JOŠ O KISELINAMA I BAZAMA ... (U SVJETLU BRØNSTED-LOWRYJEVE DEFINICIJE)

KW = [H+]·[OH–] = 1,0 · 10–14 mol2 dm–6, pri 25 °C Još o jakosti kiselina i baza... Autoionizacija vode (Izvor: M. Silberberg, Chemistry – The Molecular Nature of Matter and Change, 2nd edition, McGraw-Hill, Boston, USA, 2000, str. 764.) H2O(l) + H2O(l) H3O+(aq) + OH−(aq) − autoionizacija vode − kvantitativno se opisuje ionskim produktom vode, KW: KW = [H+]·[OH–] = 1,0 · 10–14 mol2 dm–6, pri 25 °C → u čistoj vodi [H3O+] = [OH−] = 1,0 · 10−7 mol dm−3, pri 25 C

Još o jakosti kiselina i baza... Izražavanje koncentracije oksonijevih i hidroksidnih iona pH = − log mol dm− 3 ] [ H O + – za jake kiseline: [H3O+] = cuk.(kis.) – za slabe kiseline: [H3O+] se računa pomoću Ka − Søren Sørensen (1868.-1939.), danski kemičar → uveo pH (Izvor: http://archive.protomag.com/assets/soren-sorensen-pioneer-ph, pristupljeno: 29. 11. 2016.)

Izračunaj pH razrijeđene klorovodične kiseline gdje je ukupna koncentracija kiseline 0,10 mol dm−3.

Koncentracija oksalne kiseline, H2C2O4, u nekoj vodenoj otopini iznosi 0,10 mol dm−3. Koliki je pH takve otopine ako su poznate vrijednosti konstanti ionizacije za oksalnu kiselinu: Ka1= 6,5  10−2 mol dm−3, Ka2= 6,1  10−5 mol dm−3?

] [ OH− pOH = − log mol dm− 3 – za jake baze: [OH–] = c(baze) Još o jakosti kiselina i baza... pOH = − log mol dm− ] [ 3 OH− – za jake baze: [OH–] = c(baze) – za slabe baze: [OH–] se računa pomoću KSO (za hidrokside), odn. Kb

Izračunaj pH natrijeve lužine u kojoj je koncentracija natrijeva hidroksida 0,10 mol dm−3.

Koncentracija slabo bazičnog dimetilamina, (CH3)2NH, u vodenoj otopini iznosi 0,020 mol dm−3. Konstanta ionizacije tog spoja iznosi Kb = 5,9  10−4 mol dm−3. Izračunaj pH takve otopine.

– iz izraza [H+]·[OH–] = 1,0 · 10–14 mol2 dm–6 → pH + pOH = 14 Još o jakosti kiselina i baza... BAZIČNO KISELO BAZIČNOST RASTE KISELOST RASTE NEUTRALNO (Izvor: M. Silberberg, Chemistry – The Molecular Nature of Matter and Change, 1st edition, WCB McGraw-Hill, Boston, USA, 1996, str. 746.) – iz izraza [H+]·[OH–] = 1,0 · 10–14 mol2 dm–6 → pH + pOH = 14

Još o jakosti kiselina i baza... Kristalno ljubičasto Timol modro 2,4-dinitrofenol Bromfenol modro Bromkrezol zeleno Metiloranž Alizarin Bromtimol modro Fenolftalein Alizarin žuto R Fenolno crveno (Izvor: M. Silberberg, Chemistry – The Molecular Nature of Matter and Change, 2nd edition, McGraw-Hill, Boston, USA, 2000, str. 815.) → neki česti kiselo-bazni indikatori (okvirni rasponi pH promjene boje)

− kiselo-bazni indikatori − slabe organske kiseline; HIn(aq) + H2O H3O+(aq) + In−(aq) Struktura fenolftaleina: kiseli i bazični (deprotonirani) oblik

Relativna jakost Brønstedovih kiselina i baza Još o jakosti kiselina i baza... JAKOST KISELINA JAKOST BAZA KISELINE BAZE JAKO SLABO ZANEMARIVO (Izvor: M. Silberberg, Chemistry – The Molecular Nature of Matter and Change, 2nd edition, McGraw-Hill, Boston, USA, 2000, str. 771.) Relativna jakost Brønstedovih kiselina i baza

