Ekonomski fakultet Zagreb Prof. dr. VINKO BELAK ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA POTREBE MENADŽMENTA ZAGREB, 2009.

1. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI 1. RAČUN DOBITI I GUBITKA (PROFIT AND LOST ACCOUNT) 2. BILANCA (BALANCE SHEET) 3. IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU (CASH FLOW STATEMENT) 4. IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA (STATEMENT OF CHANGES IN EQUITY) 5. BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (NOTES) Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

TEMELJNI MODEL RAČUNA DOBITI I GUBITKA 1.2. RAČUN DOBITI I GUBITKA RAČUN DOBITI I GUBITKA PRIKAZUJE PRIHODE I RASHODE TE FINANCIJSKI REZULTAT OSTVAREN U IZVJEŠTAJNOM RAZDOBLJU TEMELJNI MODEL RAČUNA DOBITI I GUBITKA OPIS SVOTA PRIHODI RASHODI 1000 (600) = DOBIT PRIJE POREZA POREZA NA DOBIT (20% NA OSNOVICU) 400 112 = DOBIT POSLIJE POREZA 288 Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

DVA MODELA IZVJEŠTAJA O DOBITI U FINANCIJSKOM RAČUNOVODSTVU PREMA MSFI I. MODEL II. MODEL KLASIFIKACIJA PO FUNKCIJAMA RASHODA PRIHODI OD PRODAJE - TROŠKOVI ZA PRODANO BRUTO DOBIT OSTALI PRIHODI TROŠKOVI DISTRIBUCIJE RASHODI ADMINISTRACIJE OSTALI RASHODI TROŠKOVI FINANCIRANJA DOBIT OD PRIDRUŽENIH DRUŠTAVA DOBIT PRIJE POREZA POREZ NA DOBIT DOBIT RAZDOBLJA KLASIFIKACIJA PO VRSTAMA RASHODA POSLOVNI PRIHODI PRIHODI OD PRODAJE OSTALI PRIHODI POSLOVNI RASHODI (TROŠKOVI TEKUĆE GODINE KORIGIRANI NA RASHODE ZA PROMJENU NA ZALIHAMA) FINANCIJSKI PRIHODI FINANCIJSKI RASHODI DOBIT PRIJE POREZA POREZ NA DOBIT DOBIT RAZDOBLJA PRIMJENJUJE SE U NAŠEM FINANCIJSKOM RAČUNOVODSTVU Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

DOBITAK (GUBITAK) OD OPERATIVNIH AKTIVNOSTI IZVJEŠTAJI O DOBITI IZ FINANCIJSKOG RAČUNOVODSTVA NISU PRIKLADNI ZA MENADŽMENT I MENADŽERSKO RAČUNOVODSTVO JER NE PRIKAZUJU REZULTATE PO AKTIVNOSTIMA ZA POTREBE MENADŽMENTA DOBIT ILI GUBITAK TREBA PRIKAZATI PO SLJEDEĆIM VRSTAMA AKTIVNOSTI: DOBITAK (GUBITAK) OD OPERATIVNIH AKTIVNOSTI DOBITAK (GUBITAK) OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI) DOBITAK (GUBITAK) OD IZVANREDNIH AKTIVNOSTI Napomena: Dobitak (gubitak) od ulagateljskih aktivnosti nije posebno prikazan u obrazcu računa dobiti i gubitka. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Za procjenu postignutih rezultata najvažniji je podatak o poslovnoj dobiti. U službenom obrazcu računa dobiti nema posebno iskazane poslovne dobiti nego je treba izračunati i prikazati u menadžerskom izvještaju. Poslovna dobit je najvažnija kategorija dobiti zato što se radi o ponavljajućoj dobiti što kod ostalih vrsta dobiti najčešće nije slučaj. U nastavku su prikazana dva primjera kako različite kategorije dobiti utječu na konačnu neto dobit:

+ Financijskih prihodi 1.348 OPIS IZNOS (u tisućama kn) Poslovni prihodi 55.393 - Poslovni rashodi -51.868 = Poslovna dobit 3.525  Dobit + Financijskih prihodi 1.348 - Financijski rashodi -10.849 + Izvanredni prihodi 1.040 - Izvanredni rashodi -3.409 = Gubitak prije poreza -8.345 - Porez na dobit = Gubitak skupine (neto)  Gubitak

Poslovni gubitak -94.755 Gubitak + Financijskih prihodi 38.079 OPIS IZNOS (u tisućama kn) Poslovni prihodi 1.183.630 - Poslovni rashodi* -1.278.385 Poslovni rashodi 1.302.496 Promjena na zalihama -24.111 Poslovni gubitak -94.755 Gubitak + Financijskih prihodi 38.079 - Financijski rashodi -146.776 + Izvanredni prihodi 889.552 - Izvanredni rashodi -21.868 Dobit prije poreza 664.232 - Porez na dobit 0 Dobit skupine (neto) 664.232 Dobit

Prikaz računa dobiti u terminima menadžerskog računovodstva . RAČUN DOBITI I GUBITKA . R.b. Opis Svota (000). 1. Prihod od prodaje 1.000.000 2. Troškovi za prodano (400.000) 3. Bruto dobit 600.000 4. Troškovi prodaje i distribucije (100.000) 5. Troškovi administracije (150.000) 6. Ostali operativni troškovi (50.000) 7. Poslovni rashodi ukupno (700.000) 8. Ostali poslovni prihodi 40.000 9. Poslovni prihodi ukupno 1.040.000 10. Operativna (poslovna) dobit (EBIT) 340.000 11. Dobit (gubitak) od ulaganja 80.000 12. Gubitak od izvanrednih aktivnosti (20.000) 13. Dobit prije kamata i poreza (EBIT)* 400.000 14. Neto kamate (90.000) 15. Dobit prije poreza 310.000 16. Porez na dobit (20% na osnovicu) (80.000) 17. Neto dobit 230.000 Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

(1) Prihod od prodaje se odnosi na prihode od prodaje proizvoda, roba i usluga kupcima. Prihodi se priznaju po isporuci (ili nekoj drugoj zakonskoj osnovi) neovisno o tome kad će biti naplaćeni. PDV nije prihod poduzeća. (2) Troškovi za prodano (Cost of Goods Sold) su troškovi prodanih zaliha. Troškovi sadržani u zalihama gotovih proizvoda i robe postaju rashodi kad se te zalihe prodaju. Troškovi zaliha gotovih proizvoda sastoje se od troškova izravnog materijala, troškova izravnog rada i troškova proizvodne režije. Troškovi zaliha robe odnose se na nabavnu vrijednost prodane robe. (3) Bruto dobit (Gross Profit) je razlika između prihoda od prodaje i troškova za prodano. (4) Troškovi prodaje i distribucije uključuju troškove prodaje i isporuke dobara i usluga kao što su: troškovi oglašavanja, istraživanja tržišta, promocije, troškovi odjela prodaje, troškovi dostavnih vozila, troškovi skladištenja robe i slično. (5) Troškovi administracije su troškovi uprave i troškovi potpornih odjela kao što su troškovi službe financija, kadrova, računovodstva, informacijskog sustava i slično. U troškove administracije ne ubrajaju se financijski prihodi i rashodi ni drugi neoperativni troškovi i prihodi. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

(6) Ostali operativni troškovi odnose se na troškove ponavljanja rada zbog pogrešaka, fiksne troškove za neiskorišteni kapacitet, troškove zbog povrata robe od kupaca i slično. (10) Operativna dobit (Operating Profit) predstavlja razliku između operativnih (poslovnih) prihoda i rashoda. Ona ne uključuje prihode i rashode financiranja, prihode i rashode od ulaganja i izvanredne prihode i rashode.Stalna je dvojba treba li u operativnu dobit uključivati stavke operativnih prihoda i rashoda koje se često tretiraju kao izvanredne stavke kao što su viškovi i manjkovi na zalihama, rezerviranja i slično. EBIT (Earnings Before Interest and Taxes) kao često korištena menadžersko računovodstvena kategorija se često izjednačava s operativnom dobiti posebno u literaturi iz SAD. Međutim, ne postoji suglasje oko definicije EBIT pa se on vrlo različito definira počev od najuže definicije operativne dobiti do stvarne dobiti prije odbitka kamata i poreza. (11) Dobit od ulaganja odnosi se na neto dobit od ulaganja u povezana i nepovezana društva. Ona uključuje neto dobit od dividendi i prodaje dionica i udjela. (12) U dobit i gubitke od izvanrednih aktivnosti uključuju se stavke kao što su: dobici ili gubici na prodaji dugotrajne materijalne imovine (HSFI 15, t.58), troškovi manjkova na zalihama, troškovi šteta, troškovi vrijednosnog usklađenja imovine, troškovi rezerviranja, premije osiguranja, troškovi doprinosa i poreza koji ne ovise o dobitku i slično te su prihodi kao što su prihodi od naplate otpisanih potraživanja, prihodi od otpisa obveza, prihodi od raznih viškova, prihodi od ukidanja rezerviranja, prihodi od refundacija, subvencija i slično. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

(13) Dobit prije kamata i poreza (Earnings Before Interest and Taxes – EBIT*) predstavlja rezultat od operativnih (poslovnih), ulagateljskih i izvanrednih aktivnosti ali bez odbitka troškova financiranja tj. kamata. Dobit prije kamata i poreza umanjena za porez na dobit predstavlja zbroj dobiti ulagatelja u dužničke instrumente, zajmodavaca, kreditora i dioničara. (14) Neto kamate predstavljaju razliku između prihoda od kamata i rashoda od kamata. U neto financijske rashode zajedno s neto kamatama uključuju se i ostali financijski rashodi kao što su bankarske naknade i provizije. (15) Dobit prije poreza je svota od koje će biti odbijen porez na dobit ali ne i osnovica na koju se obračunava porez. Porez na dobit obračunava se umnoškom osnovice poreza na dobit i stope poreza na dobit. Osnovica poreza na dobit dobije se tako da se dobit prije poreza uveća za porezno nepriznate troškove i umanji za stavke na koje je već plaćen porez na dobit. Od izračunanog poreza odbijaju se i zakonska oslobođenja. (17) Neto dobit se dobije kad se dobit prije poreza umanji za porez na dobit. Od neto dobiti isplaćuju se dividende ili dobici a dio se zadržava u poduzeću kao zadržana zarada. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

REZULTATI PO AKTIVNOSTIMA I ODNOSI RAZLIČITIH KATEGORIJA DOBITI REZULTAT OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI POSLOVNI PRIHODI POSLOVNI RASHODI = POSLOVNA (OPERATIVNA) DOBIT Poslovni prihodi se priznaju na bruto osnovi tj. u visini fakturiranog iznosa. Napomena: Informacija o poslovnoj (operativnoj) dobiti nije iskazana u službenim izvještajima financijskog računovodstva nego je treba posebno izračunati! Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

REZULTAT OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI FINANCIJSKI PRIHODI - FINANCIJSKI RASHODI ----------------------------------------- = DOBIT (GUBITAK) OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Kod prodaje financijske imovine u prihode ili rashode se priznaje samo razlika između knjigovodstvene vrijednosti i primljene naknade Financijski prihodi : Financijski rashodi: ==================== ======================= Prihodi od kamata Prihodi od dividendi Gubici od prodaje dionica Prihodi od udjela u dobiti poslovnih udjela i fin. imovine Prihodi od prodaje dionica Rashodi od kamata i poslovnih udjela Negativne tečajne razlike Prihodi od tantijema Ostali financijski rashodi Pozitivne tečajne razlike Napomena: Prikazani sadržaj financijskih aktivnosti koristi se u našim službenim obrazcima. Međutim, u menadžerskom izvještaju o rezultatima po aktivnostima treba razdvojiti rezultate od ulagateljskih i financijskih aktivnosti Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

REZULTAT OD IZVANREDNIH AKTIVNOSTI AKTIVNOSTI (HSFI 15) IZVANREDNI PRIHODI - IZVANREDNI RASHODI ---------------------------------------------- = DOBIT (GUBITAK)OD IZVANREDNIH AKTIVNOSTI IZVANREDNI PRIHODI: Prihodi od prodaje dugotrajne imovine, sirovina i materijala te sitnog inventara Prihodi od viškova Prihodi od naplaćenih prethodno otpisanih potraživanja i ostali IZVANREDNI RASHODI: Neto knjigovodstveni iznosi i ostali troškovi prodane i rashodovane dugotrajne imovine, zaliha sirovina, materijala i sitnog inventara Manjkovi i vrijednosna usklađenja Kod prodaje dugotrajne materijalne imovine u prihode ili rashode se priznaje samo razlika između prodajne cijene i knjigovodstvene vrijednosti Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

