OSNOVE PSIHOLOGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA – PSIHOLOGIJA LIČNOSTI 12.11.2018 PSIHOLOGIJA LIČNOSTI U OBRAZOVANJU 1

Osnovne informacije prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub (nositelj) tajana.ljubingolub@ufzg.hr Učiteljski fakultet (Savska 77/III), soba 29 konzultacije: pon 11-12h i čet 15-16h dr.sc. Zlatka Kozjak Mikić (izvoditelj) konzultacije: nakon nastave zkozjakm@net.hr Marina Miloloža (asistent) marina.miloloza@ufzg.hr Učiteljski fakultet (Savska 77/III), soba 322 12.11.2018

Ciljevi kolegija Nakon ovog kolegija: Razumjet ćete glavne teorije ličnosti i važne crte ličnosti Razumjet ćete ulogu ličnosti za akademski uspjeh Znati ćete više o sebi Bolje ćete razumjeti ponašanje učenika 12.11.2018

Organizacija nastave 30 sati predavanja OBVEZE STUDENATA: redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje Izlazak na 2 kolokvija mogućnost izrade seminara min 30 bodova za izlazak na završni ispit 12.11.2018

Izostanci... dozvoljeno max 5 izostanaka: do 3 izostanka bez posljedica 4-5 izostanaka – obavezan nadoknadni seminar! redovitost na nastavi (bodovi): 0 izostanaka – 5 bodova 1 izostanak – 4 boda 2 izostanka – 2 boda 3 ili više izostanaka – bez bodova 12.11.2018

Elementi ocjenjivanja 1. kolokvij = 30 bodova 2. kolokvij = 30 bodova redovito pohađanje nastave = 5 bodova max izrada izbornog seminarskog rada = 7 bodova max (neobvezno) prezentacija izbornog seminarskog rada = 3 boda max (neobvezno) 12.11.2018

Kolokviji 30 tvrdnji tip odgovora T/N Negativni bodovi Nema minimalnih uvjeta za prolazak kolokvija 12.11.2018

Ukupna ocjena iz kolegija Za studente koji pristupe završnom ispitu, ocjena iz kolegija se formira temeljem bodova završnog pismenog i usmenog ispita, bodova na temelju pohađanja nastave te bodova iz izbornog seminara. Uvjet za prolaz na pismenom završnom ispitu je najmanje 30 bodova (mogući rezultat na testu 0-60). 12.11.2018

Studenti koji udovolje studentskim obvezama i sakupe iz kolokvija/popravaka kolokvija ukupno najmanje 30 bodova oslobođeni su pristupiti pismenom dijelu završnog ispita. 12.11.2018

Relevantni datumi 1.11. rok za prijavu teme izbornog seminara (na nastavi) 1.12. rok za predaju seminara (i izbornog i/ili nadoknadnog) 12.11.2018

Okvirni sadržaj kolegija Uvod u psihologiju ličnosti Psihoanalitički pristup ličnosti Humanistički pristup ličnosti Biološki i evolucijski pristup ličnosti Tipovi ličnosti, dimenzije i značajne osobine Motivacija i učenje 12.11.2018

Okvirni sadržaj kolegija 7. Samoefikasnost, samopoimanje, samopoštovanje i školski uspjeh 8. Stres i anksioznost u školskom kontekstu 9. Odlaganje i varanje u školskom kontekstu 10. Prosocijalna ličnost vs. teškoće u razvoju ličnosti učenika 11. Agresivnost, delinkvencija i škola 12. Poremećaji ličnosti i ovisničke tendencije kod učenika 12.11.2018 PSIHOLOGIJA LIČNOSTI 12

Obvezna literatura Pastuović, N. (1997). Osnove psihologije obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen (str. 7-82). Larsen, R.J., Buss, D.M. (2008). Psihologija ličnosti. Jastrebarsko: Naklada Slap. Pervin, L.A., Cervone, D., John, O.P. (2011). Psihologija ličnosti – teorije i istraživanja. Zagreb: Školska knjiga. Ljubin Golub, T. i Kozjak Mikić, Z. (2012). Bilješke s predavanja. 12.11.2018

Dopunska literatura Cervone, D., Pervin, L.A. (2009). Personality: Theory and Research, 11th Edition. Hoboken, NJ: John Wiley & Sons. Raboteg-Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma – čuvstveni i spoznajni aspekti prosocijalnog ponašanja. Zagreb: Alinea. Žužul, M. (1989). Agresivno ponašanje – psihologijska analiza. Zagreb: Radna zajednica Republičke konferencije SSOH. Essau, C.A., Conradt, J. (2009). Agresivnost u djece i mladeži. Jastrebarsko: Naklada Slap. Keresteš, G. (2002). Dječje agresivno i prosocijalno ponašanje. Jastrebarsko: Naklada Slap. Bašić, J., Koller-Trbović, N., Uzelac, S. (2004). Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja. Zagreb: ERF. Fulgosi, A. (1997). Psihologija ličnosti: Teorije i istraživanja. Zagreb: Školska knjiga. 12.11.2018

Na predavanju: Se potpisujete Odgovarate na 1-2 kraća pitanja vezana uz sadržaj predavanja- predajete pisane odgovore 12.11.2018

