Stav zdravstvenih djelatnika prema postupku informatizacije bolničkih ustanova Gordana Brumini Katedra za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Zdravstveni informacijski sustav RH Primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije u zdravstvu Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi definira 2002. godine aktivnosti na uspostavi i izgradnji zdravstvenog informacijskog sustava RH Informatizacija primarne zdravstvene zaštite Informatizacija bolnica Uspostava nacionalnog javnozdravstvenog sustava Uspostava servisa centraliziranog obračuna plaća tijela državne uprave za djelatnost zdravstva

Zdravstveni informacijski sustav RH Ministarstvo zdravstva Jedinice primarne zdravstvene zaštite Bolnice Pacijent Osiguravajuća društva Laboratorij Ljekarna Administracija digitalnih podataka Hrvatski zavod za javno zdravstvo Servis plaćanja za djelatnosti zdravstva

Informatizacija bolnica Projekt uspostave integriranog bolničkog informacijskog sustava RH 19. srpnja, 2002. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi raspisuje natječaj Nadmetanje za nabavu aplikativnog rješenja sa stavljanjem u funkciju integriranog bolničkog informacijskog sustava...  10. veljače, 2004. poništenje natječaja odlukom vlade

Zašto informatizacija zdravstvenih ustanova? Poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi Pomoć u radu Olakšava organizaciju Kontrola (nadzor) Planiranje Upravljanje Izrada izvještaja Zdravstvena istraživanja

Bolnice i tvrtke uključene u projekt OB Sveti duh, Zagreb B4B d.o.o., Zagreb KB Dubrava, Zagreb Ericsson Nikola Tesla, Zagreb KBC Rijeka, Rijeka IBM Hrvatska KB Split, Split SYS d.o.o., Zagreb

Bolnički informacijski sustav – BIS Ljudi Tehnička oprema prostora Računala Mrežna oprema Računalna programska potpora Sustav standardiziranih postupaka i normi Informacijski podsustavi Radiološki informacijski susutav – RIS Laboratorijski informacijski sustav – LIS Informacijski sustav sestrinstva – ISS

Čimbenici rizika uvođenja informatizacije u bolničke ustanove Kategorija rizika Ljudska Tehnička Otpor prema promjenama Neprilagođene programske potpore Informatičko neznanje Nenormirani EHR Nerealna očekivanja Nepouzdana mreža Negativan stav prema informatizaciji Previše promjena organizacijske prirode Sciotte C, Pare G, Moreault MP, Paccioni A. A risk assessment of two Interorganizational clinical information systems. JAMIA. 2006.

Čimbenici rizika uvođenja informatizacije u zdravstvene ustanove Kategorija rizika Uporabljivost Upravljanje Nepostojanje jedinstvenog sustava Nedostatak ljudi Nepostojanje korisnosti uporabe IT Nepostojanje timskog rada Neusklađenost rada unutar BIS-a Loša komunikacija Neusklađenost rada BIS-a sa zdravstvenim ustanovama Nedefiniranje vremenskih rokova

Stav Oblikovanje stava je stečena spremnost reagiranja osobe prema osobama, objektima ili situacijama izvan nas te prema vlastitim idejama ili postupcima.* Pozitivan ili negativan, jak ili slab stav Oblikovanje stava Spontano, najčešće socijalnim učenjem Klasično uvjetovanje Instrumentalno uvjetovanje Učenje prema modelu *Pennington C. D. Stavovi i promjene stava. U: Pennington C. D. Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko. Naklada Slap. 2001. str.82-8.

Stav djelatnika prema informatizaciji Pozitivan stav upućuje na Zainteresiranost djelatnika Spremnost prihvaćanja informatičko-komunikacijske tehnologije u svakodnevnom radu Pozitivan stav preduvjet za uspješno uvođenje BIS-a Čimbenici povezani sa stavom Životna dob Uporaba računala Obrazovanje

Anonimni upitnik za mjerenje stava prema informatizaciji Izvorni upitnik ’’Nurses attitudes towards computers’’ (Stronge i Brodt, 1985. g.) Prvi dio Demografski podaci o ispitanicima: dob, spol Drugi dio Školska sprema Informatičko obrazovanje Uporaba računala Treći dio 30 tvrdnji koje mjere stav prema informatizaciji

Anonimni upitnik Pitanje Ponuđeni odgovori Kojoj dobnoj skupini pripadate? manje od 30 godina 30-49 godina 50 i više godina Spol: ženski muški Koju stručnu spremu imate? SSS VŠS VSS Jeste li tijekom redovitog školovanja pohađali predmet Informatika, Računalstvo ili slično? Ne Da

Upitnik Tvrdnja Ne osjećam se ugroženo dok razgovaram o računalima. Računala su nepouzdana. Poznavanje rada na računalu je korisna vještina. Volim upotrebljavati računalo. Način rada računala potpuno mi je razumljiv. Uporaba računala unapređuje posao. Računala su dosadna. Učenje rada na računalu isto je što i učenje bilo koje vještine: što više vježbaš, brže napreduješ. Prema računalima osjećam neprijateljstvo. Mislim da ne mogu svladati program tečaja iz informatike.

