INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI

Slides:



Advertisements
Similar presentations
Kviz iz informatike Izradio: Dubravko Kišić. Izrada prezentacije Internet Proračunske tablice Kraj.
Advertisements

Visa MasterCard incoming / outgoing Aplikacija VMC
Rješenje za izradu obiteljskog stabla
FrontPage program za izradu web stranica
INFORMATIKA Podatak je činjenica koju smo spoznali opažanjem i sama po sebi nema nekog značenja Informacija (obavijest) je značenje koje se pripisuje podacima.
Katedra za informatiku
AS-i, Najjednostavnija solucija za industrijsku automatizaciju
strojna oprema spremnici
HRENOVAC IVAN JOZIPOVIĆ STJEPAN
Računalstvo I Programi računala (softver)
Broadband over powerlines
Ivona Markulov, 1008, grupa B Margareta Tvrdy, 962, grupa C
GRAĐA RAČUNALA.
SOFTVER (SOFTWARE).
OPERACIJSKI SUSTAVI.
OSNOVNI PRINCIPIPI RADA RAČUNALA
POJMOVNIK - INFORMATIKA ZA 8. RAZRED
E-UČENJE Ivana Matišić, 907 Ivana Šimić, 875.
4.1 Vizualni (grafički) HTML uređivači
Informacijski sustavi
INFORMATIKA Podatak je činjenica koju smo spoznali opažanjem i sama po sebi nema nekog značenja Informacija (obavijest) je značenje koje se pripisuje podacima.
Arhitektura računarskog sistema
Microsoft Access Jedan od programa za upravljanje bazom podataka koji omogućava organizovanje baze podataka i rad sa podacima je Access firme Microsoft.
RAČUNALNI INŽENJERSKI PROGRAMI
Mrežni protokoli.
Maja Meško Anamarija Plašćak Gordana Pavlović Vedrana Verić
Informatički alati projektiranja
Pristup podacima Uvod Nikola Vlahović.
NoSQL.
v.as.mr. Samir Lemeš Univerzitet u Zenici
uštedama prebroditi krizu Overpass Crisis with Cost Saving
Marko Batur Lovre Čulina Vjeran Zekan
On-line baze podataka i elektronički časopisi
Programiranje Uvod Nikola Vlahović.
Multimedija -teorija-.
Program za upravljanje projektima
Simple Network Management Protocol (SNMP)
Metasys building management system
Microsoft Forms i Office Planner
Programiranje za Internet
IDE Visual Basic Uvod Nikola Vlahović.
Izrada web-stranica.
Elektrotehnički fakultet – Podgorica Operativni sistemi
Podešavanje osobina stranica
Arhitektura računarskog sistema
Baze podataka Predavanja (čet., C401):
Struktura MAC adrese i Ethernet okvira
Zašto prelazimo na digitalnu televiziju
Networking u Windows-u 2000 i Windows-u XP
Internet FTP usluga.
1.6. Pohrana podataka.
Uvod u primjenu računala u nastavi Primjena računala u nastavi Ak. god
Sharepoint u magli i oblacima
Seminar iz predmeta Sustavi za praćenje i vođenje procesa
Sustavi za pracenje i vođenje procesa STATEFUL INSPECTION FIREWALL
5. Baze podataka Postavke MS Accessa.
Skup instrukcija procesora
Fakultet elektrotehnike i računarstva
IP Telefonija u službi željezničkog prometa Miroslav Martinčić Ericsson Nikola Tesla d.d. 6. međunarodno savjetovanje HDŽI-a Zagreb,
ARHITEKTURA NA RAZINI LOGIČKIH SKLOPOVA
USPOSTAVA DIGITALNOG ARHIVA RH   Dugoročno očuvanje e-gradiva – koncepti i primjeri – prof. dr. sc. Hrvoje Stančić Katedra za arhivistiku i dokumentalistiku.
Online tečaj: Pretraživanje online baza podataka
HRENOVAC IVAN JOZIPOVIĆ STJEPAN
Uvod u primjenu računala u nastavi Primjena računala u nastavi Ak. god
Online pripreme za državnu maturu iz informatike
HThinet infrastruktura za poslovne korisnike
Dvostruka autentifikacija
SOFTWARE ili PROGRAMSKA PODRŠKA
PROFIL INTERNET Internet.
2. Sklopovlje i programska podrška
Presentation transcript:

INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI Hrvoje Gold Fakultet prometnih znanosti Zagreb, 2003.

