IMPORTANCE AND IMPACT OF FOREING INVESTMENT ON THE ECONOMIC DEVELOPMENT OF BOSNIA AND HERZEGOVINA   Milan Šušić University of Business Studies Banja Luka, Faculty of Business and Financial Studies, Bosnia and Herzegovina

ZNAČAJ I UTICAJ STRANIH INVESTICIJA NA EKONOMSKI RAZVOJ BOSNE I HERCEGOVINE

Podaci uključuju istraživanja za Bosnu i Hercegovinu, koja su dostupna na godišnjem nivou od 2007. do 2016. godine. Tabela: Primjer za istraživanje (CB BiH, Autor 2018)

Podaci uključuju istraživanja za Bosnu i Hercegovinu, koja su dostupna na godišnjem nivou od 2007. do 2016. godine. Izbor varijabli, podataka i metodologije Odnos između stranih direktnih investicija i njegovih determi-nanti procjenjuje se sledećom regresionom jednači-nom: gdje je varijabla: PFDI_BDPit, i predstavlja neto priliv stranih direktnih investicija kao procenat bruto domaćeg proizvoda. To je iznos fiksnog kapitala, reinvestirana dobit, dugoročni kapital i kratkoročni kapital kao što je prikazano u platnom bilansu. Nezavisne varijable su ostalo.

SR_BDPpsit označava stopu rasta realnog BDP po glavi stanovnika, što je proksi varijabla za veličinu i rast tržišta. Prema teoriji i prethodnim istraživanjima, očekivani znak stope rasta BDP-a po glavi stanovnika trebalo bi da bude pozitivan, jer veće i razvijenije tržište nudi više mogućnosti stranim investitorima. TRG_BDPit označava udio trgovine u BDP-u, što je proksi varijabla za stepen otvorenosti trgovinske razmjene koji se računa kao zbir izvoza i uvoza kao učešća u BDP-u. Za investitore je veoma važno da je zemlja otvorena i da nema trgovinskih ograničenja. Stoga se očekuje da će veća otvorenost tržišta privući više stranih direktnih investicija.

Rid_BDPit predstavlja R & D troškove kao procenat BDP-a, što je proksi varijabla za tehnologiju. Istraživanje i razvoj su dobar pokazatelj kako tehnologije tako i ljudskog kapitala. Istovremeno, istraživanje i razvoj stvaraju novu tehnologiju koja smanjuje tehnološki jaz u drugim zemljama. To je signal stranim investitorima da je zemlja domaćin već dostigla potrebni nivo ljudskog kapitala za nezavisno unapređenje tehnologije. Vjeruje se da veća ulaganja u istraživanje i razvoj privlače više stranih direktnih investicija, jer kompanije traže edukovanu i kvalitetnu radnu snagu. Međutim, mišljenja su podijeljena?

Ks je kamatna stopa na pozajmljivanje novca ili kredita Ks je kamatna stopa na pozajmljivanje novca ili kredita. Uključuje kratkoročne i srednjoročne finansijske potrebe privatnog sektora. Ova stopa se obično razlikuje od kreditne sposobnosti i ciljeva finansiranja zajmoprimaca. Uslovi vezani za ove stope se razlikuju po zemljama. Ako su kamatne stope na pozajmljenom novcu visoke u zemlji, očekuje se manji priliv stranih direktnih investicija, odnosno negativni znak koeficijenta sa varijablom Ks.

Potrebno je dokazali osnovne hipoteze o istraživanju koje glasi: U skladu sa problemom, predmetom i ciljevima istraživanja, kao i postavljenim hipotezama, specifična metodologija ovog istraživačkog rada razvijena je na sledeći način. Potrebno je dokazali osnovne hipoteze o istraživanju koje glasi: H1: Rast tržišta ima značajan uticaj na priliv stranih direktnih investicija. H2: Otvorenost zemlje ima značajan uticaj na priliv stranih direktnih investicija. H3: Investiranje u istraživanje i razvoj ima značajan uticaj na priliv stranih direktnih investicija. H4: Kamatna stopa značajno utiče na priliv stranih direktnih

REZULTATI ISTRAŽIVANJA Iz tabele Deskriptivne statistike za cio uzorak od 2007. do 2016. godine koristeći program Statistic 10 prikazuje se broj opservacija za izabrane varijable, prosječna vrijednost iza-branih varijabli i standardna devijacija (Autor 2018). Tabela : Deskriptivna statistika za cio uzorak od 2007. do 2016. godine koristeći program Statistic 10 (Autor 2018)