ODNOS OPERATIVNE DOBITI I NETO DOBITI S PRIHODOM OPERATIVNA (POSLOVNA) DOBIT REZULTAT JE OPERATIVNIH AKTIVNOSTI PA SE STAVLJA U ODNOS S PRIHODOM OD PRODAJE OPERATIVNA OPERATIVNA DOBIT PROFITNA = -------------------------------- MARŽA PRIHOD OD PRODAJE NETO DOBIT JE REZULTAT SVIH AKTIVNOSTI PA SE PROMATRA U ODNOSU NA UKUPNI PRIHOD A NE PREMA PRIHODU OD PRODAJE NETO NETO DOBIT PROFITNA = -------------------------------- MARŽA UKUPAN PRIHOD Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

1.2.1. PRIHODI I KRITERIJI ZA NJIHOVO PRIZNAVANJE PRIMJENA MRS 18 I HSFI 15 (PRIHODI) I OSTALIH MSFI KOJI DEFINIRAJU PRIHODE Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

DEFINIRANJE VRSTA PRIHODA U većini slučajeva prihod je iznos novca i novčanih ekvivalenata koji se potražuje ili koji je primljen za vrijednost isporučenih dobara i usluga. Prema tome, za priznavanje prihoda nije uvjet da je novac u tom trenutku primljen. Dovoljno je razumno očekivanje da će biti primljen. Zbog toga se u većini slučajeva prihod knjiži po isporuci, odnosno po ispostavljenoj fakturi kupcu jer postoji razumno očekivanje da će faktura biti naplaćena. Međutim, prihodi mogu nastati i od otpisa obveza, viškova na imovini, od ukidanja rezerviranja i slično, pa ne moraju biti u svakom slučaju izravno povezani s primitkom novca i novčanih ekvivalenata. Prema točki 92., Okvira MSFI, definirano je da se prihod priznaje u bilanci uspjeha kada je povećanje budućih ekonomskih koristi povezano s povećanjem sredstava ili smanjenjem obveza, koje se može pouzdano izmjeriti. Prema članku 7., MRS-a 18, prihod je definiran kao bruto priljev ekonomskih koristi tijekom razdoblja koji proizlazi iz redovnih aktivnosti subjekta kad ti priljevi imaju za posljedicu povećanje glavnice, osim povećanja glavnice koja se odnose na unose sudionika u glavnici. Prihodi uključuju samo bruto priljeve ekonomskih koristi i potraživanja subjekta za njegov račun. Iznosi naplaćeni u ime trećih NISU prihodi (MRS 18., t.8.). Prihod treba mjeriti po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja (MRS 18., t.9.). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak MRS 18 – Prihodi MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema MRS 11 – Ugovori o izgradnji MRS 28 – Ulaganje u pridružena društva MRS 17 – Najmovi MSFI 5 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja MRS 20 – Računovodstvo za državne potpore MRS 38 – Nematerijalna imovina MRS 21 – Učinci promjena tečaja stranih valuta MRS 39 – Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje (t.26. i t.55.) Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Prihodi od prodaje proizvoda i robe (MRS 18) Prihodi od prodaje dobara (proizvoda i robe) priznat će se kad su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti: subjekt je prenio na kupca značajne rizike i koristi od vlasništva nad proizvodima, subjekt ne zadržava stalno sudjelovanje u upravljanju, do stupnja koji se obično povezuje s vlasništvom niti učinkovitu kontrolu nad prodanim proizvodima, iznos prihoda može se pouzdano izmjeriti, vjerojatno je da će ekonomske koristi povezane s transakcijom pritjecati u subjekt, i troškovi, koji su nastali ili će nastati u odnosu na transakciju, mogu se pouzdano izmjeriti (MRS 18., t.14.). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Ako subjekt zadržava značajne rizike vlasništva, takva transakcija NIJE prihod i prihod se NE priznaje (MRS 18., t.16.). To će biti u sljedećim slučajevima: kada subjekt zadržava obvezu za nezadovoljavajuće izvršenje, nepokrivenu uobičajenim rezerviranjima za jamstva; kada je primitak prihoda od pojedine prodaje uvjetovan kupčevim stvaranjem prihoda od prodaje gotovih proizvoda; kada se isporučeni proizvodi instaliraju i instaliranje je značajan dio ugovora koji subjekt još nije dovršio; i kada kupac ima pravo opozvati kupnju iz razloga navedenoga u ugovoru o kupnji i subjekt nije siguran glede vjerojatnosti povrata. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Prihodi od pružanja usluga (MRS 18) Prihodi od pružanja usluga nastaju i priznaju se u trenutku kad je usluga obavljena, pod uvjetom da je usluga obavljena unutar jednog obračunskog razdoblja do datuma bilance stanja. Tada nastaje i obveza za obračun PDV-a. Ako su usluge do kraja obračunskog razdoblja obavljene djelomično, prihod se priznaje prema stupnju dovršenosti ako su ispunjeni uvjeti iz t.20., MRS-a 18. Kada se ishod transakcije, koju obuhvaća pružanje usluga, ne može pouzdano procijeniti, priznat će se prihod samo u visini priznatih rashoda koji su nadoknadivi (MRS 18, t.26.). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Prihodi koji nastaju korištenjem imovine od strane drugih subjekata: kamate, tantijemi i dividende (MRS 18 i HSFI 15) Prihodi od kamata, tantijema i dividendi priznaju se kada (MRS 18, t.29.; HSFI 15,T.43): je vjerojatno da će ekonomske koristi povezane s transakcijom pritjecati u poduzeće, i kada se iznos prihoda može pouzdano izmjeriti. Priznavanje prihoda od kamata Kamate su naknade za korištenje novca ili novčanih ekvivalenata ili iznosa koji se duguju subjektu (MRS 18, t.5a.). Budući da prihod od kamata najčešće nastaje vremenski kako kamate dospijevaju, kao i obveza za obračun PDV-a na kamate, u pretežnom broju slučajeva (osim u slučaju složenih financijskih instrumenata) prihod od kamata se može priznavati vremenski kako kamate dospijevaju u skladu s ispostavljenim računom za kamate, uvećanim za PDV ako se radi o obvezniku PDV-a. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Prihodi od tantijema Tantijemi su naknade za korištenje dugotrajne imovine subjekta, primjerice patenata, trgovačkih znakova, autorskih prava i računalnog softvera (MRS 18., t.5.b.). Prema MRS 18 (t.30) i HSFI 15 (t.44), prihodi od tantijema priznaju se na računovodstvenoj osnovi nastanka događaja sa suštinom relevantnog ugovora. Prema tome, prihod od tantijema treba priznavati onako kako je to definirano u ugovoru o tantijemama, osim ako je primjerenije priznati prihode na nekoj drugoj sustavnoj i racionalnoj osnovi (MRS 18., t.33.). Za priznavanje prihoda od tantijema poduzeće treba usvojiti računovodstvenu politiku (MRS 18., t.35.). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Ako se prema ugovoru tantijemi koriste kontinuirano i naplaćuju ravnomjerno tijekom trajanja ugovora onda prihod treba priznavati svaki mjesec zajedno s obračunanim PDV-om prema ugovoru ili prema ispostavljenim mjesečnim fakturama. To je najjednostavniji i najjasniji model priznavanja prihoda i obveza za PDV po osnovi tantijema. Ako se tantijemi u skladu s ugovorom naplaćuju povremeno ili ovisno o određenom neizvjesnom događaju, onda i obračun PDV-a treba pratiti naplate. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Prihodi od dividendi Dividende treba priznati u prihode kada je ustanovljeno dioničarevo pravo na naplatu tih dividendi ali pod uvjetom: da je vjerojatno da će ekonomske koristi povezane s transakcijom pritjecati u subjekt, i da se iznos dividendi može pouzdano izmjeriti (MRS 18, t.30. i t.29.; HSFI 15, t.44.). Prema tome, za priznavanje prihoda od dividendi nije uvjet da su naplaćene nego se prihod priznaje temeljem potraživanja za dividende i dovoljno je da je naplata vjerojatna. Praktično gledano, prihod od dividendi ulagač priznaje kad primatelj ulaganja donese odluku o isplati dividende. Dakle, u tekućoj godini ulagač priznaje u prihod dividendu koju je primatelj ulaganja ostvario u protekloj godini ali pod uvjetom da je naplata vjerojatna. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Ako naplata nije vjerojatna ulagač ne priznaje prihod Ako naplata nije vjerojatna ulagač ne priznaje prihod. Prema tome, ako postoje razlozi za vjerovanje da dividenda neće biti naplaćena, ulagač odgađa priznavanje prihoda sve dok ne postane vjerojatno da će dividenda biti naplaćena. Kod priznavanja prihoda od dividendi prema MRS-u 18, u prihode ulagača se ne priznaje udjel u dobiti primatelja ulaganja nego samo izglasane dividende. Prema tome, ako primatelj ulaganja ostvari dobit a donese odluku da neće dijeliti dividende, ulagač nema osnove za priznavanje prihoda. Međutim, način priznavanja prihoda od dividendi prema MRS 18., NE primjenjuje se na prihode obračunane po metodi udjela (MRS 18., t.6.b.). Prihod po metodi udjela priznaje se u skladu s točkom 11., MRS-a 28. Prema metodi udjela ulagač priznaje prihod u visini njegovog udjela u dobiti i to u godini u kojoj je ostvaren kod poduzeća koje je primatelj ulaganja, dakle, u tekućoj godini. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

1.2.2. Troškovi i rashodi u računu dobitka/gubitka i bilanci Troškovi se mogu definirati kao vrijednosni izraz žrtvovanih resursa. Troškovi mogu biti: uskladištivi (terete se na zalihe u bilanci) neuskladištivi (terete razdoblje u kojem su nastali, odnosno, odmah postaju rashodi u računu dobitka i gubitka) Rashodi su odbitna stavka od prihoda u računu dobiti i gubitka. Rashodi mogu biti: Povezani s ostvarenim prihodom Pa se nazivaju "troškovi za prodano" (Cost of Goods Sold) Ti rashodi su troškovi proizvodnje gotovih proizvoda ili troškovi nabave robe, sadržani u zalihama gotovih proizvoda ili robe prije nego su prodani. Ti troškovi postaju rashodi u trenutku kad se dobra prodaju. Neovisni o ostvarenom prihodu Postaju odmah rashodi razdoblja u kojem su nastali. Oni su posljedica troškova uprave, prodaje i većim dijelom troškova financiranja. Troškove i rashode u računu dobiti i bilanci prikazuje slika 1. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Troškovi u računu dobiti i bilanci BILANCA Zalihe materijala Zalihe gotovih proizvoda Zalihe proizvodnje u tijeku Izravni materijal korišten u proizvodnji Troškovi dovršenih proizvoda Račun dobiti i gubitka Prihod Troškovi uprave i prodaje Troškovi za prodano TROŠKOVI Troškovi nabave materijala Izravni rad Troškovi proizvodne režije Proizvodni troškovi Troškovi razdoblja Prodani proizvodi Na temelju odredbi MRS-a 2, razvrstavanje troškova na troškove koji se uključuju u zalihe proizvodnje (uskladištivi troškovi) i na troškove koje treba teretiti na rashode razdoblja u kojem su nastali (neuskladištive troškove) može se izvesti prema shemi na slici 2. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Razvrstavanje troškova na zalihe proizvodnje i na rashode prema odredbama MRS-a 2 i HSFI 10 Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

1.3. Bilanca (Balance Sheet) Bilanca je računovodstveni prikaz stanja i strukture imovine i njenih izvora na određeni dan (31.12.). Imovina promatranog subjekta naziva se aktiva (Assets) Izvori imovine nazivaju se pasiva Pasiva se sastoji od obveza (Liabilities) i vlastitog kapitala (Owners Equity). Imovina mora uvijek biti jednaka njenim izvorima. Iz toga proizlazi temeljna računovodstvena jednakost: aktiva = pasiva aktiva = vlastiti kapital + obveze Horizontalni prikaz bilance izgleda ovako: Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Slika 3: "Idealni" iskustveni odnosi pozicija bilance i povezanost s računom d/g NPM = NETO PROFITNA MARŽA (NETO PROFIT / PRIHOD) ROE = POVRAT NA VLASTITI KAPITAL (NETO PROFIT / VL. KAPITAL) KONTROLNA MJERA ODNOSA PRIHODA I IMOVINE = 1 : 1 Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