Sadržaj INFORMATIČKA INFRASTRUKTURA ITS-a TEHNIČKI SUSTAVI UMJETNE INTELIGENCIJE NEIZRAZITA LOGIKA U PROMETU I TRANSPORTU GENETIČKI ALGORITMI U PROMETU I TRANSPORTU INTELIGENTI AGENTI U ITS-u

INFORMATIČKA INFRASTRUKTURA ITS-a Hrvoje Gold Fakultet prometnih znanosti Zagreb, 2003.

Telekomunikacije i informatika INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI ITS Transport i promet Telekomunikacije i informatika TELEMATIKA U PROMETU

PRIJENOS INFORMACIJA NA DALJINU ELEKTRONIČKIM SREDSTVIMA TELEKOMUNIKACIJE PRIJENOS INFORMACIJA NA DALJINU ELEKTRONIČKIM SREDSTVIMA TELEFON TELEFAX

INFORMATIKA - UNOS OBRADA POHRANA PREDAJA OBJAVA PRISTUP RAZMJENA INFORMACIJA

TELEMATIČKI SUSTAV ITS INTERNET/ INTRANET TRANSPORT WORLD WIDE WEB GIS +GPS

SVEPRISUTNO RAČUNALSTVO Pervasive = koji prožima Ubiquitous = svudašnji INFORMACIJA – BILO KADA, BILO GDJE Informacijsko društvo – Društvo znanja

Decentralizacija energije Strojevi i obrada energije su pokrenuli industrijsku “revoluciju” Prvotno proizvodnja i potrošnja energije na jednom mjestu Decentralizacija proizvodnje i potrošnje energije – motor s unutrašnjim sagorijevanjem, električna energija Razvoj novih primjena

Decentralizacija računalne snage Strojevi pojačavaju snagu čovjeka Računala pojačavaju mentalne, intelektualne, sposobnosti čovjeka Doba velikih računala Statička okolina Središnje upravljanje uređajima, aplikacijama i korisničkim sučeljem Doba osobnih računala Doba sveprisutnih računala

Razvoj sveprisutnih računala 1960 1980 2000 DOBA VELIKIH RAČUNALA DOBA OSOBNIH RAČUNALA (PC, Notebook) DOBA SVEPRISUTNIH RAČUNALA (PDA, HHA, Table PC, Grid)

Grid Visoki stupanj integracije računalnih sustava brzim komunikacijskim mrežama Na zahtjev: Procesna moć Memorijski prostor Podaci Programi Sveopća virtualizacija (prikrivenost izvedbe sustava) računalnih usluga Računalni ekosustav – proizvodnja, razdioba i potrošnje

Okolina sveprisutnog računalstva UREĐAJI / TEHNOLOGIJE NOVE VRSTE UREĐAJA INTERNET / BEŽIČNE MREŽE POKRETLJIVOST SVEPRISUTNO RAČUNALSTVO USLUGE S DODANOM VRIJEDNOŠĆU POVEZANOST BEZ GRANICA DIGITALNI SADRŽAJI UGRAĐENI SUSTAVI SVEPRISUTNOST INFORMACIJA RASTUĆA RAČUNALNA ZAJEDNICA PRIMJENE / USLUGE

Konvergencija računala, komunikacija, sadržaja i usluga TERMINALNI UREĐAJ TVORBA I PRISTUP RADNA STANICA UREĐIVANJE I RUKOVANJE POSLUŽITELJ POHRANA I OBRADA USLUGE Infrastruktura Sadržaj Komunikacije Pristup STANDARDI HTML GSM XML WAP Java 802.11 SQL Bluetooth IrDA HTTP