Veza između Ka i Kb (za konjugiranu kiselinu i bazu) Ka · Kb = KW Još o jakosti kiselina i baza... Veza između Ka i Kb (za konjugiranu kiselinu i bazu) Ka · Kb = KW CH3COOH(aq) + H2O(l) H3O+(aq) + CH3COO(aq) Ka = 1,8 · 105 mol dm3 CH3COO(aq) + H2O(l) CH3COOH(aq) + OH Kb = ? Rj.: Kb = KW / Ka = 5,6 · 1010 mol dm3

OSNOVE NOMENKLATURE ANORGANSKIH KISELINA I BAZA

Osnove nomenklature anorganskih kiselina i baza Nazivi kiselina − izvode se dodavanjem sufiksa i/ili prefiksa na osnovu koju predstavlja naziv središnjeg atoma nemetala: SUMPORNA KISELINA SUMPORASTA KISELINA

Osnove nomenklature anorganskih kiselina i baza

–nazivi nekih anorganskih kiselina Osnove nomenklature anorganskih kiselina i baza –nazivi nekih anorganskih kiselina

− Nazivi oksida i hidroksida: Osnove nomenklature anorganskih kiselina i baza − Nazivi oksida i hidroksida: − naziv središnjeg atoma u obliku posvojnog pridjeva (uz naznaku valencije ako taj element u spojevima poprima više od jednog oks. stanja) + “oksid” ili “hidroksid” ugljikov(IV) oksid (prije: ugljik(IV)-oksid) natrijev hidroksid (prije: natrij-hidroksid) željezov(II) hidroksid (prije: željezo(II)-hidroksid) ...

kovalentni akceptori protona Po Arrheniusu: POVEĆAVAJU KONC. H3O+ Po Brønsted-Lowryju: DONORI PROTONA Po Lewisu: AKCEPTORI ELEKTRONA Po Arrheniusu: POVEĆAVAJU KONC. OH– Po Brønsted-Lowryju: AKCEPTORI PROTONA Po Lewisu: DONORI ELEKTRONA KISELINE BAZE kovalentni hidridi i sl. anhidridi hidr. anhidridi kis. hidroksidi metala oksokiseline kovalentni akceptori protona karboksilne kiseline NH3 i derivati JAKE Ka > 1 mol dm–3 SLABE Ka < 1 mol dm–3 JAKE Neki hidroksidi metala 1. i 2. skupine PSE SLABE Ostali hidroksidi i kovalentni akceptori prot.

Prisjetimo se gdje se u svakodnevnom životu (u kućanstvu i Kiseline i baze u svakodnevnom životu Prisjetimo se gdje se u svakodnevnom životu (u kućanstvu i sl.) susrećemo s kiselinama ili bazama? Koji su takvi spojevi i u kojim najpoznatijim proizvodima prisutni u a) prehrani b) sredstvima za čišćenje c) lijekovima?

Kiseline i baze u svakodnevnom životu

Kiseline i baze u svakodnevnom životu

acidum acetylsalicylicum acidum ascorbicum Kiseline i baze u svakodnevnom životu acidum acetylsalicylicum acidum ascorbicum

o-acetilsalicilna kiselina Kiseline i baze u svakodnevnom životu Ka1 Ka2 C9H8O4 o-acetilsalicilna kiselina Ka = 3,0 · 10–4 mol dm–3 C6H8O6 askorbinska kiselina Ka1 = 1,0 · 10–5 mol dm–3 Ka1 = 5 · 10–12 mol dm–3 Aspirin, Andol Vitamin C

Kiseline i baze u svakodnevnom životu

Kiseline i baze u svakodnevnom životu

→ nastajanje kiselih padalina Kiseline i baze u svakodnevnom životu (Izvor: M. Silberberg, Chemistry – The Molecular Nature of Matter and Change, 2nd edition, McGraw-Hill, Boston, USA, 2000, str. 833.) → nastajanje kiselih padalina