MSFI NALAŽU DODATNU KLASIFIKACIJU DUGOTRAJNE IMOVINE DUGOTRAJNA IMOVINA U VLASNIŠTVU SUBJEKTA KOJU ON KORISTI U SVOM PROCESU DUGOTRAJNA IMOVINA U FINANCIJSKOM NAJMU ULAGANJA U NEKRETNINE (MRS 40) – RADI IZNAJMLJIVANJA I PORASTA VRIJEDNOSTI DUGOTRAJNA IMOVINA ZA PRODAJU I PREKINUTO POSLOVANJE (MSFI 5) BIOLOŠKA AKTIVA U VEZI S POLJOPRIVREDNIM AKTIVOSTIMA (MRS 41) ULAGANJA U PRIDRUŽENE PRAVNE OSOBE Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

TEMELJNE VEZE IZMEĐU RAČUNA DOBITI/GUBITKA I BILANCE RAČUN DOBITI I GUBITKA OPIS SVOTA Prihod od prodaje 1.000 - Troškovi za prodano (600) Bruto dobit 400 - Troškovi uprave i prodaje (250) Operativna dobit (EBIT) 150 - Troškovi financiranja (20) Dobit prije poreza 130 - Porez na dobit (20% na osnovicu) (30) Neto dobit 100 OSTVARENA DOBIT UVEĆAVA IMOVINU NA STAVKAMA NOVCA, POTRAŽIVANJA I ZALIHAMA TE VLASTITI KAPITAL NA STRANI PASIVE. PRODANE ZALIHE Trošak kamata: 250*2%=5 Trošak kamata: 250*6%=15 BILANCA NA DAN 31.12. AKTIVA PASIVA OPIS SVOTA NOVAC I POTRAŽIVANJA 400 KRATKOROČNE OBVEZE 250 ZALIHE DUGOROČNE OBVEZE DUGOTRAJNA IMOVINA (SMANJENJE ZA AMORTIZACIJU 10%) 450 VLASTITI KAPITAL + DOBIT (500 + 100) 600 UKUPNO AKTIVA 1.100 UKUPNO PASIVA + 100 + 50 + 100 Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak SUVREMENI MENADŽMENT Slide 39 39

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA Za izradu Izvještaja o novčanom toku mjerodavan je MRS 7 i HSFI 1(dio). Novčani tijekovi jesu priljevi i odljevi novca i novčanih ekvivalenata. Novac obuhvaća gotovinu i potraživanja depozita. U terminologiji Međunarodnih računovodstvenih standarda izraz "cash" (gotovina) ne obuhvaća samo svote stvarne gotovine nego uključuje sljedeće: papirnati novac, kovanice, potraživanja depozita, čekove, akreditive i sve druge medije koje će banka u kratkom roku pretvoriti u novac na žiro-računu. Izvještaj o novčanom tijeku daje informacije menadžerima, investitorima i kreditorima o priljevima i odljevima novca tijekom obračunskog razdoblja, kao i o rezultatu tog odnosa. Izvještaj o novčanom toku može se zamisliti kao poduzetnikov novčanik u koji novac dolazi od naplata i odlazi radi plaćanja različitih obveza. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 40

Je li za poduzetnika važan rezultat novčanog tijeka? MNOGI PODUZETNICI U RAZVIJENIM ZEMLJAMA IMAJU SLIJEDEĆE MIŠLJENJE: CASH IS KING! DOBIT JE STVAR VLASTITOG UVJERENJA A NOVAC JE STVARNOST. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

PODUZEĆE MOŽE OSTVARITI VELIKI DOBITAK ALI MOŽE DOĆI U OZBILJNE TEŠKOĆE AKO MU KUPCI NE PLAĆAJU RAČUNE ILI S PLAĆANJEM JAKO KASNE JER ON NEĆE MOĆI IZVRŠAVATI SVOJE OBVEZE. TAJ PROBLEM ĆE SE JOŠ VIŠE ZAOŠTRITI AKO SE DONESE NOVI ZAKON O BANKROTU. ZBOG TOGA PODUZETNIK MORA NASTOJETI POSLOVATI PROFITABILNO ALI OSTATI PLATNO SPOSOBAN! Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Usporedba računa dobitka/gubitka i izvještaja o novčanom toku PITANJE: AKO BI SVI PRIHODI BILI NAPLAĆENI A RASHODI ISPLAĆENI, BI LI REZULTAT U RAČUNU DOBITI I IZVJEŠTAJU O NOVČANOM TIJEKU BIO ISTI? Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

= zarada od novčanog tijeka = cash flow earnings (CFE) Za utvrđivanje rezultata novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti može se koristiti sljedeća osnovna shema: Neto dobitak Profit after tax + Amortizacija + depreciation = zarada od novčanog tijeka = cash flow earnings (CFE) povećanje potraživanja od kupaca - increase in accounts receivable - povećanje zaliha - increase in inventories + povećanje obveza + increase in accounts payable = Gotovina iz poslovanja = Cash from operations (CFO) Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Izvještaj o novčanom toku od operativnih (poslovnih) aktivnosti. REZULTATI NOVČANIH TOKOVA NE MOGU SE ANALIZIRATI AKO SE NE PROMATRAJU PO AKTIVNOSTIMA ZBOG TOGA SE IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU DIJELI NA TRI DIJELA I TO: Izvještaj o novčanom toku od operativnih (poslovnih) aktivnosti. Izvještaj o novčanom toku od investicijskih (ulagateljskih) aktivnosti. Izvještaj o novčanom toku od financijskih aktivnosti. Naime, ako bi se pretpostavilo, na primjer, da je kod neke tvrtke novčani tijek pozitivan i to za svotu od 8.000.000 kn to još ne znači da je to pozitivan rezultat u apsolutnom smislu. Pretpostavimo, na primjer, da je pozitivan novčani tijek rezultat sljedećih aktivnosti: R.B. Vrsta aktivnosti kuna 1. Novčani tijek od poslovnih aktivnosti - 32.000.000,00 2. Novčani tijek od investicijskih aktivnosti 3. Novčani tijek od financijskih aktivnosti + 40.000.000,00 Neto povećanje novca + 8.000.000,00 Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

U posljednjih nekoliko godina raste značaj pokazatelja performanse utemeljenih na tijekovima gotovine u odnosu na mjere utemeljene na računu dobiti u gubitka. Naime, veliki su prigovori da se prema sadašnjim računovodstvenim standardima i poreznim propisima račun dobiti i gubitka može sastaviti tako da pokazuje vrlo različite rezultate dobiti. Zbog toga je došlo do gubitka povjerenja u taj izvještaj za potrebe menadžerskog računovodstva. Najzanimljiviji pokazatelj uspješnosti utemeljen na rezultatu novčanih tijekova koji se koristi u posljednje vrijeme je "cash ROCE %". On se izračunava ovako:   Veći "cash ROCE %" znači i veću uspješnost tvrtke. Kontrolna granična mjera ovog pokazatelja je 13,33 % (izračunao V. Belak). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Zanimljiv je i pokazatelj CASH ROS koji oslikava profitnu maržu u novčanim terminima. On se izračunava ovako: EBITDA je također jedna od mjera performanse koja se pokušava osloniti na novčane tokove iako se radi o profitnoj mjeri. EBITDA (Earnings Before Interest, Tax, depreciation and amortisation) je dobit prije odbitka kamata, poreza i amortizacije. Ona nastoji neutralizirati utjecaj različitih načina amortizacije na rezultat. Naime, način obračuna amortizacije može bitno utjecati na rezultat. Pored toga, EBITDA u većem dijelu predstavlja slobodne novčane tijekove tj. neto dobit i amortizaciju. EBITDA se izračunava ovako: Neki autori tvrde da je EBITDA mjera financijskog zdravlja i vrijednosti kompanije. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

STVARANJE VRIJEDNOSTI 2. TEMELJNA PODRUČJA FINANCIJSKE ANALIZE (NA PRIMJERU TVRTKE “GRADITELJ” d.d.) PROFITABILNOST LIKVIDNOST SOLVENTNOST AKTIVNOST STVARANJE VRIJEDNOSTI Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA TVRTKU “GRADITELJ” d. d RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA TVRTKU “GRADITELJ” d.d. (ISKAZ REZULTATA PO AKTIVNOSTIMA) Red. br. OPIS SVOTA 2007. 2008. 1. Prihodi od prodaje 1.160.503.764,96 1.232.706.162,75 2. Kapitalizirani vlastiti troškovi 3.439.075,00 2.499.161,57 3. Ostali poslovni prihodi 16.343.175,96 32.531.097,80 4. Poslovni prihodi ukupno (1+2+3) 1.180.286.015,92 1.267.736.422,12 5. Troškovi za prodano Ostali rashodi Poslovni rashodi ukupno 882.145.710,00 267.587.099,13 1.149.732.809,13 946.546.000,00 287.122.368,73 1.233.668.368,73 6. Operativna dobit (4-5) 30.533.206,79 34.068.053,39 7. Prihodi dobiti od ulaganja 3.965.254,15 7.740.494,64 8. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) (6+7) 34.518.460,94 41.808.548,03 9. Financijski rashodi (kamate i ostalo) 15.159.043,04 18.436.822,19 10. Dobit prije poreza (8-9) 19.359.417,90 23.371.725,84 11. Porez na dobit (20% na osnovicu) 5.283.613,23 6.546.902,29 12. Neto dobit (10-11) 14.075.804,67 16.824.823,55 13. EBITDA 64.560.028,69 75.646.175,53 14. Neto dobit + Amortizacija 44.117.372,42 50.662.451,05 15. Postotak poreza na dobit prije poreza 27,29% 28,01% Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 50

“GRADITELJ” d.d. – BILANCA NA DAN 31.12.. 2008. PRIHOD 1.275.476.917 BILANCATVRTKE “GRADITELJ” d.d. ZA 2008. GOD. U MENADŽERSKO- RAČUNOVODSTVENOM OBLIKU “GRADITELJ” d.d. – BILANCA NA DAN 31.12.. 2008. AKTIVA PASIVA TEKUĆA IMOVINA 753.127.951 (63,56%) NOVAC, POTRAŽIVANJA I OSTALO 621.895.160 (52,48%) KRATKOROČNE OBVEZE 974.564.113 (82,24%) OBVEZE 1.111.741.645 (93,82%) ZALIHE 131.232.791 (11,08%) DUGOTRAJNA IMOVINA 431.800.868 (36,44%) PROBLEM DUGOROČNE OBVEZE 137.177.532 (11,58%) DOBIT 16.824.823 KAPITAL I REZERVE 73.187.175 (6,18%) UKUPNO AKTIVA: 1.184.928.820 UKUPNO PASIVA: 1.184.928.820 NETO DOBIT 16.824.823 ROE = = = 22,99 % VLASTITI KAPITAL 73.187.175 NETO PROFIT 16.824.823 N.P.M = = = 1,3 % PRIHOD 1.275.476.917 Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 51

I. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI POVRAT NA INVESTIRANO PROFITNA MARŽA DOBIT DOBIT P.M. = ROI = PRIHOD INVESTIRANO TEMELJNI POKAZATELJI IZVEDENI POKAZATELJI OSLANJANJU SE NA TROŠAK KAPITALA OSLANJANJU SE NA ROI I PLAN Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

I/1 OBRASCI ZA MJERENJE PROFITABILNOSTI PROFITNA MARŽA JE ZNAČAJNA MJERA U PLANIRANJU I KALKULIRANJU DOBITI. OPĆI OBRAZAC ZA IZRAČUNAVANJE PROFITNE MARŽE IZGLEDA OVAKO: MEĐUTIM, POSTOJI VIŠE KATEGORIJA PROFITNE MARŽE KOJE SE KORISTE OVISNO O POTREBI. NAJVAŽNIJE SU SLJEDEĆE KATEGORIJE: BRUTO PROFITNA MARŽA OPERATIVNA PROFITNA MARŽA PROFITNA MARŽA PRIJE POREZA NETO PROFITNA MARŽA Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak SUVREMENI MENADŽMENT Slide 53 53

Graditelj d.d. = --------------------- = 0,0276 ili 2,76% (a) BRUTO PROFITNA MARŽA SE RAČUNA PREMA SLIJEDEĆEM OBRASCU: BRUTO PROFITNU MARŽU U PLANIRANJU I KALKULIRANJU NAJVIŠE KORISTE PODUZEĆA KOJA SE BAVE TRGOVINOM. (b) OPERATIVNA PROFITNA MARŽA POKAZUJE POSTOTAK PROFITABILNOSTI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI. ONA SE RAČUNA PREMA SLIJEDEĆEM OBRASCU: 34.068.053,39 Graditelj d.d. = --------------------- = 0,0276 ili 2,76% 1.232.706.162,75 Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak SUVREMENI MENADŽMENT Slide 54 54

