Pravila igre za razvoj poduzetništva Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Institucije i razvoj Pravila igre za razvoj poduzetništva

Izvori (ekonomskog) prosperiteta Velike razlike između zemalja u ekonomskom rastu i razvoju: neravnomjerna (regionalna) raspodjela dohotka dohodak po glavi stanovnika u svijetu. Tipični ekonomski odgovori: razlike u proizvodnim faktorima Fizički kapital (siromašne zemlje ne štede dovoljno) Ljudski kapital (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u obrazovanje i razvijanje vještina i znanja) “Tehnologija” (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u R&D, organizacija proizvodnje je neefikasna)

Ekonomski odgovori upućuju na proksimativne uzroke razlika u ekonomskom prosperitetu: Zašto neke zemlje ne štede i investiraju više u ljudski i fizički kapital? Zašto neke zemlje ne usvajaju nove tehnologije i organiziraju proizvodnju učinkovitije? Odgovori na ova pitanja su vezani uz fundamentalne razloge razloga u ekonomskom prosperitetu. Potencijalni odgovori: Zemljopis – egzogene razlike u okolini Institucije – pravila ponašanja koja je iznašao čovjek

Zemljopisna hipoteza 1. Klima je važna determinanta rada, poticaja za rad pa čak i produktivnosti: Montesquieu (1784.) (povijesni aspekt) 2. Zemljopis određuje tehnologiju raspoloživu društvu, posebice u poljoprivredi: Jered Diamond (1997.): važnost geografskih i ekoloških razlika u poljoprivrednoj tehnologiji i raspoloživosti usjeva i životinja; Jeffrey Sachs (2001.): zemljopisne prednosti uključuju pristup glavnim prirodnim resursima, obalama i morima ... pozitivno se odražavaju na poljoprivredu, zdravlje ljudi, itd. 3. Siromaštvo se veže uz ‘teret bolesti’: Jeffrey Sachs (2000.): npr. malarija koja ubija milijune ljudi smanjila je godišnju stopu rasta u Sub-Saharskoj Africi za više od 1.3% godišnje (1950-te je dohodak po glavi stanovnika bio dva puta veći nego danas)

Održivost zemljopisne hipoteze? Suvremeni primjeri: Najsiromašnije zemlje svijeta danas su u blizini ekvatora (npr. Uganda, Somalija, Kongo...); Najslabija poljoprivredna proizvodnja je u tropskim dijelovima jer nema smrzavanja, a time i pročišćavanja tla, te dolazi do odrona zemlje uslijed kiša; Prema WHO (2001.) tropska područja i dalje pate od bolesti koje su u Europi i SAD-u odavno ‘izumrle’ Ipak, je li to dostatno za potvrdu zemljopisne hipoteze? Statistika dokazuje korelaciju između zemljopisa i prosperiteta, ali ne i uzročnost; nekoliko povijesnih primjera. Održivost hipoteze (?!): Malarija Kolonizacija

Institucionalna hipoteza Institucije – pravila igre u ekonomskim, političkim i društvenim interakcijama: određuju ‘društvenu organizaciju’ D.C. North (2003): “Institucije, institucionalna promjena i ekonomska uspješnost”: “Institucije su pravila ponašanja u određenom društvu ili, formalnije rečeno, ograničenja koja je čovjek iznašao kako bi oblikovao ljudske interakcije”. Ključne točke: ‘proizvod’ su čovjeka; skup ograničenja; strukturiraju poticaje Institucije vs. organizacije

I. Institucije prema stupnju formalnosti Klasifikacija institucija 1 I. Institucije prema stupnju formalnosti Institucije prema stupnju formalnosti se oslanjaju na Northovu definiciju: Formalne institucije: ustav, statuti, običajno pravo, regulativa i druge državne odluke i propisi politički sustav: struktura vlasti, građanska prava, itd. ekonomska struktura: imovinska prava, ugovori, itd. sustav prisile: zakonodavstvo, policija --- kažnjavanje, zatvaranje, pogubljenje

Klasifikacija institucija 2 Neformalne institucije: tradicija, običaji, moralne vrijednosti, religijska vjerovanja i sve druge norme ponašanja usvojene tijekom vremena utjelovljuju prevladavajuće strahove i viđenja zajednice o svijetu, skupljeno znanje iz prošlosti i vladajući niz vrijednosti dio su zajedničkog naslijeđa koji se naziva kultura neformalni sustav prisile: izbacivanje iz zajednice, kritiziranje, gubitak poštovanja Razlike između ‘bogatih’ i ‘siromašnih’ zemalja: oba tipa institucija prisutna u svim zemljama, ali su neformalne izraženije u ‘siromašnim’ jer su formalne slabije razvijene ili ne postoje.