Prosečan neto priliv stranih direktnih investicija iznosi 3,44% BDP-a, u posmatranom periodu sa prosječnim odstupanjem od aritmetičke sredine od 3,156%. Neto priliv stranih direktnih investicija kao procenat BDP-a kreće se od 1.40% do 11.83%. Prosečan rast BDP po glavi stanovnika iznosi 4.547%, u posmatranom periodu, sa prosečnim odstupanjem od aritmetičkog proseka od 4.6438%. Minimalna vrijednost stope rasta BDP po glavi stanovnika iznosila je -0,030%, a odnosi se na stopu rasta u 2009. godini, dok je maksimalna stopa rasta iznosila 13,18%, a to se dogodilo 2016. godine. Udio trgovine u BDP-u je u prosjeku 86,5%, što nas navodi na zaključak da je u posmatranom periodu priliv stranih direktnih investicija bio nezadovoljavajući. Minimalna vrije-dnost ovog pokazatelja je 72,0%, a maksimalna vrijednost je 92,0%.

Prosječno odstupanje učešća trgovine u BDP-u od prosjeka iznosi 6,046%. Može se zaključiti da rashodi za istraživanje i razvoj nisu visoka potrošnja BDP-a. Bosna i Hercegovina ulaže samo 0,258% BDP-a u istraživanje i razvoj. Minimalna investiciona vrijednost u istraživanju i razvoju iznosi 0,19% u 2010. godini, dok je maksimalna investiciona vrijednost u 2016. godini skromna za 0,33% BDP-a. Prosječna kamatna stopa na kredite iznosila je 8.197%, minimalni iznos je bio 5,45%, a maksimum je iznosio 11,65% u 2007. godini. Naime, proces tranzicije nije funkcionisao bez problema, 1996. godine došlo je do krize u bankarskom sektoru koji je izazvao valutu kriza.

KORELACIONA ANALIZA Za posmatrani uzorak uz pomoć programa Statistika 10, autor je napravio korelacionu matricu (Tabela 9.). Tabela : Obračun autora uz pomoć programa Statistika 2010 (Autor 2018) Iz matrice korelacije može se primjetiti da ne postoji statistički značajna, jaka veza između bilo koje dvije varijable, što omogućava zaključak da je opravdano korištenje svih odabranih varijabli u testiranju modela. Svi koeficijenti korelacije od 0,80 ili više sugerišu da ove varijable treba izostaviti iz modela. Međutim, u ovom primjeru vidimo da ne postoji problem multikolarnosti između izabranih varijabli.

Za posmatrani uzorak od 10 godina (2007-2016) dokazana je H1: Rast tržišta ima značajan uticaj na priliv stranih direktnih investicija.

Za posmatrani uzorak od 8 godina (2009-2016) dokazana je H1: Rast tržišta ima pozitivan uticaj na priliv stranih direktnih investicija.

Za posmatrani uzorak od 10 godina (2007-2016) dokazana je H2: Otvorenost zemlje ima uticaj na priliv stranih direktnih investicija.

Za posmatrani uzorak od 8 godina (2009-2016) dokazana je H2: Otvorenost zemlje ima značajan uticaj na priliv stranih direktnih investicija.

Za posmatrani uzorak od 8 godina (2009-2016) dokazana je H3: Investiranje u istraživanje i razvoj (tehnnološki razvoj + ljudski kapital) imaju uticaj na priliv stranih direktnih investicija, ali u našem slučaju imamo negativnu stopu rasta, što nije dobro? Vjeruje se da veća ulaganja u istraživanje i razvoj privlače više stranih direktnih investicija, jer kompanije traže edukovanu i kvalitetnu radnu snagu. Međutim, mišljenja su podjeljena?

Za posmatrani uzorak od 8 godina (2009-2016) dokazana je H4: Kamatna stopa utiče na priliv stranih direktnih investicija tj. sa smanjenjem kamatne stope povećava se priliv stranih ulaganja.

Koeficijent korelacije izračunava se pomoću formule: Pošto je izračunati koeficijent korelacije 0,23, možemo zaključiti da postoji slab (0.20 ≤ │r│ <0.5 ) uticaj nezavisne varijable (FDI) na zavisnu varijablu (BDP). Linearna regresija pokazuje da porast direktnih stranih investicija u fiksnu imovinu od 1 milion evra dovodi do povećanja BDP-a u vrijednosti od 2.586 miliona evra.

HVALA NA PAŽNJI !