Upravljanje ulaganjima i rizicima u osiguravajućem društvu Ivo Hrdalo, CFA Asset Manager GENERALI OSIGURANJE d.d. 8. godišnja konferencija Hrvatske udruge korporativnih rizničara 26. rujna 2011, Vodice
SADRŽAJ 1. Generali u Hrvatskoj i svijetu 2. Ulaganja osiguravajućih društava 3. Upravljanje ulaganjima - Generali grupa 4. Regulativa – Solvency II
1. Generali u Hrvatskoj i svijetu
Možete nas zvati i osiguravateljem bez granica Učešće u 521 kompaniji 1. u Italiji 68 zemlja širom svijeta 85.000 zaposlenih 3. u Europi 1.7 milijarde Eura profita 5. u svijetu 73.2 milijarde Eura premije 1. u životnim osiguranjima u Europi 70 milijuna klijenata širom svijeta
Generali vremeplov: 180 godina tradicije 1831. Osnivanje grupacije u Trstu. Povijest Generalija proizvod je uzajamnog djelovanja dviju moćnih sila: poziva na kontinuitet i poticaja na inovaciju.
U Hrvatskoj od samog početka 1832. Karlovac i Rijeka 1836. Senj 1841. Dubrovnik 1842. Osijek 1844. Bjelovar 1848. Poreč i Rovinj 1854. Split 1863. Zagreb 1869. Veli Lošinj 6
Tržište osiguranja u RH Pregled zaračunate bruto premije po društvima za osiguranje 01 - 06 2011 (mio HRK)
2. Ulaganja osiguravajućih društava
Ulaganja imovine Osiguravajuća društva općenito prepoznaju važnost odvajanja odgovornosti za upravljanje osigurateljnim poslom od upravljanja ulaganjima koja pokrivaju pričuve i kapital Zbog udjela financijskih ulaganja u bilanci društva za osiguranje kao i utjecaja rezultata ulaganja na profitabilnost, upravljanje ulaganjem je ključna funkcija u osiguravajućem društvu koja može stvoriti značajnu vrijednost za osiguranike i dioničare Sukladna s liberalizacijom protoka kapitala Prema načelu disperzije ulaganja Prema načelu sigurnosti i likvidnosti
Izvor sredstava - Fond za pokriće Predstavlja sredstva namijenjenu pokriću obveza osiguravajućeg društva po vrstama osiguranja za koje se oblikuje tehnička i matematička pričuva Sredstva fonda smiju se koristiti samo za isplatu potraživanja iz osiguranja za koje je fond oblikovan, upravljanje sredstvima fonda odvojeno od druge imovine Ulaganja koja se ne odnose na pokriće tehničkih pričuva nemaju ograničenu slobodu raspolaganja Investicijski portfelj za neživotno osiguranje ovisi o različitim vrstama poslova osiguranja kao i korelacijama preuzetih rizika na razini tvrtke. Kod životnog osiguranja, portfelj se strukturira u skladu s činjenicom da su obveze dugoročne. Sva potencijalna ulaganja se evaluiraju u kontekstu njihovog utjecaja na kapital i mogućnosti ostvarenja prinosa na razini najmanje jednakoj zajamčenom prinosu po policama životnog osiguranja. ALM daje detaljni prikaz međuodnosa investicijskog portfelja i strukture obveza. Jednostavna «total return» strategija vjerojatno nije optimalna za ostvarivanje dugoročnih ciljeva tvrtke.
Usklađenost ulaganja Osiguravajuće društvo mora ulaganja imovine za pokriće zbog kojih je izloženo kamatnim, tečajnim i drugim tržišnim rizicima uskladiti sa obvezama po osnovi ugovora o osiguranju Osiguravajuće društvo mora voditi računa o ročnosti obveza iz ugovora o osiguranju
Ulaganja europskih osiguravatelja Izvor: CEA, European Insurance – Key Facts, 2011
Struktura ulaganja europskih osiguravatelja Dominiraju obveznice i dionice Izvor: CEA, European Insurance – Key Facts, 2011
3. Upravljanje ulaganjima - Generali grupa
Ulaganja GENERALI grupe 2010 Izvor: Generali Group, Annual Report 2010
Proces strateškog odlučivanja u Generaliu Uključena tijela: Generali PPF Holding (GPH) Group ALCO Group Asset Liability Management (ALM) Group Asset Management (AM) Group Real Estate Management (REM) Group Risk Management (RM) Lokalna društva GROUP ALCO Local Entities CIO ALM AM REM RM
Osnovna načela upravljanja rizicima Investicijska politika se zasniva na ostvarenju zacrtanih prinosa uz adekvatno vrednovanje preuzetih rizika u skladu s izvorima sredstava Strategije upravljanja rizicima osiguravaju da se ne izlažemo prekomjernim rizicima, da je portfelj dovoljno diverzificiran te da su smanjeni nepovoljni učinci pretjerane volatilnosti Interni limiti uspostavljaju daljnje umanjenje rizika ispod regulatornih ograničenja