II. Institucije prema području Klasifikacija institucija 3 II. Institucije prema području Razlika institucija prema područjima koja ‘uređuju’: Ekonomske institucije: tržišta, vlasnička prava, provedbe ugovora, različiti sustavi poticaja … Političke institucije: izbori, pravila izbora, tipove političkih sustava, struktura opozicije u vladi… Pravne institucije: pravni sustav, provedbe i prisile… Društvene institucije: pristup zdravstvenim i obrazovnim uslugama, rodna jednakost, opći odnosi između ekonomskih subjekata, religija …

Institucionalna ekonomija Institucionalna ekonomija ‘izaziva’ neoklasičnu ekonomsku teoriju i njezine premise o savršenim informacijama i racionalnosti. Na temelju toga prepoznaje potencijalne prednosti institucija da riješe posljedice nesavršenih informacija i ograničene racionalnosti. Uz to, uvodi u svoja objašnjenja teoriju igara (tj. strateške kalkulacije): pojedinci kod maksimiziranja svoje koristi nisu obazrivi već oportunistički, tj. svoje interese (često) pokušaju ostvariti na temelju prevare (npr. pitanje moralnog hazarda i asimetrije informacija). Uloga institucija: smanjuju nesigurnost tako što daju strukturu svakodnevnom životu; institucionalna ograničenja uključuju djelovanje koje je pojedincima zabranjeno i definiraju okolnosti u kojima je pojedincima dozvoljeno poduzimanje određenih akcija

Institucionalna ekonomija: izabrani ključni elementi Vlasnička (imovinska) prava: odnosi pojedinaca koji nastaju zbog postojanja oskudnih dobara i nadzora nad njihovim korištenjem; vrste: pojedinačna vlasnička prava, zajednička vlasnička prava, državna ili javna dobra; što pojedinac ima više vlasničkih prava na dobra, njegovi su osobni troškovi bliži društvenim troškovima korištenja dobara i skloniji je traženju najveće vrijednosti za korištenje svoje imovine

Transakcijski troškovi: nužni kod prijenosa vlasničkih (imovinskih) prava s jednog ekonomskog subjekta na drugi; uključuju: troškove mijenjanja (npr. otkrivanja, mogućnosti mijenjanja, potrebno pregovaranje, nadziranje i provedba); troškove očuvanja i zaštite institucionalnog sustava (sudstva, policije, oružanih snaga i sl.) North: transakcijski troškovi su troškovi mjerenja i provođenja dogovora.

Institucije, poticaji i transakcijski troškovi Institucije imaju vlastite koristi i troškove: predvidivost ljudskog ponašanja (korist) vs. ograničenje u osobnom ponašanju (trošak): zakoni koji zabranjuju određeno ponašanje stvaraju crno tržište tog ponašanja; pravo na prisvajanje cjelokupnog profita od vlastitog ulaganja pojačava investicije i inovacije koje podrazumijevaju rizik; ograničenje i nadzor nad stanarinama smanjuje poticaje za iznajmljivanje privatnih stambenih objekata; previše izdašni sustav za novčane naknade za nezaposlene (npr. iznos ili dužina) mogu vrlo lako poticati nastojanje da se dugo vremena ostane nezaposlen, a što se negativno odražava na mikro razini (npr. opada znanje i stručnost osobe) ili makro razini (npr. fiskalna opterećenja za državu, povećava transakcijske troškove provjere statusa, rješavanja žalbi i sl.)

Institucionalne promjene i ekonomski učinci Institucionalne promjene se događaju kada korist od ostvarivanja određene djelatnosti koja zahtjeva određenu institucionalnu promjenu nadilazi troškove savladavanja otpora promjeni: npr. promjena ideoloških stavova prema ulozi žena u društvu npr. ukidanje ropstva u SAD-u Institucionalne promjene mogu biti potrebne jer: postojeća pravila zabranjuju određenu djelatnost; nova pravila smanjuju transakcijske troškove ostvarivanja djelatnosti Ako pravila utječu na igru, onda i promjena pravila mora promijeniti igru.