Uvod u psihologiju ličnosti Prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub Dr.sc. Zlatka Kozjak Mikić 12.11.2018

Ličnost = skup PSIHIČKIH OSOBINA i PROCESA (psihičkih mehanizama) koji su RELATIVNO trajni, a utječu na interakcije i prilagodbu osobe na intrapsihičku, fizičku i socijalnu okolinu (Larsen i Buss,2008) 12.11.2018

Psihoanalitički pristup ličnosti: Sigmund Freud 12.11.2018

Teorija razvijena krajem 19.st/ Beč Enorman utjecaj na širokom planu (psihijatrija, psihologija, slikarstvo, film….) Kasnije teorije razvijaju se kao reakcija na psihoanalitičku Javno progovorio i naglašavao važnost do tad tabu- tema 12.11.2018

Freud Liječnik, radio s pacijentima, a ne zdravim osobama- kritika Zaključio kako njihovi problemi imaju duboke psihološke korjene u konfliktima Ideja o tome da je ponašanje rezultat stalne borbe između nagona i potreba koje su stalno u konfliktu 12.11.2018

Sam patio od povremenih depresija i anksioznosti, te uzimao kokain ( ljekovite svrhe?) U radu s pacijentima koristio hipnozu, ali otkrio kako nije upotrebljiva za sve pacijente Razvio tehniku slobodnih asocijacija ponovno proživljavanje potisnutih iskustava dovodi do katarze 12.11.2018

1905 „Tri eseja o seksualnosti” 1900 „Tumačenje snova” 1905 „Tri eseja o seksualnosti” 12.11.2018

U srcu psihoanalitičke teorije je ideja da je čovjek ENERGETSKI SUSTAV Količina energije je ograničena, a clj ponašanja je ugoda, ravnomjerno korištenje energije za ostvarivanje svih potreba 12.11.2018

Ponašanje je determinirano silama izvan naše kontrole Druga ideja vodilja je da ljude pokreću seksualni i agresivni nagoni (instinkti) Postoje snažni konflikti između tih instinkata i društveno prihvatljivog ponašanja i zabrana Ponašanje je determinirano silama izvan naše kontrole 12.11.2018

Motivacija Libido (eros) – instinkt života, orjentiran prema preživljavanju, kreaciji, razvoju Thanatos – instinkt smrti i agresije, orjentiran prema povređivanju sebe i drugih 12.11.2018

Dva modela strukture ličnosti: prema razini svjesnosti i prema funkciji 12.11.2018

Struktura ličnosti Svjesna razina- fenomeni i sadržaji kojih smo u bilo kojem trenutku svjesni, učenik odgovara na pitanje Predsvjesna razina- sadržaj kojeg lako postajemo svjesni ako mu obratimo pozornost Fokusirajte se na telefonski broj svojih roditelja, ili izgled i miris stomatološke ordinacije koju posjećujete i sl. Učenik je „zapeo u odgovaranju”, na vaše podpitanje odgovara dalje točno 12.11.2018

Struktura ličnosti Nesvjesna razina-nismo uopće svjesni, osim pod posebnim okolnostima, misli i želje koje nas na neki način plaše, sramimo ih se, izazivaju anksioznost, pa smo ih potisnuli !!!!!! Ovo je i danas široko prihvaćeno 12.11.2018

Nesvjesno se predstavlja najviše kroz snove Nesvjesno utječe na svjesno ponašanje i očituje se: omaškama u govoru, osjećaju anksioznosti, naizgled iracionalnom ponašanju ili osjećaj prema nekome, kao fizički simptom i sl. 12.11.2018

Struktura ličnosti Id – nesvjesni dio, izvor energije nagona, traži oslobađanje uzbuđenja, napetosti i energije- „ razmaženo dijete” Ponašanje učenika kojem prevladava Id: impulzivno, ne poštuje pravila i dogovore, pokazuje veliku nestrpljivost, sve mora biti odmah i sad, neustrajan prilikom učenja, uloga nastavnika: KONTROLA, JASNO DEFINIRANA PRAVILA 12.11.2018

Struktura ličnosti Superego – idealno ja, moralnost, unutarnja predodžba onoga što smatramo ispravnim i moralno prihvatljivim, kontrolor ponašanja- „roditelj” Razvija se oko 5.-te godine nadalje Ponašanje učenika kojem prevladava Superego: visoka samokontrola, osjeća krivnju ako nešto ne radi onako kako se od njega očekuje, često perfekcionisti, nesigurni- uloga nastavnika PODRŠKA 12.11.2018

Struktura ličnosti Ego –racionalni, svjesni dio, djeluje u skladu s realitetom, razvija strategije rješavanja problema, usklađuje id i superego 12.11.2018

primjer Situacija pismenog ispita Id: prepisat ću od koga mogu, baš me briga Ako mi ne da da prepišem, gnjavit ću dok ne popusti, a poslije će vidjeti! Superego: učila sam dugo, ali nisam sigurna je li to dovoljno Rado bih pogledala što je napisala učenica pored mene, ali što ako me nastavnica otkrije, to nije dozvoljeno 12.11.2018

