak preduzeća), dobijemo slijedeće: reakcijska krivulja Preduzeća 1: Po istoj kalkulaciji, reakcijska krivulja Preduzeća 2: Cournotova ravnoteža: Ukupna proizvedena količina:

12.2 OLIGOPOL Linearna krivulja potražnje - primjer Ako dvije firme konkuriraju međusobno, ukupni profit se maksimizira prema slijedećem: Ukupni prihod za dvije firme: R = PQ = (30 –Q)Q = 30Q – Q2, onda MR = ∆R/∆Q = 30 – 2Q Ako je MR = 0 (granični trošak firmi), nalazimo da se ukupni profit maksimizira kad je Q = 15. Onda Q1 + Q2 = 15 se naziva krivulja tajnog sporazuma Ako se preduzeća dogovore da jednako dijele profit, svako će prozvesti polovicu ukupne proizvodnje: Q1 = Q2 = 7.5

12.2 OLIGOPOL Linearna krivulja potražnje - primjer Graf 12.5 Primjer duopola Krivulja potražnje je P = 30 –Q a oba preduzeća ima granični trošak jednak nuli. Pri Cuornotovoj ravnoteži, svako preduzeće proizvodi 10 jedinica. Krivulja tajnog sporazuma pokazuje kombinacije Q1 i Q2 koje maksimiziraju ukupni profit. Ako preduzeća sarađuju i jednako dijele profit, svako će proizvesti 7,5 jedinica. Prikazana je takođe i konkurentna ravnoteža kod koje je cijena jednaka graničnom trošku i profit je jednak nuli reakcijska krivulja preduzeća 2 konkurentna ravnoteža Cournotova ravnoteža sporazumna ravnoteža reakcijska krivulja preduzeća 1 krivulja tajnog sporazuma

12.2 OLIGOPOL Prednost prvog poteza – Stackelbergov model ● Stackelbergerov model – model oligopola u kojem jedno preduzeće određuje svoju razinu proizvodnje prije drugih. Preduzeća imaju mogućnost reakcije. Pretpostavimo da preduzeće 1 prvo odredi svoju razinu proizvodnje te zatim preduzeće 2, nakon saznanja o proizvodnji preduzeća 1, donosi svoju odluku o proizvodnji. U određivanju razine proizvodnje, preduzeće 1 stoga mora uzeti u obzir kako će reagirati preduzeće 2. P = 30 – Q Slijedi, MC1 = MC2 = 0 reakcijska krivulja preduzeća 2: Prihod preduzeća 1: I, onda MR1 = ∆R1/∆Q1 = 15 – Q1 Određivanjem MR1 = 0 daje Q1 = 15, i Q2 = 7.5 Preduzeće 1 proizvodi dvostruko više od preduzeća 2 i zarađuje dvostruko više profita. Preduzeće 1 ima prednost što je bilo prvo jer time dovodi 2. preduzeće pred svršen čin; bez obzira šta 2 uradi pdnja 1 će biti velika. 2. preduzeću ne preostaje ništa nego da se prilagodi osim ukoliko ne želi “vratiti milo za drago”.

CJENOVNA KONKURENCIJA 12.3 CJENOVNA KONKURENCIJA Cjenovna konkurencija s homogenim pdima – Bertrandov model ● Bertrandov model – model oligopola u kojem preduzeća proizvode homogen proizvod, svako preduzeće uzima cijenu (kod prethodna 2 modela riječ je bila o količinama) svojih konkurenata kao fiksnu i sva preduzeća istovremeno odlučuju o cijeni koju će naplaćivati. P = 30 – Q MC1 = MC2 = $3 Q1= Q2 = 9, u Cournotovoj ravnoteži, tržišna cijena je $12, tako da svako preduzeće zarađuje profit od $81. Nashova ravnoteža u Bertrandovom modelu rezultira da oba preduzeća određuju cijenu jednaku graničnom trošku: P1=P2=$3. Tada je ukupna proizvodnja 27 jedinica, od kojih svako preduzeće proizvodi 13,5 jedinica, nijedno preduzeće ne zarađuje profit . U Cournotovom modelu, zato što oba preduzeća proizvode samo 9 jedinica, tržišna cijena je $12. Sada je tržišna cijena $3. U Cournotovom modelu, oba preduzeća zarađuju profit, u Bertrandovom modelu cijene su jednake graničnom trošku i ne zarađuje se ekonomski profit. Budući da je pd homogen potrošači će kupovati od pđača sa najnižom cijenom, tako da preduzeće sa višom P neće prodavati ništa. Razlog zbog kojeg preduzeća ne naplaćuju višu zajedničku cijenu je to što će se jednom od preduzeća isplatiti da smanji cijenu i osvoji tržište.