Graditelj d.d. = ---------------------- = 0,018 ili 1,8% (c) PROFITNA MARŽA PRIJE POREZA POKAZUJE POSTOTAK PROFITABILNOSTI OD SVIH AKTIVNOSTI PRIJE OPOREZIVANJA. ZBOG TOGA SE ZA SVEHE ANALIZE MJERI PREMA UKUPNOM PRIHODU A NE SAMO PREMA PRIHODU OD PRODAJE. MEĐUTIM, ZA SVRHE PLANIRANJA ONA SE RAČUNA PREMA PRIHODU OD PRODAJE. PROFITNA MARŽA SE ZA POTREBE ANALIZE RAČUNA PREMA SLIJEDEĆEM OBRASCU: 23.371.725,84 Graditelj d.d. = ---------------------- = 0,018 ili 1,8% 1.275.476.916,76 (d) NETO PROFITNA MARŽA POKAZUJE POSTOTAK PROFITABILNOSTI OD SVIH AKTIVNOSTI NAKON OPOREZIVANJA. ZA POTREBE ANALIZE MJERI SE PREMA UKUPNOM PRIHODU A ZA POTREBE PLANIRANJA PREM PRIHODU OD PRODAJE. ONA JE ZNAČAJNA PO TOME ŠTO PRIKAZUJE POSTOTAK NETO PROFITA U PRIHODU KOJI OSTAJE NA RASPOLAGANJU PODUZEĆU. NETO PROFITNA MARŽA ZA POTREBE ANALIZE SE RAČUNA OVAKO: 16.824.823,55 = ----------------------- = 0,013 ili 1,3% 1.275.476.916,76 (Graditelj d.d.) Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak SUVREMENI MENADŽMENT Slide 55 55

POVRAT NA INVESTIRANO JE MJERA KOJA SE KORISTI ZA: MJERENJE PROFITABILNOSTI PROGNOZIRANJE ZARADE PLANIRANJE I KONTROLU TEMELJNI OBRAZAC ZA IZRAČUNAVANJE POVRATA NA INVESTIRANO (RETURN ON INVESTMENT – ROI) JE: S OBZIROM NA SVRHU ZA KOJU SE ROI KORISTI UVRŠTAVAJU SE KATEGORIJE PROFITA I KATEGORIJE INVESTIRANOG KOJE MOGU BITI I PRILAGOĐAVANJE NA RAZLIČITE NAČINE. IZ TOGA PROIZLAZE RAZLIČITI OBRASCI ZA RAČUNANJE “ROI” OD KOJIH SU TEMELJNI: POVRAT NA VLASTITI KAPITAL(ROE) POVRAT NA KORIŠTENI KAPITAL (ROCE) POVRAT NA INVESTIRANI KAPITAL (ROA) Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak SUVREMENI MENADŽMENT S 56 56

16.824.823 = --------------- = 22,99% 73.187.175 Graditelj d.d. POVRAT NA VLASTITI KAPITAL (RETURN ON EQUITY – ROE) JE ZNAČAJNA MJERA ZA MJERENJE PROFITABILNOSTI S ASPEKTA VLASNIKA KAPITALA I TEMELJNA MJERA ZA PLANIRANJE PROFITA. TEMELJNI OBRAZAC ZA IZRAČUNAVANJE “ROE” JE: 16.824.823 = --------------- = 22,99% 73.187.175 Graditelj d.d. ZA SVRHE PLANIRANJA UVRŠTAVA SE PLANIRANI NETO PROFIT A ZA VLASTITI KAPITAL UVRŠTAVA SE SVOTA VLASTITOG KAPITALA NA KRAJU GODINE KOJI JE ISTODOBNO POČETNI VLASTITI KAPITAL NA POČETKU PLANSKE GODINE. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak SUVREMENI MENADŽMENT 57 57

KADA SE “ROE” KORISTI ZA MJERENJE PROFITABILNOSTI PROTEKLOG RAZDOBLJA ONDA SE ZA VLASTITI KAPITAL UOBIČAJENO UVRŠTAVA PROSJEČNI VLASTITI KAPITAL KOJI SE RAČUNA KAO ZBROJ VLASTITOG KAPITALA NA POČETKU RAZDOBLJA I NA KRAJU RAZDOBLJA PODIJELJEN SA 2. PREMA TOME VRIJEDI SLIJEDEĆI OBRAZAC: AKO POSTOJE POVLAŠTENE DIONICE I POVLAŠTENE DIVIDENDE A ŽELI SE IZRAČUNATI POVRAT NA OBIČNE DIONICE ONDA SE “ROE” RAČUNA OVAKO: Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak SUVREMENI MENADŽMENT 58 58

POVRAT NA KORIŠTENI KAPITAL (RETURN ON CAPITAL EMPLOYED – ROCE) ROCE SE, TAKOĐER, RAČUNA NA RAZLIČITE NAČINE OVISNO O NAMJENI. ZA POTREBE MJERENJA PROFITABILNOSTI U ODNOS SE STAVLJA NETO ZARADA OD KORIŠTENOG DUGOROČNOG VLASTITOG I TUĐEG KAPITALA. ZARADA JE U TOM SLUČAJU JEDNAKA ZBROJU NETO DOBITI I RASHODA ZA KAMATE PLAĆENIH KREDITORIMA I INVESTITORIMA. RASHODI ZA KAMATE DOVODE SE NA ISTU RAZINU VRIJEDNOSTI S NETO PROFITOM TAKO DA SE UMANJE ZA POREZNU STOPU. PRI TOME SE KORISTI OBRAZAC: kamata x (1-porezna stopa) ODNOSNO PRI POREZNOJ STOPI OD 20% kamata x (1-0,2) ili kamata x 0,8 DRUGIM RIJEČIMA KADA BI SE KAMATA PRETVORILA U DOBIT (PROFIT) OSTALO BI 80% NJENE VRIJEDNOSTI JER BI 20% BILO ODBIJENO ZA POREZ NA DOBIT (PROFIT). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak SUVREMENI MENADŽMENT Slide 59 59

U TOM SLUČAJU OBRAZAC ZA RAČUNANJE ROCE IZGLEDA OVAKO: ILI: NETO PROFIT + KAMATE (1 – 0,2) ROCE = ---------------------------------------------------- VLASTITI KAPITAL + DUGOROČNE OBVEZE MEĐUTIM, TAKAV NAČIN IZRAČUNAVANJA ROCE NIJE PRIKLADAN ZA SVRHE PLANIRANJA. U SVRHU PLANIRANJA KORISTI SE SLIJEDEĆI OBRAZAC: Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak SUVREMENI MENADŽMENT Slide 60 60

POVRAT NA INVESTIRANI KAPITAL ODNOSNO POVRAT NA AKTIVU (RETURN ON ASSETS – ROA) JE MJERA PROFITABILNOSTI JEDNAKO ZNAČAJNA ZA MJERENJE I PLANIRANJE REZULTATA. ZA IZRAČUNAVANJE ROA TAKOĐER SE KORISTE RAZLIČITI OBRASCI KAO ŠTO SU: AKO POSTOJI MANJINSKI INTERES ONDA SE KORISTI OVAJ OBRAZAC: VRLO ČESTO SE KORISTI I SLIJEDEĆI OBRAZAC: PROSJEČNO KORIŠTENA AKTIVA RAČUNA SE KAO: Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak SUVREMENI MENADŽMENT 61

I/2. PROBLEMI IZBORA POKAZATELJA PROFITABILNOSTI NA PRVI POGLED SVI POKAZATELJI PROFITABILNOSTI DOIMAJU SE JASNIMA I UPOTREBLJIVIMA. MEĐUTIM U SITUACIJAMA KADA ODNOSI STAVKI U BILANCI I RAČUNU DOBITI/GUBITKA POSTANU NESTANDARDNI I KADA SE ZAHTIJEVA VEĆA PRECIZNOST MJERENJA NA POVRŠINU ISPLIVAJU SVE NESAVRŠENOSTI TIH POKAZATELJA I MNOGE TEŠKOĆE MJERENJA PROFITABILNOSTI. ONDJE ĆE BITI ISTAKNUTI NAJVAŽNIJI PROBLEMI MJERENJA PROFITABILNOSTI I TO: NIZAK VLASTITI KAPITAL PREMA VISOKOJ AKTIVNOSTI I DOBITI USPOREDBA PROFITNE MARŽE S RAZLIČITIM DJELATNOSTIMA I PROFITNE MARŽE S POVRATOM NA INVESTIRANO MJERENJE REZULTATA PO SEGMENTIMA POSTOJANJE DOBITI OD MANJINSKOG INTERESA POTREBA PRILAGOĐAVANJA POJEDINIH STAVKI AKTIVE I PASIVE MJERENJE PROFITABILNOSTI U SLUČAJU REVALORIZACIJE IMOVINE Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak SUVREMENI MENADŽMENT 62

(a) NIZAK VLASTITI KAPITAL PREMA VISOKOJ AKTIVNOSTI I DOBITI U PRAKSI SE POJAVLJUJU SITUACIJE KADA JE AKTIVNOST PODUZEĆA OSLONJENA NA INTELEKTUALNOM KAPITALU I NA IZNAJMLJENOJ IMOVINI KOJI NISU UKLJUČENI U BILANCU. U TAKVIM SLUČAJEVIMA PRIHOD VIŠESTRUKO (I DO DESET PUTA) PREKORAČUJE IMOVINU A DOBIT U ODNOSU NA VLASTITI KAPITAL POKAZUJE ENORMNE STOPE POVRATA. TO SE DOGAĐA SKORO U SVIM DJELATNOSTIMA INTELEKTUALNIH USLUGA. U TAKVIM SITUACIJAMA MJERENJE PROFITABILNOSTI KLASIČNIM POKAZATELJIMA POVRATA NA VLASTITI KAPITAL POSTAJE SKORO NEUPOTREBLJIVO. TADA SE PROFITABILNOST MJERI POKAZATELJIMA PROFITNE MARŽE A AKTIVNOST PODUZEĆA MJERENA PRIHODOM ILI DODANOM VRIJEDNOŠĆU ZAMJENJUJE IMOVINU. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak SUVREMENI MENADŽMENT 63

(b) USPOREDBA PROFITNE MARŽE U RAZLIČITIM DJELATNOSTIMA I PROFITNE MARŽE S POVRATOM NA INVESTIRANO PROFITNA MARŽA JE USPOREDIVA SAMO IZMEĐU PODUZEĆA ISTE DJELATNOSTI. NAIME PROFITNA MARŽA VARIRA PO DJELATNOSTIMA AKO JE POZITIVNA OD 0,1 DO 20% I VIŠE A DA JE PRI TOME KOD NISKIH PROFITNIH MARŽI POVRAT NA INVESTIRANO VISOK. TO ZNAČI DA PROFITNU MARŽU TREBA MJERITI I PLANIRATI OVISNO O KONKRETNOJ DJELATNOSTI I SVAKOJ POJEDINAČNOJ SITUACIJI. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak SUVREMENI MENADŽMENT 64

(c) MJERENJE REZULTATA PO SEGMENTIMA (PROFITNIM CENTRIMA) POVRAT NA VLASTITI KAPITAL (ROE) TEMELJNI JE POKAZATELJ PROFITABILNOSTI CIJELE TVRTKE ILI SEGMENTA KOJI OBJAVLJUJE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE (INVESTICIJSKOG CENTRA) AKO NEMA ANOMALIJA BILANCE. MEĐUTIM, TAJ POKAZATELJ NIJE MOGUĆE IZRAVNO KORISTITI ZA MJERENJE I PLANIRANJE PROFITABILNOSTI ODJELA I PROFITNIH CENTARA ZA KOJE SE NE IZRAĐUJU POSEBNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI. BUDUĆI DA MENADŽERI ODJELA I PROFITNIH CENTARA UPRAVLJAJU IMOVINOM A NE IZVORIMA FINANCIRANJA ZA TAKVE ORGANIZACIJSKE JEDINICE MOGUĆNOST MJERENJA I PLANIRANJA PROFITA SVODI SE NA POKAZATELJ POVRATA NA AKTIVU (ROA) I POKAZATELJE PROFITNE MARŽE. POKAZATELJI PROFITNE MARŽE PRI TOME MOGU BITI RAČUNSKI IZVEDENI IZ CILJANOG POVRATA NA VLASTITI KAPITAL ILI TEMELJEM PROCJENE PREMA GRANI DJELATNOSTI. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak SUVREMENI MENADŽMENT 65