Ego: učila sam dovoljno, ali kad nastavnica bude malo dalje, bacit ću pogled susjedi za ovo pitanje za koje nisam sigurna, bit ću brza, valjda neće primijetiti- mogu li to učiniti dovoljno brzo bez posljedica? 12.11.2018

Razvoj ličnosti: psihoseksualne faze Oralna faza (rođenje do 18 mj.) – zadatak: odvikavanje od sisanja- ostatci u životu: žvakanje žvakaće, pušenje, narcisoidnost 2. Analna faza (18. mj. do 3. god.) zadatak: samokontrola- ostatci u životu: pedanterija, škrtost, tvrdoglavost 3. Falusna faza (3. do 5. god.)- zadatak:potiskivanje Edipovog/Elektrinog konflikta i identifikacija s roditeljem vlastitog spola- ostatci u životu: mačo, Barbi žene 12.11.2018

Razvoj ličnosti: psihoseksualne faze 4. Faza latencije (6. god. do puberteta) zadatak: stjecanje sposobnosti i vještina 5. Genitalna faza (od puberteta nadalje)- značenje pokazuju mnoge kulture kroz obrede inicijacije Uspješno napredovanje kroz faze i svladavanje karakterističnih zadataka vodi psihološkoj zrelosti- osobnost koja može voljeti i raditi 12.11.2018

Obrambeni mehanizmi Mentalne strategije za smanjenje anksioznosti Ima “lakših” i “težih” obrana Svatko ih ponekad koristi Zdravi/ nezdravi? 12.11.2018

Obrambeni mehanizmi Svaki je učinkovita obrana neko vrijeme, nakon toga više ne, ako frustracija dalje traje uključuje se novi Npr. student padne ispit prvi put: nisam imala vremena učiti, polagala sam i drugo, nema veze, ima rokova… (racionalizacija) Zaboravi pad i sprema drugo (potiskivanje) 12.11.2018

Isti ispit padne drugi put: Profesorica me zbilja mrzi, namjerno mi postavlja pitanja koja su koma (projekcija) Padne treći put: Odustat ću od tog faksa, ne mogu ja to, idem na nešto lakše (regresija) ŠTO UMJESTO OBRANA?- suočavanje usmjereno na rješavanje problema 12.11.2018

Obrambeni mehanizmi Potiskivanje Racionalizacija Projekcija Reaktivna formacija (formirana reakcija) Premještanje (pomaknuta agresija) Regresija Sublimacija 12.11.2018

Potiskivanje (represija) Neugodne misli, događaje i obaveze jednostavno potisnemo, zaboravimo, maknemo „u stranu”, negiramo Učenik se boji testa iz matematike, pa uči sve drugo, a matematiku „ će kasnije, nema puno” Odgađanje, zaboravljanje Učenik koji je zaboravio da danas treba odgovarati ( a ne laže!) 12.11.2018

Racionalizacija “kiselo grožđe”, “slatki limun”, “isprike” Nalazimo prihvatljive razloge za posljedice koje nisu društveno prihvatljive Učenik se ne spremi za ispite državne mature, ne uspije se upisati na fakultet kojeg je želio, nego nešto što je rangirao nisko: nije važno, bolje mi je da nisam to upisala, s time nikad ne bih dobila posao Učenik dobije slabu ocjenu: nema veze, bolje da se nisam iscrpila na taj predmet, imat ću više vremena i snage za druge 12.11.2018

Projekcija Projiciramo ono što nam se ne sviđa u nekog drugoga Npr. učenik ima slabu ocjenu iz predmeta: krivi nastavnika ( ne zna objašnjavati, ne daje dovoljno šansi za popravak ocjene, prestrog je) I nastavnik može kriviti jedino učenika, jer ništa ne radi 12.11.2018

Reaktivna formacija Ponašanje upravo obrnuto od onog što bi Id želio Npr. nastavnik je vrlo ljut na učenika, izrazito mu je nesimpatičan- prema njemu pokazuje izrazitu ljubaznost i toleranciju Češće obratno: kad učenika poznajemo ili nam je jako simpatičan, pa smo prema njemu stroži 12.11.2018

Premještanje Ako je izvor frustracije moćniji, jači, agresivni impuls se premješta na drugu metu,a da toga osoba nije svjesna Nastavnik nakon konflikta s ravnateljem ili kolegom nenajavljeno i strogo ispituje učenike 12.11.2018

Regresija Nezrelo ponašanje Npr, učenik ne uspijeva ispraviti negativnu ocjenu iz matematike, te napušta školu i program koji mu se sviđa 12.11.2018

Sublimacija Pretvaranje nepoželjnih instinkata u društveno prihvatljivo ponašanje Prema Freudu je to najprihvatljiviji obrambeni mehanizam Npr. Učenik umjesto da izražava agresiju prema vršnjacima i nastavnicima ide na borilačke vještine i tu „ispucava” negativnu energiju 12.11.2018

Neki ljudi koriste pretežito neki tip obrane, što ukazuje na tip ličnosti- npr. potiskujuća ličnost, potiskujući način suočavanja s problemima 12.11.2018