Mjere stava prema informatizaciji Mjerenje stava Metoda samoprocjene ispitanika Likertova mjerna ljestvica procjena Uopće se ne slažem - 1 Uglavnom se slažem - 2 Niti se slažem, niti sam suglasan - 3 Uglavnom sam suglasan - 4 Sasvim sam suglasan - 5 Mjerna jedinica - bodovi Najveća vrijednost - 150 bodova (30 tvrdnji· 5 bodova) Najmanja vrijednost - 30 bodova (30 tvrdnji· 1 bod) Pozitivan stav  111 – 150 bodova Neutralan stav  71 – 110 bodova Negativan stav  30 – 70 bodova

Ispitanici Istraživanje je provedeno od studenoga 2003. do ožujka 2004. godine KB Dubrava i KBC Rijeka 1189 ispitanika 1171 valjano ispunilo upitnik (98 %) Nema razlike u raspodjeli ispitanika prema životnoj dobi i prema spolu Oblikovana jedna skupina

Statistička obradba podataka Statistica 7.1 (StatSoft Inc., Tulsa, SAD) Mjerne osobine upitnika Valjanost (1 faktor) Pouzdanost (Cronbahov koeficijent = 0,86) Razlike u stavu s obzirom na čimbenike Jednosmjerna analiza varijance Dvosmjerna analiza varijance Post-hoc analiza (Tukey test) Udio doprinosa pojedinog čimbenika na oblikovanje stava Multipla regresijska analiza

Rezultati Stav zdravstvenih djelatnika je pozitivan stav (126±14 bodova) Razlike u stavu utvrđene su u odnosu na sljedeće čimbenike: Životna dob Spol Školska sprema Informatičko obrazovanje Uporaba računala

Životna dob i stav

Spol i stav

Školska sprema i stav

Informatičko obrazovanje i stav

Uporaba računala i stav

Udio doprinosa čimbenika povezanih sa stavom prema informatizaciji β-koeficijent P Udio doprinosa (%) Životna dob -0,044 0,191 0,5 Spol 0,019 0,506 0,2 Školska sprema 0,079 0,028 1,0 Informatičko obrazovanje 0,085 0,012 1,5 Uporaba računala 0,302 <0,001 10,1

Uporaba računala i životna dob Unutar dobnih skupina razlika u stavu između djelatnika koji ne koriste računalo i djelatnika koji koiste računalo je značajna (svi P<0,001).

Uporaba računala i školska sprema Neovisno o školskoj spremi djelatnici koji rabe računalo imaju značajno pozitivniji stav od djelatnika koji se ne koriste računalom (svi P<0,001).

Uporaba računala i informatičko obrazovanje U obje skupine značajno pozitivniji stav imaju djelatnici koji upotrebljavaju računalo (svi P<0,001).

Mjesto uporabe računala Djelatnici koji računalo koriste na radnom mjestu i kod kuće imaju značajno pozitivniji stav od ostalih (P<0,001).

Učestalost uporabe računala Djelatnici koji računalo koriste više od 5 sati tjedno imaju značajno pozitivniji stav od ostalih (P<0,001).

Svrha uporabe računala Razlika u stavu prema informatizaciji s obzirom na svrhu uporabe računala nije značajna samo za zabavu.

Informatičko obrazovanje i životna dob P<0,001 Unutar starijih dobnih skupina razlika u stavu između djelatnika s i bez informatičkog obrazovanja je značajna (P<0,001).

Informatičko obrazovanje i školska sprema Neovisno o školskoj spremi djelatnici s informatičkim obrazovanjem imaju značajno pozitivniji stav od djelatnika bez informatičkog obrazovanja (svi P<0,001).

Informatičko obrazovanje i učestalost uporabe računala Djelatnici bez i s informatičkim obrazovanjem koji računalo koriste >5 sati tjedno značajno su pozitivnijeg stava od djelatnika koji računalo koriste kraće vrijeme tijekom tjedna.

Školska sprema i životna dob U djelatnika između 30 i 49 godina određena je značajna razlika u stavu s obzirom na školsku spremu (P<0,001).

Zaključci Čimbenici značajno povezani s pozitivnim stavom zdravstvenih djelatnika prema informatizaciji su Uporaba računala Informatičko obrazovanje Školska sprema

Zaključci Priprema zdravstvenih djelatnika na postupak informatizacije Odrediti razinu medicinskoinformatičkog znanja i vještina djelatnika Organizirati medicinskoinformatičke tečajeve prema određenim razinama i potrebama radnih mjesta zdravstvenih djelatnika

Hvala na pozornosti!