Utjecaj institucija na ekonomski prosperitet: Slučaj Koreje Institucionalna ekonomija ne nudi mogućnost kontroliranog prirodnog eksperimenta (npr. aspirin vs. placebo). Povijest nudi mogućnost prirodnih eksperimenata u institucionalnoj ekonomiji. Slučaj Koreje: ekonomski, kulturno i etnički homogenizirana do kraja II. svjetskog rata Sjever industrijaliziraniji od Juga “Egzogeno” odvajanje Sjevera i Juga 15. kolovoza 1945. Sjever: Sovjetski savez podržao Kim Il Sung-a i komunizam s pratećim institucijama (npr. centralno upravljanje, ukidanje privatnog vlasništva nad zemljom i kapitalom, komunističko državno uređenje, itd.) Jug: SAD podržao Syngmana Rhee-a i kapitalizam s pratećim institucijama (npr. tržište, privatno vlasništvo, itd.) Divergentni ekonomski razvoj: Južna Koreja: 31.900$ BDP/per capita (2013.) Sjeverna Koreja: 1.800$ BDP/per capita (2013.)

Institucije vlasničkih prava vs. ekstraktivne institucije: zaključno Neka društva su organizirana na način da podržavaju vladavinu prava, podržavaju investicije u strojeve, bolju tehnologiju, ljudski kapital i olakšavaju stanovništvu intenzivno sudjelovanje u ekonomskom i političkom životu. Kažemo da takva društva imaju ‘dobre institucije’: provedba vlasničkih prava - poticaj za investiranjem i sudjelovanjem u ekonomskom životu; ograničenja akcija elite, političara i drugih moćnih grupa – onemogućavanje eksproprijacije profita i stvaranja nejednakosti u raspodjeli (dohotka, dobara…) izjednačavanje mogućnosti za cijelo stanovništvo – omogućavanje investiranja, posebice u obrazovanje i sudjelovanje u produktivnim ekonomskim aktivnostima

Kako institucije utječu na rast/razvoj? Indirektan utjecaj Direktan utjecaj Investicije Integracija/ trgovina Socijalni kapital Politička (ne)stabilnost Upravljanje (etničkim) konfliktima Razvoj javnih politika Dohodak i rast

Gusari i institucije: nekada Gusari ako racionalni ekonomski agenti uhodana organizacija: formalne i neformalne institucije ekonomska motivacija postati gusarom: trgovački vs. gusarski brod pravni sustav: demokracija (vijećanje), ‘zakonske’ odredbe, ugovori pravila borbe: zastave, ‘pravilo milosti’ ograničavanje zlouporabe moći: položaj zapovjednika (borba) i upravitelja (raspodjela) odnos gusara i vlade: suradnički vs. ograničavajući Jolly Roger je naziv za tradicionalnu zastavu europskih i američkih pirata tijekom 18. stoljeća. 

Gusari i institucije: danas Utjecaj institucija na razvoj modernog gusarstva: Suvremena gusarska organizacija potpuno drugačija od one u 17. stoljeću; Ekonomski rezon: profit kao motivacija; Manjak mogućnosti za zaradu kroz ribarenje za obalno stanovništvo; Građanski sukobi, pravna nesigurnost, korupcija, neučinkovita birokracija, nedovoljna učinkovitost međunarodnih zakona ...

Poduzetništvo, gospodarstvo i razvoj: institucionalna hipoteza Broj subjekata: 169.000 subjekata malog gospodarstva, od čega: 92% mikro poduzeća 6,3% mala poduzeća 1,2% srednje velika poduzeća Preko 700.000 zaposlenih (2010.) odnosno 71,5% ukupne zaposlenosti, od čega: mikro poduzeća 30%, mala poduzeća 25%, srednje velika 16% Broj SME u RH od 2002. do 2010. godine povećan 23% Uslužne djelatnosti čine 52% ukupnog broja SME (trgovina 24%, ugostiteljstvo 10,7%)

Institucionalni okvir za razvoj poduzetništva Zakoni i propisi: Ustav ... iz nadležnosti Ministarstva poduzetništva i obrta Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva te njegove izmjene i dopune (provedbeni dokumenti); Strategija razvoja poduzetništva u RH 2013.-2020. Strategija razvoja klastera u RH ... iz nadležnosti relevantnih ministarstava ostali zakoni u ingerenciji Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija Poduzetničke potporne organizacije: Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG) Poslovno inovacijska agencija RH (BICRO) HBOR, regionalne razvojne agencije – poduzetnički centri/inkubatori Institucije poduzetničkog obrazovanja