CJENOVNA KONKURENCIJA 12.3 CJENOVNA KONKURENCIJA Cjenovna konkurencija s diferenciranim proizvodima Pretpostavimo da svaki od dva duopolista ima fiksne troškove od $20 i nema varijabilnih troškova, a da oba imaju iste krivulje potražnje: Potražnja preduzeća 1: Potražnja preduzeća 2: Odabir cijena Profit preduzeća 1: Cijena uz koju preduzeće 1 postiže maksimalni profit: reakcijska krivulja preduzeća 1: reakcijska krivulja preduzeća 2:

CJENOVNA KONKURENCIJA 12.3 CJENOVNA KONKURENCIJA Cjenovna konkurencija s diferenciranim proizvodima Graf 12.6 reakcijska krivulja preduzeća 2 Nashova ravnoteža u cijenama Dva preduzeća prodaju diferencirani proizvod i potražnja svakog preduzeća ovisi i o njegovoj vlastitoj cijeni i o cijeni konkurenata. Preduzeća određuju cijene istovremeno, svako uzima cijenu konkurenata kao zadanu veličinu. Reakcijska krivulja preduzeća 1 daje cijenu uz koju se postiže maksimalni profit kao funkciju cijene koju je odredilo preduzeće 2, a sličan slučaj je i sa preduzećem 2. Nashova ravnoteža nalazi se na presjeku ovih krivulja, kada svako preduzeće naplaćuje cijenu od 6 dolara, posluje najbolje što može, uzevši u obzir cijenu konkurenata te nema poticaja za promjenom cijene. Takođe je prikazana i sporazumna ravnoteža; ako preduzeća kooperativno odrede cijenu, ona bi odabrala cijenu od 6 dolara sporazumna ravnoteža reakcijska krivulja preduzeća 1 Nashova ravnoteža

CJENOVNA KONKURENCIJA 12.3 CJENOVNA KONKURENCIJA Primjer 12.2 Problem određivanja cijene firme Procter & Gamble Krivulja potražnje za mjesečnu prodaju P&G’: Pod pretpostavkom da konkurenti imaju iste uvjete potražnje, s kojom cijenom bi trebao ući na tržište i koliki profit se može očekivati? Tablica 9.1 Profit P&G-a (u hiljadama dolara mjesečno) Cijene P& G($) Cijene konkurenata (jednake) ($) 1.10 1.20 1.30 1.40 1.50 1.60 1.70 1.80 –226 –215 –204 –194 –183 –174 –165 –155 –106 –89 –73 –58 –43 –28 –15 –2 –56 –37 –19 2 15 31 47 62 –44 –25 –6 12 29 46 78 –52 –32 3 20 34 52 68 –70 –51 –34 –18 –1 14 30 44 –93 –76 –59 –13 1 –118 –102 –87 –72 –57 –30 –17

KONKURENCIJA U ODNOSU NA TAJNI SPORAZUM: DILEMA ZATVORENIKA 12.4 KONKURENCIJA U ODNOSU NA TAJNI SPORAZUM: DILEMA ZATVORENIKA Nashova ravnoteža je nekooperativna, jer svako preduzeće donosi odluku za max. profit, uzevši u obzir akcije konkurenata. Rezultirajući profit je viši nego kod SK ali i niži nego kad bi se preduzeća sporazumjela. Obzirom da je sklapanje sporazuma o kooperativnom ponašanju nezakonito postavlja se pitanje: Zašto preduzeća ne pokušaju sarađivati bez eksplicitnog sporazuma i postaviti cijenu od 6 KM? Odgovor: Zato što se isplati odabrati cijenu nižu od dogovorene (4 KM) i povećati profit na 20. Oba preduzeća zarađuju više po cijeni od 4 KM, bez obzira na radnje konkurenta. Tablica 12.3 Matrica isplata u igri određivanja cijena Preduzeće 2 Naplaćuje 4 KM Naplaćuje 6 KM 12 KM, 12 KM 20 KM, 4 KM 4 KM, 20 KM 16 KM, 16 KM Preduzeće 1