(d) POSTOJANJE DOBITI OD MANJINSKOG INTERESA MANJINSKI INTERES je onaj dio dobiti ili gubitka i neto imovine (čitaj: vlastitog kapitala) OVISNOG PODUZETNIKA koji se može pripisati kapitalu koji nije vlasništvo matice. U konsolidiranom izvještaju o dobiti grupe dobit koja pripada manjinskom interesu izvještava se posebno i odbija se od dobiti (gubitka) grupe. Na primjer ako je dobit 100.000,00 kn a manjinski interes 5%, dobit koja pripada manjinskom interesu je 5.000,00 kn a dobit grupe je 95.000,00 kn. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 67 66

KADA SE IZRAĐUJU KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJI GRUPE A MATICA POSJEDUJE MANJE OD 100% DIONICA OVISNOG DRUŠTVA U BILANCI ĆE BITI ISKAZAN MANJINSKI INTERES (MINORITY INTERESTS) KAO POSEBNA STAVKA KAPITALA KOJI NE PRIPADA U VLASTITI KAPITAL. U RAČUNU DOBITI/GUBITKA DOBIT KOJA PRIPADA MANJINSKIM INTERESIMA ISKAZUJE SE POSEBNO KAO ODBITNA STAVKA DOBITI GRUPE. PREMA TOME, KADA SE PROMATRA APSOLUTNA SVOTA DOBITI GRUPE, DOBIT KOJA PRIPADA MANJINSKOM INTERESU ISKLJUČUJE SE IZ UKUPNE NETO DOBITI. AKO SE POKAZATELJI PROFITABILNOSTI RAČUNAJU NA TEMELJU DOBITI GRUPE ONDA AKTIVU I GLAVNICU TREBA UMANJITI ZA KAPITAL OD MANJINSKOM UDJELA. MEĐUTIM, UOBIČAJENO JE DA SE SVI RELATIVNI POKAZATELJI USPJEŠNOSTI RAČUNAJU ZAJEDNO S MANJINSKIM INTERESOM. ZBOG TOGA SE U OBRASCIMA NA MJESTO VLASTITOG KAPITALA UVRŠTAVA UKUPAN DIONIČKI KAPITAL. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak SUVREMENI MENADŽMENT 67

KONSOLIDACIJA FINANCIJSKIH REZULTATA KAO DA SE RADI O JEDNOJ TVRTKI HOLDING GLAVNA UPRAVA PODUZEĆE MATICA (RODITELJ) PODUZEĆE KĆER AUTOINDUSTRIJA PODUZEĆE KĆER DRVENI PROIZVODI PODUZEĆE KĆER STROJEVI I ALATI VLASNIŠTVO 100% (nema manj. interesa) VLASNIŠTVO 90% (manjinski interes 10%) VLASNIŠTVO 60% (manjinski interes 40%) KONSOLIDACIJA FINANCIJSKIH REZULTATA KAO DA SE RADI O JEDNOJ TVRTKI Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 68 68

DEFINICIJE SUBJEKATA KOJI SU SASTAVNICE HOLDINGA I EKONOMSKI OBRAČUN REZULTATA MATICA je poduzetnik koji ima jednog ili više ovisnih poduzetnika koje drži pod kontrolom. KONTROLA je pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama poduzetnika tako da se ostvare koristi od njegovih aktivnosti. Praktično gledano najčešće matica ostvaruje kontrolu ako posjeduje 50% ili više vlasništva nad kapitalom nekog društva. Tada je to društvo ovisni poduzetnik. OVISNO DRUŠTVO je društvo koje kontrolira matica (u pravilu, kada matica ima 50% ili više glasačkih prava). PRIDRUŽENA DRUŠTVA su oni poduzetnici nad kojima matica ili drugo društvo ima značajan utjecaj. ZNAČAJAN UTJECAJ postoji ako ulagatelj, izravno ili neizravno, ima 20% ili više glasačke moći kod pridruženog društva. PRIDRUŽENA DRUŠTVA KOJA NISU OVISNA DRUŠTVA su društva nad kojima matica ima 20% ili više glasačke moći ali manje od 50% glasačke moći. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 69 69

GRUPA je matica i svi njezini ovisni poduzetnici. Domaći primjeri su: “Adris grupa” d.d., “Atlantic grupa” d.d., “Valamar holding” d.d., “Dalmacijacement – RMC group” d.d., “DOM Holding” d.d., itd. SUDJELOVANJA ILI PARTICIPACIJE su ulaganja u druge poduzetnike kada je udjel u kapitalu društva u koje je uloženo ili pravo na upravljanje manje od 20%. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 70 70

OBRAČUN ULAGANJA Za obračun ulaganja koriste se sljedeće metode: Metoda troška ulaganja (ili metoda fer vrijednosti) i Metoda udjela. PRIMJENA: METODA TROŠKA ULAGANJA se primjenjuje na mjerenje ulaganja u odvojenim financijskim izvještajima: matice, ovisnih društava, pridruženih društava i zajednički kontroliranih subjekata. METODA UDJELA se primjenjuje na obračun ulaganja pridruženih društava kada matica izrađuje konsolidirane financijske izvještaje. Naime, matica ne konsolidira rezultate pridruženih društava (20% do 50% udjela u kapitalu ili utjecaja na upravljanje) nego samo rezultate ovisnih društava (50% i više udjela u kapitalu ili u upravljanju) pa se metoda udjela primjenjuje umjesto konsolidacije. Zbog toga je često zovu “mala konsolidacija”. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 71 71

NAČIN OBRAČUNA REZULTATA ULAGANJA: METODA TROŠKA Kod metode troška ulaganje se početno priznaje po trošku ulaganja tj. U svoti koja je plaćena za ulog. Naknadno, ulagač priznaje prihod od ulaganja, nakon datuma njegova stjecanja, samo u mjeri u kojoj prima raspodjelu dobiti poduzetnika u kojeg je izvršio ulaganje. To znači da će ulagač priznati prihod samo u visini dijela izglasane dividende koji mu od nje pripada a ostali dio dobiti ne uključuje u svoje izvještaje. Ako se dividenda ne izglasa, ulagač nema osnove za priznavanje prihoda. Gubitci se ne uključuju. Prihod ulagač priznaje u godini koja slijedi nakon godine u kojoj ga je ostvario poduzetnik u kojeg je izvršeno ulaganje. METODA UDJELA Kod metode udjela ulaganje se početno priznaje po trošku ulaganja kao i kod metode troška. Naknadno, ulagač priznaje prihod ili rashod od dobitaka ili gubitaka u punoj mjeri svoga udjela a za taj iznos povećava (ili smanjuje) svoje ulaganje. Kada primi dividendu, za taj iznos smanjuje svoje ulaganje. Dobit ili gubitak od ulaganja ulagač priznaje u ISTOJ godini u kojoj je ostvaren kod pridruženog društva jer se radi o postupku umjesto konsolidacije. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 72 72

(e) POTREBA PRILAGOĐAVANJA POJEDINIH STAVKI AKTIVE I PASIVE PRILAGOĐAVANJE ZA POJEDINE STAVKE NEMATERIJALNE (NEDODIRLJIVE) IMOVINE UOBIČAJENO JE KADA SE RAČUNAJU KLASIČNI POKAZATELJI PROFITABILNOSTI I USPJEŠNOSTI OPĆENITO. NAJČEŠĆA PRILAGODBA JE UMANJENJE AKTIVE ZA REVALORIZIRANI DIO AKTIVE NA FER VRIJEDNOST. ISTODOBNO SE I PASIVA UMANJUJE ZA REVALORIZACIJSKE REZERVE. KADA SE RAČUNA POVRAT NA IMOVINU, VRLO ČESTO SE IZ KONSOLIDIRANIH IZVJEŠTAJA UKLANJA I GOODWILL KOJI JE REZULTAT POSLOVNIH SPAJANJA. U INTERESNIM IZRAČUNIMA PROFITABILNOSTI, POSEBNO KADA SE RAČUNA PROFITABILNOST SEGMENATA AKTIVA SE ČESTO UMANJUJE ZA NEPRODUKTIVNE STAVKE. TO JE IMOVINA KOJA SE NE KORISTI KAO ŠTO JE POSTROJENJE U IZGRADNJI ILI NEPRODUKTIVNO (NEKORIŠTENO) ZEMLJIŠTE. KOD PRECIZNIJEG IZRAČUNAVANJA POVRATA NA KORIŠTENI KAPITAL, STAVKE DUGOROČNIH OBVEZA KOJE SU PRENESENE NA KRATKOROČNE OBVEZE, DODAJU SE PONOVO DUGOROČNIM OBVEZAMA. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak SUVREMENI MENADŽMENT Slide 73 73

(f) KOREKCIJA POKAZATELJA PROFITABILNOSTI U SLUČAJU PRIMJENE REVALORIZACIJE IMOVINE NA FER VRIJEDNOST PROFITNA MARŽA = Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 74

II. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI LIKVIDNOST SE DEFINIRA KAO SPOSOBNOST POKRIĆA TEKUĆIH OBVEZA 1. TEKUĆI ODNOS = [kontrolna mjera = 2 : 1 GRADITELJ 2008 249.968.000 KONČAR D&ST = ------------------- = 2,06 121.269.000 Tvrtka graditelj ima tekući odnos 0,77 što ukazuje na probleme likvidnosti. Nasuprot tome, tvrtka Končar D&ST ima tekući odnos 2,06 što ukazuje na dobru likvidnost Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 75 75

GRADITELJ= ----------------- = 0,64 974.564.113 2. BRZI TEKUĆI ODNOS = [kontrolna mjera = 1 : 1] 621.895.160 GRADITELJ= ----------------- = 0,64 974.564.113 136.808.000 KONČAR d&ST = ------------------ = 1,13 121.269.000 Pokazatelj ubrzane likvidnosti kod tvrtke “Graditelj”d.d. od 0,64 ukazuje na probleme likvidnosti dok pokazatelj ubrzane likvidnosti od 1,13 kod tvrtke Končar D&ST potvrđuje dobru likvidnost. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 76 76

4. RADNI KAPITAL U ODNOSU NA AKTIVU - 221.436.139 3. RADNI KAPITAL = TEKUĆA AKTIVA – TEKUĆA PASIVA GRADITELJ = 753.127.951 – 974.564.113 = - 221.436.139 NEGATIVAN RADNI KAPITAL KOD TVRTKE “GRADITELJ” TAKOĐER UKAZUJE NA PROBLEME LIKVIDNOSTI KONČAR D&ST = 249.968.000- 121.269.000 = 128.699.000 Tvrtka Končar D&ST ima pozitivan radni kapital što potvrđuje dobru likvidnost. 4. RADNI KAPITAL U ODNOSU NA AKTIVU - 221.436.139 GRADITELJ = ------------------- = - 0,187 1.184.928.820 ODNOS RADNI KAPITAL RADNOG = ------------------------- KAPITALA AKTIVA 128.699.000 KONČAR D&ST = ------------------ =0,41 313.997.000 Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 77 77

KONČAR D&ST = --------------------- = 0,0397 121.269.000 (Kontrolna mjera = 40%) 4. 4.818.000 KONČAR D&ST = --------------------- = 0,0397 121.269.000 Tvrtka KONČAR D&ST zadovoljava uvjet dobre likvidnosti i kroz pokazatelje novčanog tijeka. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak Slide 78 78

INDEKS LIKVIDNOSTI INDEKS LIKVIDNOSTI POKAZUJE BRZINU PRETVARANJA ZALIHA I POTRAŽIVANJA U NOVAC MJERENO BROJEM DANA. TO JE POKAZATELJ KOJI OMOGUĆAVA USPOREDBU KRETANJA LIKVIDNOSTI KROZ VRIJEME KAO I USPOREDBE S DRUGIM PODUZEĆIMA. INDEKS LIKVIDNOSTI ĆE BITI BOLJI (MANJI BROJ DANA) AKO TVRTKA IMA VIŠE GOTOVINE NA RAČUNU I AKO BRŽE PRODAJE ZALIHE I BRŽE UNOVČUJE POTRAŽIVANJA.

