Prof.dr.sc. Ivan Štefanić Kreditiranje MSP Prof.dr.sc. Ivan Štefanić 1 1

Definicije i klasifikacije vezane uz kredit Mjesto kredita u financijskoj strukturi gospodarstva Kredit u funkciji agrarne politike Smijemo li uopće uzeti kredit? Gdje i kako dobiti kredit u Hrvatskoj? 2 2

Odabir poslovne prilike Prilike na tržištu Poslovni ciljevi Resursi i kapaciteti

POZITIVNOG RAZLIKOVANJA ZADOVOLJAVANJU POTREBA KUPCI POSTIZANJE MAKSIMALNOG POZITIVNOG RAZLIKOVANJA OD KONKURENCIJE U ZADOVOLJAVANJU POTREBA KUPACA EKONOMSKO OKRUŽENJE POLITIČKO OKRUŽENJE TVRTKA KONKURENCIJA SOCIJALNO OKRUŽENJE TEHNOLOŠKO OKRUŽENJE

Definicija kredita Kredit (lat. creditum - zajam, dug, od credere - povjeriti) imovinskopravni odnos između vjerovnika (zajmodavca, kreditora) i dužnika (zajmoprimca, debitora), u kojem prvi ustupa potonjem svoj novac, robu ili druge stvari i usluge na određeno vrijeme i uz određene uvjete, a ovaj se obvezuje da će ugovorom predviđene dužnosti uredno ispunjavati i nakon isteka roka dugujući iznos novca ili robe vratiti odnosno platiti. Izvor: Dragičević, A.: Ekonomski leksikon 3 3

Klasifikacije kredita Prema roku otplate - kratkoročni - srednjoročni - dugoročni Prema namjeni - investicijski - proizvodni - potrošački Prema predmetu kreditiranja - robni - novčani 4

Prema načinu osiguranja. - neosigurani. - osigurani. 1. hipotekarni. 2 Prema načinu osiguranja - neosigurani - osigurani 1. hipotekarni 2. lombardni 3. ostali Prema vrsti institucije koja kredit daje - krediti komercijalnih banaka - krediti osiguravajućih zavoda - krediti štedno-kreditnih zadruga - novčani i robni krediti integratora, trgovaca, prerađivača i proizvođača inputa 5

Štedno-kreditno zadrugarstvo u Hrvatskoj 1864. Blagajna uzajamne vjeresije u Korčuli 1873. Štedno-kreditna zadruga u Brdovcu 1879. Brašćina za štednju i međusobnu potporu u Filip Jakovu 1882. Zadruga za štednju i međusobnu pomoć u Kaštel Starom 1893. Seoska blagajna u Grablju, otok Hvar 1898.Hrvatska Slavonska seljačka štedna i pripomoćna udruga u Končanici

1900. Promicateljski odbor za osnivanje Reifeisenovih zadruga 1902. Hrvatska poljodjelska banka Krajem XIX stoljeća u Hrvatskoj djeluje 1511 zadruga, od kojih je 970 isključivo ili pretežito štedno-kreditnog tipa. Zakonom o bankarskom i kreditnom sistemu iz 1961. godine zadružni štedno-kreditni sustav Hrvatske je likvidiran. Izvor: Kurbel, 1976., Marković i suradnici, 1986, Mataga, 1991.

Elementi kredita iznos glavnice kamatna stopa rok otplate način otplate garancija razdoblje počeka dodatni administrativni troškovi ulaganje vlastith sredstava u projekt formalni uvjeti (državljanstvo, nekažnjavanje, imovina, i sl.)

O čemu ovisi kamatna stopa? O visini inflacije O roku otplate O namjeni kredita O rizičnosti poduhvata O načinu obračuna kamata, fiksno-varijabilno 9

Mjesto kredita u financijskoj strukturi Mogući izvori financijskih sredstava za MSP Prednosti i nedostaci 4 12

Pokazatelji o kojima moramo voditi računa! Mjere profitabilnosti - Stopa povrata na uložena sredstva - Stopa povrata na uloženu imovinu - Trošak duga - Neto prihod prije poreza Mjere likvidnosti - Operativni kapital -Omjer kratkoročne imovine i obveza (Currrent ratio) -Omjer operativnog kapitala i vrijednosti proizvodnje Mjere solventnosti - Omjer duga i imovine - Omjer duga i ukupnih sredstava - Omjer imovine i ukupnih sredstava 20

Ušteđevina (+pokloni i nasljedstva) Izvori sredstava Kredit Obiteljski aranžmani Ušteđevina (+pokloni i nasljedstva) Vertikalna integracija Udruživanje Kupoprodajni ugovori Najam i lizing

Kredit u funkciji agrarne politike Kredit je prvorazredna mjera agrarne politike kod koje kombiniranjem visine kamata, roka otplate, udjela vlastitih sredstava, vrste garancije, namjene korištenja I sl. možemo: - potaknuti opći razvitak poljoprivrede - ubrzati razvitak određenih grana proizvodnje - sačuvati ili promjeniti strukturu proizvodnje - uvesti nova sredstva i tehnologiju - povećati kvalitetu proizvoda - ubrzati razvitak određenih područja - ublažiti utjecaj elementarnih nepogoda - privesti nova zemljišta kulturi - poboljšati plodnost već korištenih površina - Izvor: Štefanić, 1993.

