INTERNET Petra Buhin

INTERNET Internet je informacijska superprometnica, tj. mreža koja povezuje regionalna čvorišta, a preko njih pojedinačne lokalne računalne mreže Internet je medij koji je uveo temeljite promjene na području komunikacija, zabave i trgovine Internet je svjetska računalna informacijska mreža, sastavljena od velikog broja manjih međusobno povezanih računalnih mreža, koja omogućava prijenos informacija između računala koja čine mrežu

POVIJEST INTERNETA Internet je 1969. pokrenula Agencija za napredna istraživanja Ministarstva obrane SAD-a, ARPANET, na kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu Cilj Interneta bio je omogućiti znanstvenicima različitih sveučilišta razmjenjivanje rezultata istraživanja dobivenih na različitim lokacijama

ARPANET je razvijen 12 godina nakon Sputnika, tijekom razdoblja hladnog rata,a prvobitni je cilj bio razviti mrežu dovoljno sigurnu, odnosno takvu koja će izdržati nuklearni napad Prvi komutacijski čvor za usmjeravanje poruka na ARPANET-u razvijen je u kompaniji Bolt Baranek and Nevvman ARPANET se temelji na komutaciji paketa koju je 1962. godine razvila kompanija Rand Corporation,a podaci su razbijeni na manje dijelove informacija, od kojih svaki sadrži adresu, provjeru pogrešaka i korisničke podatke,a jedna od prednosti komutacije paketa je da paketi poslani s više računala mogu dijeliti jednu podatkovnu vezu

1984. godine, kako je sve više gradova bilo povezano s ARPANET-om, počinje se koristiti pojam Internet ARPANET je ugašen 1984. godine, ali Internet se održao 1995. godine NSF predaje profitabilnim organizacijama upravljanje temeljnom Internet mrežom Temeljnu mrežu možemo usporediti s mrežom autoputova na kojoj se promet odvija velikom brzinom

“MREŽA SVIH MREŽA”

TKO UPRAVLJA INTERNETOM????? Internetom upravlja veći broj organizacija,a najznačajnije su: Internet Society neprofitabilna je udruga koja objavljuje pravila i promovira globalno povezivanje na Internet Internet Corporation for Assigned Names and Numbers je korporacija zadužena za dodjelu Internet adresa i određivanje pravila za registraciju

Internet Engineering Task Force je tijelo za propisivanje Internet standarda World Wide Web Consortium, poznat kao W3C, je udruga formirana za definiranje zajedničkih standarda WWW-a

WORLD WIDE WEB Pojavio se 1989 omogućuje stvaranje , manipulaciju, ogranizaciju i pretraživanje multimedijskih dokumenata Temelji se na principu odabira slike ili teksta da bi korisnici prešli na lokaciju s koje mogu pristupiti informacijama

SERVISI NA INTERNETU pridonjeli popularnosti Interneta jer su omogućili jednostavan pristup resursima zasnivaju se na arhitekturi klijenata i poslužitelja poslužitelj (server) - računalo stalno spojeno na Internet, koje pruža neku mrežnu uslugu / servis klijent (client)-korisničko računalo, odnosno program koji koristi neku od usluga (web klijent ili preglednik-Netscape, IExplorer..)

FTP- (File Transver Protocol)- servis koji omogućuje prijenos datoteka (tekst, slika, program,zvuk i sl.) E-MAIL (Electronic Mail)- omogućuje elektroničko stvaranje poruka, njihovo slanje kroz mrežu i čitanje GOPHER- servis za pretraživanje hijerarhijske strukture podataka, sličan webu, ali nema mogućnost zajedničkog prikazivanja teksta i slike TELNET- omogućuje korisniku s dopuštenjem da koristi resurse udaljenih računala

Internet pretrazivaci Pojavio se 1993 podržavao je pokazivanje i odabir koje se provodi mišem To je Internet približilo korisnicima bez posebnih vještina rada na računalu Više nije trebalo poznavati čudne naredbe da bi se pročitala pošta, prelazilo sa stranice na stranicu u svrhu istraživanja

PROTOKOLI skup pravila koja određuju kako dva uređaja ili programa međusobno komuniciraju određuju formate poruka i načine kako ih računala razmjenjuju

VRSTE PROTOKOLA 1. MODEMSKI PROTOKOLI-standardi koji određuju način i brzinu povezivanja dva modema 3. TCP/IP PROTOKOL- omogućava komunikaciju između dva računala na Internetu, osnovni protokol Interneta

4. PROTOKOLI ZA SVAKU OD INTERNET USLUGA: HTTP(Hypretext Transfer Protocol)-za World Wide Web FTP (File Transfer Protocol)- za prijenos datoteka SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) za slanje i POP3 (Post Office Protocol za primanje e-mail poruka NNTP (Network News Transfer Protocol) za praćenje news grupa

INTERNET ADRESE Adrese na Internetu služe da bismo znali gdje se nalazi neko računalo, osoba ili sadržaj 1. IP adrese- jedinstvene brojčane adrese računala spojenih na Internet, sastoje se od 4 broja odvojena točkama (32-znamenkasti binarni broj prikazan sa 4 okteta) npr. 213.191.128.51

2. SIMBOLIČKE ADRESE- sastavljene su od imena računala, imena domene i vrhovne domene, a koriste se jer se lakše pamte od IP adresa npr. www.google.hr prevođenje iz simboličkih u brojčane adrese obavlja se putem DNS poslužitelja ime računala je obično proizvoljno ili se daje prema usluzi koju obavlja ime domene određuje tvrtka ili organizacija koja je vlasik te domene

ime vrhovne domene-uglavnom označava čime se tvrtka bavi npr. .com-commercial (komercijalne organizacije) .gov –government (vladine ustanove) .org –organization (ostale organizacije) ili označavaju dvoslovne kodove zemalja npr. .de –Njemačka .uk –Ujedinjeno Kraljevstvo .hr -Hrvatska

3. URL-ovi- određuju točnu lokaciju datoteke na računalu, sastoje se od naziva protokola koji se koristi, adrese računala, porta, imena direktorija i imena same datoteke npr. http//podrska.iskon.hr/podaci.html 4. E-MAIL ADRESE- određuju osobu (korisnika) i poslužiteljA koji korisnik koristi za primanje e-mail poruka npr. marko@net.hr

JEZIK WEBA HTML, koji se pojavio 1991. godine, alat je kojim se služe dizajneri Web stranica za kreiranje Web dokumenata HTML je softver koji kontrolira izgled Web stranice Zaposlenici koji kreiraju Web stranice za vlastitu tvrtku koriste HTML naredbe. Svaka hipertekstualna naredba započinje i završava znakovima < >.

Hosting WWW host (domaćin) je računalo na kojem se nalaze baze podataka ili dokumenti za Web stranice Hostovi povezani na Internet locirani su u tvrtkama ili kod davatelja Internet usluga Ne postoje centralni hostovi ili lokacija WWW-a Svatko tko želi, može pružiti informaciju dostupnu Internet zajednici. Na Webu se mogu objavljivati i dokumenti

Korisnici interneta u Hrvatskoj 2005.godine