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA Tehnologija za tvorbu, pohranu, razmjenu i upotrebu informacija u svim njezinim oblicima (poslovni podaci, govorna komunikacija, fotografije, video zapisi, multimedijski prikazi, …) Obuhvaća telekomunikacijsku i računalnu tehnologiju – telekomunikacije, računala, integracija računala i komunikacija

ELEKTRONIČKO RAČUNALO Računalo je uređaj sastavljen od elektroničkih i elektromehaničkih sklopova koji prihvaća informacije i njima rukuje prema programu (prethodno zadanim uputama rukovanja podacima) koji opisuje način obrade podataka Računalo raspolaže uređajem za pohranu podataka i programa (također predstavlja vrstu podataka)

ELEKTRONIČKO RAČUNALO Sklopovska oprema (Hardware) Programska oprema (Software) Operacijski sustav (OS – Operating System) Sustav upravljanja bazom podataka (DBMS – Data Base Management System) Grafičko korisničko sučelje (GUI – Graphics User Interface) Namjenski programi (aplikacije) i programski jezici

OSNOVNE SKLOPOVKSE KOMPONENTE RAČUNALA Procesor Memorija Sabirnice Priključnice Vanjski uređaji (disk jedinica, video jedinica, tipkovnica, miš, tiskalo, …)

Pametna (Smart) kartica SPJ 8 (16, 32) bita 5 MHz, 5 V Kripto-koprocesor ROM (16 KB) Operacijski sustav Komunikacija Zaštita (DES, RSA) RAM (4 KB) EEPROM (16 KB) Datotečni sustav Datoteke programa Ključevi Lozinke Aplikacije

Sklopovi za izvođenje programa Programsko brojilo pokazuje na sljedeću naredbu programa koja će se izvesti Dekoder naredbi prepoznaje naredbu i priprema aritmetičko-logičku jedinicu za izvođenje naredbe Programi i podaci smješteni u ispisno/upisnoj (RAM) memoriji Taktom se pokreću operacije dohvata (fetch) i izvođenja naredbe (execute)

Ispisno/upisna memorija (RAM) Aritmetičko-logička jedinica CIKLUS RADA RAČUNALA Ispisno/upisna memorija (RAM) Programsko brojilo Dekoder naredbi Aritmetičko-logička jedinica Takt Podaci e f +1 PROCESOR

1. Dohvat naredbe – f +1 (A) Programsko brojilo Naredba se iz memorijske lokacije (A) prenosi u dekoder naredbi Programsko brojilo Dekoder naredbi Aritmetičko-logička jedinica Takt Podaci e f +1 (A) PROCESOR

2. Izvođenje naredbe - e +1 Programsko brojilo Podaci se iz memorije prenose u aritmetičko-logičku jedinicu Programsko brojilo Dekoder naredbi Aritmetičko-logička jedinica Takt Podaci e f +1 PROCESOR

PROGRAMSKA OPREMA Upravlja radom računala Programiranje pomoću programskih jezika Naredbe zapisane programskim jezikom se prevode u jezik računala (strojni jezik) Izvodi različite zadatke

Primjeri programskih zadataka Prikupljanje podataka Praćenje vozila Usmjeravanje vozila Grafički prikaz Upravljanje bazom podataka Obrada teksta Proračunske tablice

PROGRAMSKA OPREMA Sistemski programi Aplikacijski programi Operacijski sustav Sustavi upravljanja bazama podataka Grafička korisnička sučelja Aplikacijski programi

Programski slojevi uređaja KORISNIČKO SUČELJE Grafičko (GUI) Prepoznavanje rukopisa Tekst u govor Prepoznavanje govora OSNOVNE KOMPONENTE Pristup bazama podataka Zaštita podataka (elektroničko plaćanje, digitalni potpis) KOMUNIKACIJSKE Poruke Protokoli Usluge INDUSTRIJSKE Smart Card API Telefon API GPS API OPERACIJSKI SUSTAV SKLOPOVSKA OPREMA APLIKACIJE

OPERACIJSKI SUSTAV (OS) Operacijski sustav upravlja svim ostalim programima računala Ostali programi se nazivaju aplikacijama Aplikacije daju zahtjev za uslugama operacijskog sustava putem utvrđenog sučelja aplikacijskih programa (API) Korisnici izravno djeluju korištenjem upravljačkog jezika