Izračun indeksa likvidnosti za tvrtku “Končar D&ST” (2007g) 1.Vrijeme naplate potraživanja od kupaca (accounts receivable collection period) Obrtaj potraživanja od kupaca (accounts receivable turnover) = Prihod od prodaje 487.284.000 = ----------------------------------------- = ------------------------------------ = Prosječna potraživanja od kupaca (75.410.000 + 102.613.000)/2 487.284.000 = --------------- = 5,474 puta 89.011.500 365 Broj dana naplate potraživanja (collection period) = --------- = 66,67 dana 5,474

2. Vrijeme pretvaranja zaliha u potraživanja Troškovi za prodano Obrtaj zaliha = ------------------------------------------------ (Zalihe na početku + Zalihe na kraju)/2 381.931.000 381.931.000 = ------------------------------------ = ------------------- = 3,989 (78.340.000 + 113.160.000)/2 95.750.000 365 365 Broj dana za prodaju zaliha = ---------------- = --------- = 91,5 dana Obrtaj zaliha 3,989

3. Indeks likvidnosti (Končar D&ST 2007) ======================================================= Stanje na Svota Dani pretvaranja Umnožak dan 31.12. u gotov novac (dani x kn) Gotovina 24.062.000 -- -- Potraživanja 102.613.000 66,67 6.841.208.700 Zalihe 113.160.000 91.50 10.354.140.000 ______________________________________________________________ Ukupno: 239.835.000 (a) 17.195.348.700 (b) b 17.195.348.700 Indeks likvidnosti (liquidity indeks) = ------- = ------------------- = 71,69 dana a 239.835.000

III. POKAZATELJI SOLVENTNOSTI 1.       STUPANJ ZADUŽENOSTI = [kontrolna mjera = 50%] GRADITELJ 2008. g. = 93,82% ALTERNATIVNO: GRADITELJ 2008. g. 2. 1.111.741.645 50.662.451 = = 21,9 godina [kontrolna mjera = 5 godina] 3. [kontrolna mjera = 1 : 1] GRADITELJ 2008. g. 4. 34.068.053 18.436.822 = = 1,85 puta [gruba kontrolna mjera = 3 : 1] Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

IV. POKAZATELJI AKTIVNOSTI 1. [kontrolna mjera = 1 : 1] Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

2. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

V. POKAZATELJI STVARANJA VRIJEDNOSTI DODANA VRIJEDNOST (ADDED VALUE) EKONOMSKI PROFIT (ECONOMIC PROFIT) EKONOMSKA DODANA VRIJEDNOST (ECONOMIC VALUE ADDED – EVA) TRŽIŠNA DODANA VRIJEDNOST (MARKET VALUE ADDED – MVA) Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

(1.) DODANA VRIJEDNOST (ADDED VALUE) DODANA VRIJEDNOST JE RAZLIKA IZMEĐU PRIHODA I VRIJEDNOSTI KUPLJENIH DOBARA I USLUGA STRUKTURA DODANE VRIJEDNOSTI PLAĆE I NAKNADE OSOBLJU KAMATE KREDITORIMA POREZ NA DOBIT – ZA JAVNI SEKTOR DOBIT KOJU ZADRŽAVA KOMPANIJA DOBIT KOJA SE ISPLAĆUJE VLASNICIMA Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

IZVJEŠTAJ O DODANOJ VRIJEDNOSTI ZA “GRADITELJ” d. d IZVJEŠTAJ O DODANOJ VRIJEDNOSTI ZA “GRADITELJ” d.d. (VALUE ADDED STATEMENT OF THE “CONSTRUCTOR” GROUP) ZA 2007. i 2008. GODINU OPIS SVOTA 2007. g. 2008. g. Prihod od prodaje (Sales) 1.160.503.764,96 1.222.706.162,75 Povećanje zaliha (Increase in inventory) 17.291.688,25 30.086.739,51 Kapitalizirani vlastiti troškovi (Work in proces and capitalized) 3.439.075,00 2.499.161,57 Ostali poslovni prihodi (Other operating income) 16.343.175,96 32.531.097,80 Financijski prihodi (Income from financial assets) 3.965.254,15 7.740.494,64 UKUPNO (TOTAL) 1.201.542.938,32 1.305.563.656,27 Minus (less): Materijalni troškovi (Cost of materials) 911.571.985,34 909.418.985,59 Deprecijacija i amortizacija (Depreciation and amortization) 30.041.567,75 33.837.627,50 Vrijednosna usklađenja (Impairmant) 3.472.661,73 1.329.414,03 Rezerviranja (Provisions) 3.301.078,58 438.145,97 Ostali operativni troškovi (Other operating expenses) 63.765.886,62 151.842.022,75 DODANA VRIJEDNOST (VALUE ADDED) 189.389.758,30 208.697.460,43 Korištenje D.V. (Utilization) Za osoblje (Employees – Staff costs) 154.871.297,36 166.888.912,40 Za javni sektor – porez na dobit (Public sector – tax expenses) 5.283.613,23 6.546.902,29 Za Kreditore (Lenders) 15.159.043,04 18.436.822,19 Kompaniji i dioničarima (Companies and Shareholders) 14.075.804,67 16.824.823,55 Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

ZAPOSLENOM UTEMELJENA POKAZATELJI USPJEŠNOSTI UTEMELJENI NA DODANOJ VRIJEDNOSTI USPOREDIVI SU U RAZLIČITIM DJELATNOSTIMA I U MEĐUNARODNIM RAZMJERIMA. DODANA VRIJEDNOST PROIZVODNOST PO ZAPOSLENOM UTEMELJENA NA D.V. (GRADITELJ 2008.) = = 208.697.460 2.200 PROSJEČAN BROJ ZAPOSLENIH = 94.862,48 kn [12.995 €] PROIZVODNOST PO ZAPOSLENOM (Würth Group ) = 1.874.700.000 = 47.092 € 38.809 Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

DODANA VRIJEDNOST PROIZVODNOST PLAĆANJA ZAPOSLENIH (GRADITELJ 2008.) = 208.697.460 166.888.912 PLAĆE ZAPOSLENIH = 1,25 kn (0,171 EUR) JEDNA KUNA PLAĆE KOD “KONSTRUKTORA” ODBACUJE 1,25 kn DODANE VRIJEDNOSTI ODNOSNO 0,171 EUR. PROIZVODNOST PLAĆANJA ZAPOSLENOM (Würth Group ) = 1.874.700.000 = 1.214 EUR 1.544.200.000 JEDAN EUR PLAĆE KOD “Würth ” GRUPE ODBACUJE 1,214 EUR DODANE VRIJEDNOSTI ILI 8,862 kn. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

EKONOMSKI PROFIT = PROFIT - TRŽIŠNA CIJENA (TROŠAK) KAPITALA (VLASTITOG I TUĐEG) EKONOMSKI PROFIT = PROFIT - NETO EKONOMSKI PROFIT = NETO PROFIT - TRŽIŠNA CIJENA VLASTITOG KAPITALA Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

(3.) EKONOMSKA DODANA VRIJEDNOST EVA se izračuna tako da se od operativnog dobitka umanjenog za porez na dobitak odbiju troškovi ukupno uloženog kapitala (vlastitog i tuđeg). Ako je rezultat pozitivan, tada tvrtka stvara dodanu vrijednost za dioničare, a ako je negativan, tada tvrtka "jede svoju supstancu". EVA se u osnovi računa prema slijedećem obrascu: Prihodi - Operativni troškovi i rashodi = Operativni dobitak Porez na dobitak (osnovica P.D. x stopa) Operativni dobitak umanjen za porez Troškovi kapitala (tržišna cijena dugoročnog kapitala) Ekonomska dodana vrijednost (EVA) Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

STAVKE KOJE SE ODBIJAJU OD DODANE VRIJEDNOSTI Odnos ukupne dodane vrijednosti i EVA Amortizacija i deprecijacija Bruto plaće, nagrade i naknade zaposlenima Porez na profit Kamate DODANA VRIJEDNOST Neto profit STAVKE KOJE SE ODBIJAJU OD DODANE VRIJEDNOSTI Porez na profit od kamata (fiktivno) Trošak kapitala EVA Neto profit i kamate poslije poreza umanjeno za trošak kapitala Model izračuna troškova kapitala KORIŠTENI KAPITAL TUĐI (POSUĐENI KAPITAL) VLASTITI KAPITAL x Prosječna stopa troškova kapitala = TROŠKOVI KAPITALA Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

SLIKA: Grafički prikaz izračuna EVA Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

PRORAČUN PROSJEČNE STOPE TROŠKOVA KAPITALA Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Odnosi između financijskih mjera u modelu EVA Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

(4.) TRŽIŠNA DODANA VRIJEDNOST Tržišna dodana vrijednost (Market Value Added – MVA) je mjera stvaranja vrijednosti tvrtke. Tržišna vrijednost tvrtke izračunava se na burzi ili se utvrđuje temeljem posebne procjene. Kao ukupni kapital tvrtke uzima se vrijednost uloženog tj. korištenog vlastitog i tuđeg kapitala. Na drugi način ukupni kapital se izračunava kao zbroj radnog kapitala (Working capital) i dugotrajne imovine (Fixed capital). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Grafički prikaz izračuna MVA Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

PRAKTIČNE MOGUĆNOSTI IZRAČUNAVANJA “MVA” TRŽIŠNO VREDNOVANJE UKUPNOG DUGOROČNOG ULOŽENOG KAPITALA VIŠE JE TEORIJSKA NEGO PRAKTIČNA MOGUĆNOST. ZBOG TOGA JE NEOPHODNO IZRAČUNAVANJE “MVA” PRILAGODITI ŠTO VIŠE PRAKTIČNIM MOGUĆNOSTIMA IZRAČUNAVANJA. Temeljni obrazac za izračunavanje “MVA” je: MVA = V – K Gdje je: MVA = Tržišna dodana vrijednost V = Tržišna vrijednost tvrtke, uključivo glavnicu i dugove K = Kapital investiran u tvrtku

V = BROJ DIONICA x TRŽIŠNA VRIJEDNOST DIONICE PRAVA TRŽIŠNA VRIJEDNOST TVRTKE MOŽE SE UTVRDITI JEDINO PREMA TRŽIŠNOJ VRIJEDNOSTI DIONICA I DUŽNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA KOJI KOTIRAJU NA TRŽIŠTU. AKO NEMA DUŽNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA KOJI KOTIRAJU NA TRŽIŠTU KAPITALA ONDA SE TRŽIŠNA VRIJEDNOST TVRTKE UTVRĐUJE OVAKO: V = BROJ DIONICA x TRŽIŠNA VRIJEDNOST DIONICE KAPITAL INVESTIRAN U TVRTKU IZRAČUNAVA SE OVAKO: K = BROJ DIONICA x KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST DIONICE MVA = TRŽIŠNA VRIJEDNOST DIONICA - KNJGOVODSTVENA VRIJEDNOST DIONICA AKO NA TRŽIŠTU KOTIRAJU I OBVEZNICE ONDA JE: MVA = TRŽ. VRIJED. DIONICA I OBVEZNICA – KNJG. VRIJED. DIONICA I OBVEZNICA

Prednost MVA kao mjere performanse je u tome da se može koristiti za izravnu usporedbu performansi različitih tvrtki u različitim industrijama pa čak i u različitim zemljama. Međutim, u tu svrhu se može računati koeficijent MVA kao odnos između tržišne vrijednosti i vrijednosti ukupnog kapitala. MVA odnos se izračunava prema slijedećem obrascu: Ako je MVA odnos veći od 1, on pokazuje koliko novčanih vrijedi na tržištu jedna novčana jedinica uložena u tvrtku.

NAJBOLJE VREDNOVANE HRVATSKE KOMPANIJE PREMA “MVA” ODNOSU U 2007 NAJBOLJE VREDNOVANE HRVATSKE KOMPANIJE PREMA “MVA” ODNOSU U 2007. GODINI SU: TVRTKA MVA odnos “KONZUM” 20,38 “TISAK” 13,09 “LEDO” 9,00 “DALEKOVOD” d.d. 7,79 “IGH” 5,86 “KONČAR D&ST” 4,98 “SIMENS” d.d. 4,94

AMORTIZACIJA I REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE IMOVINE I NJIHOV UTJECAJ NA FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

ZAKONOM I PRAVILNIKOM O POREZU NA DOBIT AMORTIZACIJA REGULIRANA: MRS –om 16 (točke 43 do 49) ZAKONOM I PRAVILNIKOM O POREZU NA DOBIT Trošak amortizacije u rashod razdoblja u knjigovodstvenu vrijednost drugog sredstva Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

STALNA SREDSTVA KOJA SE AMORTIZIRAJU: DUGOTRAJNOM MATERIJALNOM I NEMATERIJALNOM IMOVINOM KOJA SE AMORTIZIRA SMATRAJU SE SREDSTVA: KOJA IMAJU OGRANIČENI VIJEK TRAJANJA, ZA KOJA SE OČEKUJE DA ĆE SE KORISTITI DUŽE OD JEDNOG OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA TJ. DUŽE OD GODINE DANA, ČIJA JE POJEDINAČNA NABAVNA VRIJEDNOST IZNAD 2000,00 KN, KOJA PODUZEĆE DRŽI ZA UPORABU U PROIZVODNJI ILI PRODAJI ROBE I PRUŽANJU USLUGA ILI ZA ADMINISTRATIVNE SVRHE. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