Tehnika realizacije Krediti specijalizirane poljoprivredne banke (po povlaštenim uvjetima i sa strogo određenom namjenom) Regres kamata za kredite komercijalnih banaka (MPŠ) Krediti specijaliziranih domaćih i stranih banaka realizirani preko komercijalne banke (po povoljnijim uvjetima i uz stroga ograničenja) 6 16

Smijemo li uopće uzeti kredit? Komponente financijskog managementa Financijski pokazatelji na koje moramo obratiti pažnju Kako povećati profitabilnost? Možemo li upravljati rizikom? Kako kredit može djelovati na gospodarstvo? 8 17

Komponente financijskog managementa Račun dobiti i gubitka Bilanca Protok gotovine 19

Izvor: Barry i suradnici, 1995. Mjere pokrivenosti i kapaciteta otplate - Omjer pokrivenosti kamata - Omjer pokrivenosti dugoročnih obveza i unajmljenog kapitala Mjere financijske učinkovitosti - Koeficijent obrta sredstava - Omjer operativnih troškova - Omjer troška amortizacije - Omjer troška kamata - Neto prihod od poljoprivrede Izvor: Barry i suradnici, 1995. 21

DUPONT ANALIZA Vrijedan alat financijske analize koji objašnjava međusobni odnos pokazatelja uspješnosti proizvodnje Povrat na uložena sredstva : Vrijednost proizvodnje (1) Vrijednost proizvodnje : Koeficijent obrta sredstava (2) Stopa povrata na uložena sredstva = 1 x 2 (3) trošak kamata : Uložena sredstva (4) Uložena sredstva : Uložena Imovina (5) Stopa povrata na uloženu imovinu = ( 3 - 4 ) x 5 Izvor: Barry i suradnici, 1995. 12 22

Mogući putovi povećanja profitabilnosti proizvodnje Snižavanje troškova Ubrzani obrt sredstava POVEĆANA PROFITABILNOST Povećanje duga/obujma proizvodnje Manji troškovi posuđenih sredstava Manje povlačenje profita 10 23

Možemo li upravljati rizikom? Zadružno tržište Diverzifikacija realizacije, sekvencijalno tržište Osiguranje proizvodnje, održavanje likvidnih rezervi 11 24

Kako kredit može djelovati na gospodarstvo? Izvor: The leverage game by Arnold W. Oltmans, 1995. 25

Nepoznati autor prema Arnoldu W. Oltmansu Stvar koja je učinila najviše u stvaranju bogatstva u SAD je posuđen novac Nepoznati autor prema Arnoldu W. Oltmansu 26

Nema čarolije glede kredita Nema čarolije glede kredita. To je moćan instrument dobra u rukama onih koji ga znaju koristiti. Tako se govori. No isto tako je i opasan u rukama onih koji ga ne razumiju. T.N. Carver 27

Preporučena literatura Barry,P.J., Ellinger, P.N., Hopkin, J.A., Baker, C.B.: Financial Management in Agriculture . Fifth edition, Interstate Publishers, Inc. , Danville, Illinois, 1995. Dragičević, A.: Ekonomski leksikon. Informator, Zagreb, 1995. Penson, Jr, J.B., Lins, D.A.: Agricultural Finance. An introduction to micro and macro concepts, Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, N.J. 1980. Perišin, I., Šokman, A.: Monetarno-kreditna politika. Informator, Zagreb, 1992. Van Horne, J.C.:Financijsko upravljanje i politika (Financijski menedžment). Deveto izdanje, Mate, Zagreb, 1993. Štefanić, I.: Kreditiranje poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske. Magistarski rad. Ekonomski fakultet Osijek, 1993. Štefanić, I.: Ekonomski model proizvodnje mlijek a na obiteljskom gospodarstvima istočne Hrvatske. Disertacija, Agronomski fakultet Zagreb, 1996. Moja farma. Revija za poljoprivredu, br. 2, Zagreb, 1997. 14 31

Ne zaboravite provjeriti! Podržava li Vaša profitna stopa kamatnu stopu? Možete li poduhvat koji financirate sam otplaćivati kredit? Kakvi su skriveni troškovi Vašeg kredita? Želite li zaista tako dugo otplaćivati Vaš kredit? 32