Sustav ograničenja rizika Limiti su određeni za sve rizike ulaganja Kvantitativna ograničenja se izvode iz ekonomskog kapitala Postoje 2 razine limita Limiti strateške raspodjele imovine – donosi ih ALCO Grupe - Politika ulaganja 2. razina limita ispod razine o kojoj odlučuje ALCO - Sustav limita rizika ulaganja, donosi RM Svaka kompanija u grupi ima vlastitu strategiju upravljanja rizicima Povezuje procese upravljanja ulaganjima i rizicima Dovoljno složena da pokrije sve izloženosti i tehnike trgovanja
Politika ulaganja Definira: Stratešku raspodjelu imovine Limite za rizike i ostale zahtjeve Referentne portfelje (Benchmark) Za svaku pojedinu kompaniju u Grupi Jednogodišnji investicijski horizont Priprema je lokalni Asset Management u suradnji s Grupom, odobrava ALCO Dio o rizicima prikazuje: Ekonomski kapital kompanije Ciljani profil ulaganja Specifične rizike lokalnih tržišta Regulatorna pitanja
Klasifikacija rizika ulaganja MARKET RISK CREDIT RISK Counterparty/Issuer Risk Settlement Risk IR Risk FX Risk EQ Risk CONCENTRATION RISK % of illiquid investments, exposure per daily traded volume Counterparty/Issuer Risk – Exposure per name / group of related parties Concentration Risk – Exposure per region / industry / asset class… Settlement Risk – Unsettled exposure, eligible counterparties Aggregate Credit Risk – Average rating, cVaR Decision making mandates, mandates in settlement process, disposal rights, 4-eyes rules LIQUIDITY RISK OPERATIONAL RISK
Rizik promjene kamatnih stopa Definirati osjetljivost obveza osiguranja na promjene kamatnih stopa i na temelju toga Referentne portfelje (Benchmark) Nepodudarnost između benchmarka i obveza odgovornost ALM Nepodudarnost između portfelja i benchmarka odgovornost AM Limiti mogu biti izraženi u obliku: Basis point value Macaulay / Modified duration Iznosa odstupanja (apsolutno ili %NAV) u određenom razdoblju U svakom slučaju zasebno za svaku valutu Limiti utemeljeni na promjenjivosti kamatnih stopa i makroekonomskim okolnostima Praćenje na dnevnoj razini
4. Regulativa – Solvency II
Solvency II Novi sustav regulative osiguravajućih/reosiguravajućih društava u Europi. Projektom upravlja Europska komisija uz podršku CEIOPS (Committee of European Insurance and Occupational Pensions Supervisors) Zastario (iz 70ih) Pojednostavljen pristup Obveze najvažnije Samo kvantitativna ocjena Ne oslikava rizike pojedine tvrtke Zahtjev solventnosti baziran na rizicima Složen pristup kroz cijelu bilancu Kvantitativna i kvalitativna ocjena Bolja zaštita za osiguranike Nadzor i izvještavanje
Kvantitativni zahtjevi Kvalitativni zahtjevi Pristup 3 stupa SOLVENCY II Stup 1 Kvantitativni zahtjevi Stup 2 Kvalitativni zahtjevi Stup 3 Transparentnost Vrednovanje imovine i obveza Tehničke pričuve Kapitalni zahtjevi (SCR, MCR) Standardna formula Interni modeli Korelacija rizika Proces nadzora Interne kontrole i upravljanje rizicima Načela i alati Pravila objave podataka Izvještavanje regulatora
Utjecaj regulative na ulaganja osiguravajućih društava Kada stupi na snagu krajem 2013, Solvency II će donijeti temeljite promjene u bonitetnoj regulativi Europske osigurateljne industrije. Tvrtke u vlasništvu velikih svjetskih grupacija su znatno informiranije od ostalih Želja da se smanji volatilnost bilance mogla bi dovesti do daljnjeg smanjenja rizika ulaganja usredotočivanjem osiguravatelja na obveznice zbog njihovog manjeg kapitalnog zahtjeva solventnosti (SCR) Ključni kriteriji koje će upravitelji imovinom osiguravajućih društava morati zadovoljiti: ► Prvi kriterij je kvaliteta podataka ► Drugi uvjet je potpunost podataka Modul Market Risk Solvency II će zahtijevati dodatne detalje za svaku pojedinu vrijednosnicu, ovisno o vrsti, kao što su krajnji izdavatelj ili strana, atributi izvedenice, kreditni rejting, prinos, duraciju itd ► Treći element je pravovremenost podataka Očekuje se da će se Solvency II kapital računati tromjesečno, ali to bi moglo biti i češće. Testiranje otpornosti na stres također može dovesti do ad hoc zahtjeva za podacima Primjena Solvency II će povećati troškove, staviti daljnji pritisak na profitabilnost i može potaknuti prednosti primjene ekonomije obujma kod većih tvrtki
I na kraju Hvala na pozornosti ivo.hrdalo@generali.hr