STALNA SREDSTVA KOJA SE NE AMORTIZIRAJU: AMORTIZACIJI NE PODLIJEŽU: ZEMLJIŠTA, ŠUME I SLIČNA OBNOVLJIVA PRIRODNA BOGATSTVA FINANCIJSKA IMOVINA SPOMENICI KULTURE UMJETNIČKA DJELA IMOVINA KOJA SE PREMA MSFI 5 DRŽI ZA PRODAJU I IMOVINA NA KOJOJ JE PREKINUTO POSLOVANJE. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Vijek uporabe sredstva jest: AMORTIZIRAJUĆI IZNOS POJEDINE IMOVINE TREBA RASPOREDITI SUSTAVNO TIJEKOM NJEGOVOG VIJEKA UPORABE (MRS 16, t. 50): Vijek uporabe sredstva jest: razdoblje u kojem se očekuje da će poduzeće upotrebljavati sredstvo broj proizvoda ili sličnih jedinica za koje se očekuje da će ih poduzeće ostvariti tim sredstvom (MRS 16, t. 6.). Prema MRS-u 16, t.6., "iznos koji se amortizira" (depreciable amount) je trošak nabave sredstva ili drugi iznos koji ga zamjenjuje umanjen za ostatak vrijednosti sredstva. To je prikazano na sljedećoj shemi: IZNOS KOJI SE AMORTIZIRA (depreciable amount) OSTATAK VRIJEDNOSTI (the residual value) TROŠAK NABAVE (ILI IZNOS KOJI ZAMJENJUJE TROŠAK) Ako je ostatak vrijednosti beznačajan ne uzima se u obzir kod izračuna amortizacijskog iznosa (MRS 16, t.53.). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

POREZNO PRIZNATI TROŠAK AMORTIZACIJE Zakonom o porezu na dobit (čl.12., st.1.) propisana je uporaba linearne metode obračuna amortizacije primjenom maksimalnih godišnjih amortizacijskih stopa koje se priznaju u porezno priznate rashode. Prema Zakonu o porezu na dobit (čl.12, st.5.) utvrđene su godišnje amortizacijske stope koje iznose: R.b. Vrsta imovine VIJEK TRAJANJA (GODINA) GOD. STOPA 1. Za građevinske objekte i brodove veće od 1000 BRT 20 god. 5% 2. Za osnovno stado, osobne automobile 5 god. 20% 3. Za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osobne automobile, te za mehanizaciju 4 god. 25% 4. Za računala, računalnu opremu i programe, mobilne telefone i opremu za računalne mreže 2 god 50% 5. Za ostalu nespomenutu imovinu 10 god. 10% Članak 12. st.6. Zakona o porezu na dobit predviđa i mogućnost ubrzanog otpisa koji dopušta da se stope amortizacije uvećaju do dvostrukog iznosa (do 100%). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

MEĐUTIM , TO NIJE U SKLADU S RAČUNOVODSTVENIM PROPISIMA (MSFI). PODUZEĆE NIJE U POREZNOM PREKRŠAJU AKO OBRAČUNA AMORTIZACIJU PO NIŽIM STOPAMA OD PROPISANIH ILI JE UOPĆE NE OBRAČUNA. MEĐUTIM , TO NIJE U SKLADU S RAČUNOVODSTVENIM PROPISIMA (MSFI). AKO PODUZEĆE OBRAČUNAVA UBRZANU AMORTIZACIJU ILI NIŽU OD ONE KOJU ZAHTIJEVA EKONOMSKI VIJEK TRAJANJA SREDSTVA DOLAZI DO PROBLEMA KALKULIRANJA AMORTIZACIJE U TROŠKOVIMA NA KOJIMA SE TEMELJI PRODAJNA CIJENA. ZA RJEŠENJE TOG PROBLEMA TREBALO BI VODITI DVA ODVOJENA RAČUNOVODSTVA: JEDNO PO RAČUNOVODSTVENIM PROPISIMA JEDNO PO POREZNIM PROPISIMA Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Zakonom o porezu na dobit (čl. 12 Zakonom o porezu na dobit (čl.12.) i Pravilnikom o porezu na dobit (čl.22.) definirana su slijedeća pravila o načinu obračuna amortizacije: Amortizacija predmeta dugotrajne imovine obavlja se linearnom metodom, primjenom godišnjih amortizacijskih stopa koje su sadržane u čl.12., st.5., Zakona. Te stope se mogu povećati najviše do dvostrukog iznosa. Amortizacija se obračunava za svaki predmet dugotrajne imovine pojedinačno. Ako je sredstvo bilo u funkciji svih 12 mjeseci u tekućoj godini obračunava se ukupna godišnja svota amortizacije. Za sredstvo stavljeno u funkciju u tekućoj godini amortizacija se počinje obračunavati od prvoga dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je sredstvo stavljeno u uporabu. Obračun amortizacije za prodanu, uništenu, rashodovanu ili na drugi način otuđenu dugotrajnu imovinu priznaje se u porezni rashod do kraja mjeseca u kojem je ta imovina bila u uporabi. U tom slučaju u porezni rashod priznaje se i neamortizirani trošak nabave. Iznimno od toga, ako je trošak nabave iskazan u revaloriziranoj svoti, u porezni rashod priznaje se neamortizirani trošak nabave umanjen za revaloriziranu svotu koja je do trenutka prodaje, darovanja, otuđenja na drugi način i uništenja uključena u prihode. Kad se sredstva dugotrajne imovine potpuno otpišu na njih se više ne obračunava amortizacija ni onda kad ostaju u uporabi (funkciji). Ako se iznimno nastavi obračun amortizacije na otpisanu dugotrajnu imovinu, trošak amortizacije se ne priznaje u porezni rashod (čl.12., st.12., Zakona o porezu na dobit). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz priznaje se do 400.000,00 kn troška nabave po jednom sredstvu. Ako trošak nabave premašuje navedenu svotu, amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo služi isključivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza. Dugotrajna imovina i nakon što je u cijelosti otpisana, zadržava se u evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja. Ne priznaju se troškovi amortizacije za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost (čl. 22., st.5., Pravilnika). Prema tome, ne obračunava se amortizacija na investicije u tijeku, sredstva izvan funkcije i sredstva koja se drže za prodaju. Ako je vrijednost imovine povećana bez dodatnog troška ulaganja a povećanje nije uključeno u poreznu osnovicu, tada se obračunana amortizacija porezno ne priznaje (čl.22., st.4., Pravilnika). Amortizacija goodwilla nastalog pri statusnim promjenama spajanja, pripajanja i podjele nije porezno priznati rashod (čl.22., st.6. Pravilnika). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Zakonom o porezu na dobit koji se primjenjuje od 01. 01. 2005 Zakonom o porezu na dobit koji se primjenjuje od 01.01.2005. godine ukinuta je mogućnost jednokratnog otpisa dugotrajne imovine pojedinačne nabavne vrijednosti veće od 2.000,00 kn. Prema vrijedećim poreznim propisima i odredbama MRS-ova može se definirati slijedeće pravilo: POTPUNO AMORTIZIRANA ILI NA DRUGI NAČIN POTPUNO OTPISANA IMOVINA NE MOŽE SE PONOVO PROCJENJIVATI I AMORTIZIRATI KAO POREZNO PRIZNATI RASHOD. Naime, budući da se revalorizacija dugotrajne imovine na veću vrijednost ne knjiži u prihode nego u revalorizacijske rezerve pa se ne uključuje u poreznu osnovicu, ne može se po toj osnovi stvoriti porezno priznati trošak amortizacije jer se naknadno oporezuje. Dugotrajna imovina koja je prema prethodnom Zakonu o porezu na dobit jednokratno otpisana, također se ne može ponovo procjenjivati i amortizirati kao porezno priznati trošak. (čl.22., st.4., Pravilnika o porezu na dobit). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Prema MRS-u 17 (t.27.) amortizacija se prekida Ovdje treba jasnije naglasiti kad dolazi do prekida obračuna amortizacije. Prema Zakonu o porezu na dobit (čl.12.) i Pravilniku o porezu na dobit obračun amortizacije se prekida u slijedećim slučajevima: kad je sredstvo potpuno amortizirano ili otpisano (čl.12. st.2., Zakona), kad se imovina proda, daruje, na drugi način otuđi ili uništi (čl.12., st.9., Zakona), kad se imovinom prestane obavljati djelatnost (čl.22., st.5., Pravilnika), Prema MRS-u 17 (t.27.) amortizacija se prekida kad se dugotrajna imovina dade drugome prema ugovoru o financijskom lizingu. Prema MRS-u 16 (t.55.) amortizacija se prekida ranije u slučaju: kad je imovina klasificirana da se drži za prodaju u skladu s MSFI 5 (IFRS5), kad nema proizvodnje (unutar korištene metode amortizacije trošak amortizacije može biti nula). Međutim, prema MRS 16 (t.55.), amortizacija se ne prekida kad je imovina nedovoljno iskorištena ili kad je povučena iz aktivne uporabe osim imovine koja je potpuno amortizirana. UPOZORENJE: Prema čl.22., st.5., Pravilnika o porezu na dobit troškovi amortizacije za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost porezno se NE priznaju. To znači da je u slučaju povlačenja sredstva iz aktivne uporabe bolje ne obračunavati amortizaciju. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

MJERENJE NAKON POČETNOG PRIZNAVANJA: METODA TROŠKA ILI REVALORIZACIJE Poduzeće svojom računovodstvenom politikom može odrediti kako će vrednovati nekretnine, postrojenja i opremu nakon početnog priznanja birajući između modela troška i modela revalorizacije (MRS 16, t.29.). Prema tome, vrednovanje nakon početnog priznanja obavlja se prema sljedećoj shemi: Vrednovanje nekretnina postrojenja i opreme nakon početnog priznanja MODEL TROŠKA MODEL REVALORIZACIJE ili Računovodstvena politika Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

MODEL TROŠKA: Prema modelu troška, nakon početnog priznanja neko sredstvo nekretnina, postrojenja i opreme treba iskazati prema njegovom trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti (MRS 16, t.30.). NABAVNA VRIJEDNOST POSTROJENJA I OPREME AKUMULIRANA AMORTIZACIJA I GUBICI OD UMANJENJA VRIJEDNOST NAKON POČETNOG PRIZNANJA  = MODEL TROŠKA Ako poduzeće u okviru svoje računovodstvene politike odluči primjenjivati MODEL TROŠKA to znači da će vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme nakon početnog priznanja iskazivati po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju osim ako ne postoje razlozi za dodatno umanjenje vrijednosti. Ako postoje razlozi za dodatno umanjenje vrijednosti prema čl.63. MRS-16 treba primijeniti odredbe MRS-a 36-Umanjenje imovine. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Gubitak od umanjenja imovine treba se odmah priznati kao rashod u računu dobiti i gubitka (osim ako se sredstvo iskazuje u revaloriziranom iznosu prema drugom MRS)(MRS 36, t.60.). Međutim, ovdje nastaje problem primjene MRS-a 16 i MRS-a 36 zbog naših poreznih propisa. Naime, gubitak od umanjenja tj. trošak vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine nije porezno priznati rashod ako prelazi maksimalnu svotu amortizacije koja se za to sredstvo može priznati. Trošak tog vrijednosnog usklađenja bit će potpuno priznat porezni rashod kad ga pokrije trošak amortizacije ili kad se sredstvo proda, daruje, na drugi način otuđi ili uništi (čl.12., st.10., Zakona o porezu na dobit). Kao važan zaključak može se navesti da ako poduzeće računovodstvenom politikom odabere primjenu modela troška, vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme mora se umanjiti ako je nadoknadivi iznos manji od knjigovodstvenog iznosa. Međutim, ako je nadoknadivi iznos veći od knjigovodstvenog iznosa, vrijednost tih sredstava neće se povećati (osim ako je ranije bilo revalorizirano na nižu vrijednost). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