Namjera je... ciljevi su ... povećanje zapošljavanja, povećanje izvoza i prilagodba svjetskom tržištu, povećanje učinkovitosti, kvalitete i konkurentnosti malog gospodarstva, istraživanje, razvoj i primjena suvremenih tehnologija i inovacija, povećanje broja subjekata u malom gospodarstvu, poticanje djelatnosti koje ne zagađuju okoliš. Izvor: Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, NN 29/02, osnovni tekst

Poslovno okruženje za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u RH (2015 TOP 10 Otvaranje poduzeća: 86 Singapur Novi Zeland Danska Južna Korea Hong Kong Velika Britanija SAD Švedska Norveška Finska Ishođenje građevinske dozvole: 127 Dobivanje električne energije: 63 Registriranje imovine: 67 Dobivanje kredita: 61 (od ukupno 189 zemalja) RANG U SVIJETU: Zaštita investitora: 27 Rješavanje insolventnosti: 57 UKUPNA OCJENA: 40 Izvor: World Bank Group, http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/croatia/#starting-a-business

Global Entrepreneurship Monitor (GEM, 2012-2015) Uzroci niske poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj: Nedovoljna znanja i vještine za poduzetništvo Nekordiniranost vladinih politika Administrativne prepreke Nerazvijenosti financijskih tržišta Prepreke za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj: Obrazovanje Vladine politike i programi Kultura i društvene norme Prepreke institucionalne prirode

Percepcija o društvenom statusu 2014. (2008): HRV EU Dobar izbor karijere 63% (70) 57 Visok status u društvu* 47 (54) 66 Medijska pažnja 40 (61) 53 *Hrvatska je ZADNJA od svih zemalja u GEM 2014 Pitanje: Uloga obrazovanja i medija u stvaranju stimulirajuće društvene atmosfere za poduzetničko djelovanje? 25

Percepcija o društvenom statusu, 2014. Poduzetnici uživaju najviši status: Finska 84%, Njemačka 79%, Irska 77% Poduzetnici imaju probleme sa statusom: Hrvatska 47 %, Španjolska 49 % – najmanji broj ljudi smatra da poduzetnici imaju visoki društveni status 26

Regionalne razlike traju, izjednačavanje u niskoj motiviranosti, 2014. TEA Prilika/Nužnost Zagreb i okolica 9,5 1,7 Sjeverna Hrvatska 8,8 1,1 Lika i Banovina 4,4 1,7 Istra, Primorje i Gorski Kotar 6,8 1,4 Dalmacija 9,2 0,9 Slavonija i Baranja 5,8 0,4 27

Obrazovanjem do poduzetničkih kompetencija Preporuke za institucije – više proaktivnosti, inovativnosti i odgovornosti prema građanima Suradnja i istovremenost politika, strategija, programa, instrumenata – inače, bačen novac poreskih obveznika (hrvatskih i/ili EU) Pojednostavljenje regulatornog okvira – PRIORITET – onemogućava iskorištenje “prozora prilika” – dinamičnost promjena na domaćem tržištu Obrazovanjem do poduzetničkih kompetencija Državni fond rizičnog kapitala + porezne olakšice za poslovne anđele 28

6. Statističko praćenje aktivnosti MSP 5. Transparentni mehanizmi praćenja i vrednovanja vladinih politika i programa 6. Statističko praćenje aktivnosti MSP - povezivanje statističke baze o poslovanju poduzeća, vlasništvu, uvozno-izvoznim aktivnostima, inovativnosti 7. Raznovrsnije i sofisticiranije usluge za pokretanje i rast poslovnog pothvata - uočavanje prilika, financijska pismenost, competitive intelligence, dizajn... 8. Odgovornost medija i obrazovanja za promjenu razine društvenih i kulturoloških normi poduzetničkog djelovanja 29

Ključne prepreke za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj: zaključno Administrativne barijere – dugotrajne i skupe procedure za pokretanje i likvidaciju poduzeća Neefikasnost pravosuđa Dugotrajne procedure registracije vlasništva Opći društveni „mindset” prema poduzetnom načinu razmišljanja i djelovanja Javni vs. državni(čki) sektor Medijsko zanemarivanje uloge i značaja poduzetništva (jedina zemlja s nižom medijskom pažnjom je Grčka – GEM istraživanje) Problem financiranja StartUp-ova i općenito malih i srednjih poduzeća (tzv. mikrofinanciranje  poslovni anđeli, fondovi rizičnog kapitala i sl.) Poduzetništvo kao vid demokratizacije društva (CEPOR)