KONKURENCIJA U ODNOSU NA TAJNI SPORAZUM: DILEMA ZATVORENIKA 12.4 KONKURENCIJA U ODNOSU NA TAJNI SPORAZUM: DILEMA ZATVORENIKA Matrica isplata ● nekooperativna igra – igra u kojoj pregovaranje i provođenje obavezujućih ugovora nisu mogući ● matrica isplata – tablica koja prikazuje profit (ili isplate) svakog preduzeća uzevši u obzir njegovu odluku i odluku njegovog konkurenta. Zašto se preduzeća na ponašaju kooperativno i postave više cijene? Tu mogućnost narušava saznanje svakog preduzeća da će zaraditi više bez obzira koliko cijenu postavi preduzeće njegov konkurent. ● dilema zatvorenika – primjer teorije igara kod koje dva zatvorenika moraju odvojeno odlučiti da li će priznati zločin; ako jedan od njih prizna, dobiva lakšu kaznu, a njegov saučesnik dobiva težu kaznu, ali ako nijedan ne prizna, kazne će biti lakše za obojicu. Tablica 12.4 Matrica isplata za dilemu zatvorenika Zatvorenik B Priznati Ne priznati Zatvorenik A –5, –5 –1, –10 –10, –1 –2, –2 Kao i kod zatvorenika svako preduzeće želi spuštanjem cijene maksimalno uvećati svoj profit.

KONKURENCIJA U ODNOSU NA TAJNI SPORAZUM: DILEMA ZATVORENIKA 12.4 KONKURENCIJA U ODNOSU NA TAJNI SPORAZUM: DILEMA ZATVORENIKA Primjer 12.3 Procter & Gamble u dilemi zatvorenika Dokazali smo da bi P&G trebao očekivati da će konkurenti naplaćivati cijenu od $1.40, te da bi trebao postupiti jednako. Ali, P&G bi bio na dobitku kada bi i on i njegovi konkurenti naplaćivali cijenu od $1.50. Tablica 12.5 Matrica isplata za problem određivanja cijena Unilever i KAO Naplaćuju $1.40 Naplaćuju $1.50 P&G $12, $12 $29, $11 $3, $21 $20, $20 Zašto onda ne naplaćuju $1.50? Zato jer se ova preduzeća nalaze u dilemi zatvorenika. Bez obzira na to što uradili Unilever i Kao, P&G više zarađuje ako naplaćuje $1.40.

IMPLIKACIJE DILEME ZATVORENIKA NA OLIGOPOLISTIČKO UTVRĐIVANJE CIJENA 12.5 IMPLIKACIJE DILEME ZATVORENIKA NA OLIGOPOLISTIČKO UTVRĐIVANJE CIJENA Rigidnost cijena ● rigidnost cijena – karakteristika oligopolističkog tržišta po kojoj preduzeća nisu sklona mijenjati cijene, čak ni kada se promijene troškovi ili potražnja. ● model izlomljene krivulje potražnje – model oligopola u kojem svako preduzeće ima krivulju potražnje koja se lomi pri trenutno prevladavajućoj cijeni: pri višim cijenama potražnja je vrlo elastična, dok je pri nižim cijenama neelastična

IMPLIKACIJE DILEME ZATVORENIKA NA OLIGOPOLISTIČKO UTVRĐIVANJE CIJENA 12.5 IMPLIKACIJE DILEME ZATVORENIKA NA OLIGOPOLISTIČKO UTVRĐIVANJE CIJENA Rigidnost cijena Graf 12.7 USD/Q Izlomljena krivulja potražnje Svako preduzeće vjeruje da, kada bi povisilo svoju cijenu iznad sadašnje cijene P*, nijedan konkurent ne bi slijedio taj postupak, pa bi izgubio veći dio prodaje. Svako preduzeće također vjeruje da bi druga preduzeća slijedila njegov primjer u slučaju da snizi cijenu, tako da bi njegova prodaja porasla samo u mjeri do koje bi porasla tržišna potražnja. Kao posljedica toga, krivulja potražnje D preduzeća lomi se kod cijene P*, a njegova krivulja graničnog prihoda MR prekida se u toj tački. Ako se granični trošak poveća sa MC na MC’, preduzeće će i dalje proizvoditi na istoj razini Q* i naplaćivati istu cijenu P*. Količina