ZADACI OS-A Upravlja korištenjem memorije (gdje se što pohranjuje) Upravlja ulazom i izlazom podataka između računala i vanjskih jedinica (disk, tiskalo, …) Obaviještava korisnika i aplikacijske programe o stanju sustava i pogreškama u sustavu

VIŠEZADAĆNI OS Istovremeno izvođenje više programa Operacijski sustav određuje koji se program treba izvoditi Određuje trajanje izvođenja pojedinog programa Određuje prikaz izlaznih podataka aplikacije

VIŠEZADAĆNI OS Operacijski sustav Aplik.1 Aplik.2 Aplik.n Memorija (RAM) Ulaz Video Disk Podaci za aplikaciju API Naredbe za prijenos podataka

NAJZASTUPLJENIJI OS-I Stariji sustavi – Amiga, Apple II, Atari, CP/M i DOS Microsoft: Windows 3.x, Windows 95, Windows 98, Windows NT, Windows 2000, Windows XP, Windows CE Unix: Unix, Ultrix, HP-UX, AIX, SCO Unix, Solaris Ostali sustavi: Linux, MacOS

Sustavi upravljanja bazama podataka Sustav upravljanja bazama podataka (DBMS) je aplikacijski program Podržava izgradnju baza Podržava pristupe bazama Upravlja zahtjevima korisnika i ostalih programa Oslobađa korisnika od poznavanja fizičke organizacije i položaja podataka

Baza podataka kao tablica Zaposlenici ID oznaka Ime Prezime Odjel Zanimanje 1 Ivan Ivanek Vozač 4 Marko Markov 2 5 Luka Lukov Mehaničar 7 Josip Josek 3 11 Mislav Mislek …

PODJELA DBMS-A Relacijski DBMS (RDBMS) – najčešća primjena Raspodjeljeni DBMS (DDBMS) - ITS aplikacije Objektu osmjereni DBMS (OODBMS) – relativno nova tehnologija

Dohvat podataka iz baze - SQL SQL (Structured Query Language) – Jezik strukturiranih upita – standardni jezik za dohvat informacija i obnavljanje podataka u bazi SQL standardizirani jezik ISO, ANSI Većina sustava baza podataka podržava SQL s vlastitim proširenjima standardnog jezika Upravljačkim jezikom se tvore zahtjevi (upiti) za izbor, umetanje, obnavljanje i lociranje podataka

RELACIJSKA BAZA PODATAKA Skupina podataka, ustrojena u vidu tablica, kojoj se može pristupiti i presložiti je na različite načine bez potrebe reorganizacije tablica Između tablica se uspostavljaju veze (relacije) preko kojih se može pristupiti traženim podacima

Ralacija Zaposlenici - Odjel ID oznaka Ime Prezime Odjel Zanimanje 1 Ivan Ivanek Vozač 4 Marko Markov 5 Luka Lukov 2 Mehaničar 7 Josip Josek 3 11 Mislav Mislek …

Baza Odjel Odjel Opis Lokacija 1 Garaža Zagreb 2 Servis 3 Zadar

RASPODJELJENA BAZA PODATAKA Podaci su fizički odvojeni (raspodjeljeni) Podaci su obično smješteni na izvoru (mjestu gdje su nastali) Dohvat podataka (SQL) bez poznavanja mjesta njihovog smještaja Primjenljiva u ITS sustavima - održavanje podataka provodi posrednik koji ih prikuplja i unosi u sustav

Zagrebačkizaposlenici RASPODJELJENI DBMS SQL upit Izvještaj DDMBS Zagrebačkizaposlenici Zadarski zaposlenici Zagreb Zadar

Objektu usmjerena baza podataka OODBMS je DBMS koji podržava modeliranje i stvaranje podataka kao objekata Podaci se zadaju u obliku objekata i njihovih značajki OODBMS odgovara objektu usmjerenom programiranju