IMPLIKACIJE DILEME ZATVORENIKA NA OLIGOPOLISTIČKO UTVRĐIVANJE CIJENA 12.5 IMPLIKACIJE DILEME ZATVORENIKA NA OLIGOPOLISTIČKO UTVRĐIVANJE CIJENA Cjenovno signaliziranje i cjenovno predvodništvo ● cjenovno signaliziranje – oblik implicitnog dogovora kod kojeg preduzeće najavljuje porast cijene u nadi da će druga preduzeća slijediti njegov primjer. Bankarsko tržište u BiH? ● cjenovno predvodništvo – model određivanja cijene kod kojeg jedno preduzeće redovito najavljuje promjenu cijene koju zatim prate druga preduzeća

IMPLIKACIJE DILEME ZATVORENIKA NA OLIGOPOLISTIČKO UTVRĐIVANJE CIJENA 12.5 IMPLIKACIJE DILEME ZATVORENIKA NA OLIGOPOLISTIČKO UTVRĐIVANJE CIJENA Cjenovno signaliziranje i cjenovno predvodništvo Primjer 12.4 Cjenovno predvodništvo i rigidnost cijena u komercijalnom bankarstvu Kamatne stope koje banke naplaćuju velikim korporativnim klijentima zovu se primarne stope Budući da se ona objavljuje u novinama, predstavlja prikladno žarište cjenovnog predvodništva. Primarna stopa se mijenja samo kada uvjeti na tržištu novca uzrokuju značajan rast ili pad drugih kamatnih stopa. Kada se to dogodi, jedan od najvećih banaka najavljuje promjenu svoje stope, a druge banke brzo slijede taj primjer. Različite banke djeluju kao vođe s vremena na vrijeme, ali kada jedna banka najavljuje promjenu kamatne stope, druge banke ih slijede u roku od dva ili tri dana.

IMPLIKACIJE DILEME ZATVORENIKA NA OLIGOPOLISTIČKO UTVRĐIVANJE CIJENA 12.5 IMPLIKACIJE DILEME ZATVORENIKA NA OLIGOPOLISTIČKO UTVRĐIVANJE CIJENA Cjenovno signaliziranje i cjenovno predvodništvo Primjer 12.4 Cjenovno predvodništvo i rigidnost cijena u komercijalnom bankarstvu Graf 12.8 Primarna stopa u odnosu na kamatnu stopu na korporativne obveznice Primarna stopa Primarna kamatna stopa je stopa koju glavne banke naplaćuju velikim pravnim osobama za kratkoročne kredite, ona se mijenja u rijetkim slučajevima jer banke ne žele snižavati stopu ispod stopa drugih banaka. Kada se takva promjena dogodi, ona počinje u jednoj banci, a druge brzo prate njezin primjer. Kamata na korporativnu obveznicu je povrat na dugoročne korporativne obveznice. Budući da se ovim obveznicama puno trguje, ova kamata fluktuira ovisno o tržišnim uvjetima Godišnji postotak Kamata na visoko vrijedne korporativne obveznice

IMPLIKACIJE DILEME ZATVORENIKA NA OLIGOPOLISTIČKO UTVRĐIVANJE CIJENA 12.5 IMPLIKACIJE DILEME ZATVORENIKA NA OLIGOPOLISTIČKO UTVRĐIVANJE CIJENA Model dominantnog preduzeća Graf 12.9 Dominantno preduzeće određuje cijenu Cijena D je tržišna krivulja potražnje, i SF je krivulja ponude (tj. agregat krivulja graničnog troška malih preduzeća.) Dominantno preduzeće mora odrediti svoju krivulju potražnje DD. Kao što graf pokazuje, ova krivulja je razlika između tržišne potražnje i ponude malih preduzeća. Pri cijeni P1, ponuda malih preduzeća jednaka je tržišnoj potražnji; prema tome, dominantno preduzeće pri ovoj cijeni ne može ništa prodati. Pri cijeni P2 ili manjoj, mala preduzeća neće uopšte snabdijevati tržište, tako da dominantno preduzeće ima tržišnu krivulju potražnje. Pri cijenama između P1 i P2, dominantno preduzeće ima krivulju potražnje DD. Količina

IMPLIKACIJE DILEME ZATVORENIKA NA OLIGOPOLISTIČKO UTVRĐIVANJE CIJENA 12.5 IMPLIKACIJE DILEME ZATVORENIKA NA OLIGOPOLISTIČKO UTVRĐIVANJE CIJENA Model dominantnog preduzeća Graf 12.9 Dominantno preduzeće određuje cijenu Cijena Dominantno preduzeće proizvodi količinu QD kod tačke gdje je njegov granični prihod MRD jednak graničnom trošku MCD. Odgovarajuća cijena je P*. Pri ovoj cijeni, mala preduzeća prodaju QF Ukupna prodaja iznosi QT. ● dominantno preduzeće – s velikim udjelom u ukupnoj prodaji, koje određuje cijenu uz koju maksimizira profit, uzevši u obzir kako će se to odraziti na ponudu manjih preduzeća Količina

12.6 KARTELI Analiza određivanja cijena kod kartela Proizvođači u kartelu eksplicitno pristaju na dogovor o određivanju cijena i razina proizvodnje. Suviše su veliki i često internacionalni da bi bili kažnjeni za dogovaranje. Analiza određivanja cijena kod kartela Graf 12.10 Cijena OPEC naftni kartel TD je krivulja ukupne svjetske potražnje za sirovom naftom, a SC je konkurentna krivulja ponude (izvan OPEC-a). Potražnja za naftom OPEC-a, DOPEC, razlika je između ukupne potražnje i konkurentne ponude. Pošto je ukupna svjetska potražnja i konkurentna ponuda neelastične OPEC-ova potražnja je neelastična. OPEC-ova maksimizacija profita QOPEC nalazi se na sjecištu krivulja graničnog prihoda i graničnog troška; pri ovoj količini OPEC naplaćuje cijenu P*. Da se OPEC-ovi proizvođači nisu udružili u kartel, cijena bi bila PC, gdje se OPEC-ove krivulje potražnje i graničnog troška sijeku Količina

12.6 KARTELI Graf 12.11 Kartel za bakar CIPEC Cijena TD je ukupna potražnja za bakrom, a SC je konkurentna ponuda (izvan CIPEC-a). CIPEC-ova potražnja DCIPEC razlika je između njih. Ukupna potražnja i konkurentna ponuda relativno su elastične, tako da je i CIPEC-ova krivulja potražnje elastična, tako da CIPEC ima vrlo malu monopolsku moć, CIPEC-ova optimalna cijena P* blizu je konkurentne cijene PC. Količina

12.6 KARTELI Primjer 12.5 Kartelizacija sportskih natjecanja među fakultetima U međufakultetskim natjecanjima, postoje mnoge firme i potrošači, što sugerira da je industrija konkurentna. Ali, konstantna visoka razina profita nije u skladu s konkurencijom. Ova profitabilnost je rezultat monopolske moći, dobivene kartelizacijom. Kartel je NCAA – nacionalno sportsko udruženje fakulteta. NCAA ograničava konkurenciju u cijelom nizu značajnih aktivnosti: kreira i provodi pravila u pogledu prikladnosti i uvjeta nadoknada, kako bi smanjila pregovaračku moć sportaša, ograničava broj utakmica koje se mogu igrati svake sezone kao i broj momčadi koje mogu sudjelovati u svakoj diviziji, kako bi smanjila konkurenciju sveučilišta

12.6 KARTELI Primjer 12.6 Mliječni kartel Godine 1996, savezna vlada je dozvolila proizvođačima mlijeka u šest država Nove Engleske da se kartelišu. Kartel – nazvan Northeast Interstate Dairy Compact- postavio je minimalnih veleprodajne cijene za mlijeko, i bio je izuzet od antitrustovskih zakona. Rezultat je bio da su potrošači u Novoj Engleskoj više plaćali za galon mlijeka nego potrošači drugdje u zemlji. Istraživanja su pokazala da je početni kartel (koji je pokrivao samo države Nove Engleske) uzrokovao porast maloprodajnih cijena mlijeka za samo nekoliko centa po galonu. Zašto tako malo? Razlog za to je što je kartel Nove Engleske okružen proizvođačima izvan kartela.