Grafičko korisničko sučelje - GUI Najvidljiviji element sustava Određuje djelotvornost uzajamnog djelovanja korisnika i računala Prilagođuje se vrsti korisnika: dispečer, operater, vozač, …

KOMPONENTE GUI-A Ikone Potezni izbornici Prozori Izvještaji Posebni prikazi Alarmi, Detaljni dijagrami, …

ZADAVANJE GUI-A Boja i oblik Mogućnosti povećanja, smanjenja, … Mogućnosti upotrebe (pop-up prikazi, maskiranje, postavljanje ispred/iza …) Podloga Sučelja između prikaza Učestalost obnavljanja

OBLIKOVANJE GUI-A Brzim stvaranjem prototipova (rapid prototyping) Tokom oblikovanja prototipa dolazi se do zahtjeva na sučelje

Brzo stvaranje prototipa Razvoj Korisnik Prototip Povratna veza

APLIKACIJSKI PROGRAMI Programi prilagođeni zahtjevima korisnika Različite namjene Nadzor prometa Praćenje vozila Naplata cestarine, … Vlastiti razvoj i programiranje ili preuzimanje gotovih programa

Sučelja aplikacijskih programa - API Nadzirana od operacijskog sustava Za podršku u radu često koriste baze podataka Pribavljaju podatke korisničkom sučelju Sadrže sučelja (upravljački program – driver) za komunikaciju s vanjskim uređajima Sadrže zaštitne mehanizme protiv neovlaštenog pristupa podacima

Aplikacijski programi PROGRAMSKI SUSTAV Aplikacijski programi Driveri Operacijski sustav GUI DBMS API-i Disk Tipkovnica Zaslon Vanjski uređaji

Internet kao telematička infrastruktura ITS-a Hrvoje Gold Fakultet prometnih znanosti Zagreb, 2003.

INTERNET Svjetska mreža računalnih mreža: razmjena informacija, dijeljenje aplikacija, ponuda sadržaja i usluga ?nnn 106 korisnika ?nnn 106 računala ?nnn 103 lokalnih mreža nnn država

USLUGE INTERNETA Brzi i jednostavan pristup informacijama - World Wide Web (WWW) Brza i jednostavna komunikacija - Elektronička pošta (E-mail)

ARHITEKTURA MREŽE INTERNET INFORMACIJE POSLUŽITELJ INFORMACIJA INTERNET PC NET MODEM PREGLEDNIK INFORMACIJA WINDOWS INTERNET PC NET PREGLEDNIK INFORMACIJA WINDOWS INTERNET MODEM PC TERMINAL WEB POSLUŽITELJ TERMINAL

WWW-Hipermedijski informacijski sustav Informacijama (tekst, podaci, slika, zvuk, video) oblikovanim u obliku dokumenata ili datoteka i pohranjenim na računalu poslužitelju pristupa se programom preglednika na računalu korisnika UPIT ZGB-DUB 11.30, 15.40 STOP Knjižnica Fakulteta prometnih znanosti je specijalizirana prometna knjižnica u Republici Hrvatskoj, te je nezamj- enjiv izvor informacija za prometnu znanost i praksu 1113 2314 3245 2342 1235 7538 2347 2134 4563 3218 8754 3245 WWW POSLUŽITELJ INFORMACIJA PREGLEDNIK INFORMACIJA LET ZGB-DUB? INTERNET ODGOVOR

BAZE PODATAKA NA POSLUŽITELJU VOZILA PROMETNICI VOZAČI

Web oglasna ploča Internet WEB POSLUŽITELJ OBJAVA INORMACIJE SASTAVLJANJE PC BAZE PODATAKA PC PC

Pristup informacijama na WWW Jedinstvena adresa dokumenta (URL) http://www.fpz.hr/index.html Metoda pristupa Adresa računala Naziv dokumenta Jezik za oblikovanje dokumenata (html) Standardi www, html: http://www.w3.org

Središte nadzora prometa Belfast

U ŽIVO!

Prometne informacije Seattle

Volumen prometa Seattle

Pozicije kamera Seattle

Raspored održavanja prometnica Seattle

PITANJA I ODGOVORI FPZ