MODEL REVALORIZACIJE  USKLAĐENJE NA FER VRIJEDNOST FER VRIJEDNOST je općenito definirana kao iznos za koji sredstvo može biti razmijenjeno između obaviještenih i voljnih stranaka u transakciji pred pogodbom. Međutim, MRS 16 dodatno precizira kako se određuje fer vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme. Fer vrijednost zemljišta i zgrada obično je određena na temelju tržišno osnovanih dokaza procjenom koju redovito obavljaju profesionalno kvalificirani procjenitelji (MRS 16, t.32.). Fer vrijednost postrojenja i opreme je obično njihova tržišna vrijednost utvrđena procjenom (MRS 16, t.32.). Kad ne postoje tržišni dokazi fer vrijednosti zbog posebne vrste nekretnina, postrojenja i opreme zbog toga što se takvi predmeti rijetko prodaju, osim kao dio kontinuiranog poslovanja, može biti potrebno fer vrijednost procijeniti korištenjem metoda prihoda ili amortiziranog zamjenskog troška (MRS 16, t.33.). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Model revalorizacije može se provoditi na dva načina: Prvi način je da se revalorizira istodobno bruto knjigovodstveni iznos i njegova akumulirana amortizacija tako da knjigovodstveni iznos bude jednak revaloriziranom iznosu. Drugi način je da se akumulirana amortizacija isključi na teret bruto knjigovodstvenog iznosa a neto iznos se prepravlja do revaloriziranog iznosa sredstva (MRS 16, t.35.). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Primjena modela revalorizacije u slučaju povećanja vrijednosti sredstva "Kad se knjigovodstveni iznos sredstva poveća kao rezultat revalorizacije to povećanje treba izravno odobriti glavnici kao revalorizacijska rezerva" (MRS 16, t.39.). Revalorizacijska rezerva je nerealizirani dobitak koji se u tom trenutku ne oporezuje. Međutim, nerealizirani dobitak postaje oporeziv u trenutku kad se realizira. Prema tome, REVALORIZACIJSKA POVEĆANJA SU OPOREZIVA. Ako se sredstvo revalorizira na višu vrijednost, prema Pravilniku o porezu na dobit (čl.22., st.4.), ako to povećanje nije uključeno u poreznu osnovicu, obračunana amortizacija revalorizacijskog povećanja porezno se ne priznaje. Budući da se revalorizacijsko povećanje ne knjiži u prihod nego u revalorizacijske rezerve, amortizacija revalorizacijskog povećanja vrijednosti se ne priznaje u porezne rashode. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Prema tome, vrijedi sljedeća shema: REVALORIZA-CIJSKO POVEĆANJE NABAVNA VRIJEDNOST SREDSTVO DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE AMORTIZACIJA SE NE PRIZNAJE U POREZNE RASHODE (čl.39., PRAVILNIKA) AMORTIZIRA SE (čl.12., st.1., Zakona) AMORTIZACIJA SE PRIZNAJE U POREZNI RASHOD AKO JE NIŽA OD MAKSIMALNIH AMORTIZACIJSKIH STOPA (čl.12., st.11., Zakona) KNJIŽI SE U REVALORIZACIJSKE REZERVE (MRS 16, t.34.) KOJE SE UKLJUČUJU U POREZNU OSNOVICU KADA SE SREDSTVO AMORTIZIRA ILI OTUĐI NEAMORTIZIRANI TROŠAK SE PRIZNAJE U POREZNI RASHOD KAD SE SREDSTVO PRODA, DARUJE, OTUĐI ILI UNIŠTI (čl.10., st.11., Zakona) Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

PRIJENOS REVALORIZACIJSKIH REZERVI U ZADRŽANU DOBIT KAD SE SREDSTVO: KORISTI POVUČE OTUĐI Ako se sredstvo revalorizira na višu vrijednost prema točki 31. MRS-a 16, obračunana amortizacija revalorizacijskog povećanja predstavlja realiziranu revalorizacijsku rezervu koja se može izravno prenijeti na zadržanu dobit ali je prije tog prijenosa treba oporezovati. Cjelokupna revalorizacijska rezerva može se prenijeti u zadržanu dobit (nakon oporezivanja) kad se sredstvo prestane priznavati. Prijenos revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit ne provodi se u bilanci uspjeha (MRS-16, t.41.). Zbog toga se uvećava osnovica poreza na dobit u Poreznoj bilanci. Ako subjekt provede prijenos revalorizacijskih rezervi u zadržanu dobit, preneseni iznos je neto bez odgođenog poreza (MRS-12, t.64.).. Naime, budući da se revalorizacijsko povećanje prema točki 39. MRS-a 16, ne knjiži u prihod nego u revalorizacijske rezerve, amortizacija revalorizacijskog povećanja vrijednosti se ne priznaje u porezne rashode. U tom slučaju amortizacija revalorizacijskog povećanja predstavlja iznos realizirane rezerve koja je oporeziva u skladu s točkom 20. MRS-a 12 -Porezi na dobit i u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o porezu na dobit. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

PRIJENOS REVALORIZACIJSKIH REZERVI U ZADRŽANU DOBIT KAD SE SREDSTVO KORISTI I REVALORIZACIJSKI DIO AMORTIZIRA ZADRŽANA DOBIT 80,00 AMORTIZACIJA REVALORIZACIJSKOG VIŠKA DIO REVALORIZACIJSKE REZERVE U VISINI AMORTIZACIJE POREZ NA DOBIT 20,00 100,00 100,00 TERETI RASHODE U RAČUNU DOBITI I GUBITKA Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

PRIJENOS REVALORIZACIJSKIH REZERVI U ZADRŽANU DOBIT KAD SE SREDSTVO POVUČE ILI OTUĐI (MRS 16, t.41.) ZADRŽANA DOBIT 800,00 SREDSTVO REVALORIZACIJSKA REZERVA PRIJENOS 1.000,00 POREZ NA DOBIT 200,00 OPOREZIVANJE POVLAČENJE ILI OTUĐENJE NE PROLAZI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA REALIZIRA SE Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

I. KREATIVNO RAČUNOVODSTVO I NJEGOV UTJECAJ NA FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE POČETNA TEORIJSKA ZAMISAO SVRHE I PRIMJENE KREATIVNOG RAČUNOVODSTVA KREATIVNO RAČUNOVODSTVO (CREATIVE ACCOUNTING) U POČETNOJ TEORIJSKOJ ZAMISLI TREBALO JE OMOGUĆITI REALNI PRIKAZ STVARNOG FINANCIJSKOG STANJA I REZULTATA PODUZEĆA PREMA TEKUĆIM VRIJEDNOSTIMA IMOVINE, OBVEZA I KAPITALA PORED NJIHOVE POVIJESNE VRIJEDNOSTI. STOGA JE U PRIMJENU RAČUNOVODSTVENIH POSTUPAKA UVEDENA FLEKSIBILNOST UTEMELJENA NA PRIMJENI INSTITUTA: FER VRIJEDNOSTI I RAZLIČITIH MODELA PROCJENE Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak FLEKSIBILNOST U PRIMJENI RAČUNOVODSTVENIH POSTUPAKA KORIŠTENJEM INSTITUTA FER VRIJEDNOSTI I RAZLIČITIH MODELA PROCJENE DOMINIRA U SLJEDEĆIM MRS/MSFI MRS/ MSFI VRSTA STAVKE OSNOVA MJERENJA IZRAVNI NAČINI MJERENJA NEIZRAVNI MODELI MJERENJA ILI ALTERNATIVE MRS 2 – Zalihe Raspored općih fiksnih troškova proizvodnje (t.13.) Odstupanja od uobičajenog kapaciteta proizvodnje Procjena stvarnog kapaciteta u odnosu na uobičajeni kapacitet u prosjeku većeg broja razdoblja Troškovi koji se izuzimaju iz troška zaliha (t.16.) Neuobičajeno visoki iznosi utrošenog materijala, rada i drugih proizvodnih troškova Mjerenje odstupanja troškova od uobičajenih iznosa koji se definiraju procjenom po iskustvu Neto vrijednost zaliha koja se može realizirati (t.28.) Iznos čije se ostvarenje očekuje prodajom ili upotrebom zaliha Odbitak troškova dovršenja ili prodaje od općih prodajnih cijena po kojima se zalihe mogu realizirati Procjena na temelju svrhe držanja zaliha (t.31.) MRS 11 – Ugovori o izgradnji Gubitak po štetnim ugovorima (t.22. i t.36.) Procijenjeni troškovi ugovora u odnosu na prodajnu cijenu. Procjena troškova po tekućim cijenama. Ako su troškovi veći priznaje se rashod odmah a protustavka je rezerviranje. Naknadne promjene procjena: Na svaki datum bilance stanja obavlja se nova procjena troškova i prihoda te se priznaju dodatni troškovi ili prihodi od ukidanja rezerviranja. MRS 12 – Poreza na dobitak Odgođene porezne obveze i sredstva Vrijednost sredstava ili obveza prema knjigovodstvenim vrijednostima umanjenim za iznos koji neće biti oporeziv. Oporeziva ekonomska korist primjenom poreznih stopa donesenih do datuma bilance stanja. Procjena na svaki datum bilance stanja. MRS 16 –Nekretnine, postrojenja i oprema Zemljišta i zgrade Postrojenja i oprema Početno priznanje: Potrošku nabave Naknadno: po trošku minus amortizacije i gubitci od umanjenja fer vrijednost Tržišna vrijednost utvrđena procjenom (t.32.) Metode procjene: metoda prihoda metoda amortiziranog zamjenskog troška MRS 17 – Najmovi Različita imovina u financijskom najmu Fer vrijednost, ili ako je niže sadašnja vrijednost minimalnih plaćanja najma Ovisno o vrsti imovine u najmu Alternativa: Sadašnja vrijednost minimalnih plaćanja najma ako je niža od fer vrijednosti MRS 18 –Prihodi Prihod Fer vrijednost primljene naknade ili potraživanja (t.9.) Svota novca ili novčanih ekvivalenata (t.11.) Ako je priljev novca i novčanih ekvivalenata odgođen: diskontiranjem svih budućih primitaka (t.11.) MRS 20 – Državne potpore Nenovčane potpore. Nenovčana imovina različitih vrsta Fer vrijednost nenovčanog sredstva Ovisno o vrsti imovine koja je predmet potpore Alternativno: nominalna svota imovine i potpore MRS 30 –Banke Zajmovi i potraživanja Ulaganja koja se drže do dospijeća Financijska imovina po fer vrijednosti Fin. imovina raspoloživa za prodaju Fer vrijednost financijske imovine i obveza prema MRS 32 Primjenjuje se odredbe MRS-a 39 Primjenjuju se odredbe MRS-a 39 Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak MENADŽERSKO RAČUNOVODSTVO MRS/ MSFI VRSTA STAVKE OSNOVA MJERENJA IZRAVNI NAČINI MJERENJA NEIZRAVNI MODELI MJERENJA ILI ALTERNATIVE MRS 36 – Umanjenje imovine Određene vrste materijalne, nematerijalne i financijske imovine za pojedina sredstva iz djelokruga MRS 16, MRS 38, MRS 27, MRS 28 i MRS 31 Nadoknadiva svota koja se mjeri pomoću veće od: fer vrijednosti minus troškovi prodaje vrijednosti u upotrebi ako je manja od knjigovodstvene svote Cijena u obvezujućem ugovoru o prodaji po tržišnim uvjetima, usklađena za dodatne troškove prodaje. Ako ne postoji ugovor o prodaji ali se sredstvom trguje na aktivnom tržištu: tržišna cijena umanjena za troškove prodaje. Tržišna cijena je tekuća ponuđena cijena. Ako tekuća ponuđena cijena nije raspoloživa: cijena posljednje transakcije Ako ne postoji ugovor i aktivno tržište: Ishod posljednje transakcije za slična tržišta Jedinica koja stvara novac: skupina povezanih sredstava (goodwill se raspodjeljuje na jedinice koje stvaraju novac) Fer vrijednost u upotrebi jedinice koja stvara novac Očekivana sadašnja vrijednost budućih novčanih tijekova koji se očekuju od neprekinute upotrebe jedinice koja stvara novac, odnosno ponderirani prosjek mogućih ishoda. MRS 38 – Nemateri- jalna imovina Nematerijalna imovina odvojena od goodwilla Fer vrijednost nematerijalne imovine ili trošak nabave umanjen za ispravak vrijednosti Tržišne cijene s aktivnog tržišta tekuća ponuđena cijena Alternativno: cijena posljednje slične transakcije ishod posljednjih transakcija za slična sredstva Metode neizravnog procjenjivanja: višestruka primjena koja odražava transakcije u određenim pokazateljima koje dovode do profitabilnosti sredstva diskontirane procjene budućih neto novčanih priljeva od toga sredstva. MRS 39 –Financijski instrumenti Financijska imovina uključujući derivate Fer vrijednost (osim iznimaka iz t.46.) Kontirana tržišna cijena Tehnike neizravne procjene fer vrijednosti: tržišna vrijednost slične vrste financijskih instrumenata analiza diskontiranog novčanog tijeka model opcijskih cijena MRS 40 – Ulaganja u nekretnine Zemljišta i zgrade Fer vrijednost ili model troška Sadašnje cijene na aktivnom tržištu za slične nekretnine u sličnoj situaciji Ako nema cijena na aktivnom tržištu: trenutne cijene na aktivnom tržištu nekretnina druge vrste usklađene za razlike zadnje cijene sličnih nekretnina na manje aktivnim tržištima usklađene za razlike projekcije diskontiranih novčanih tijekova MRS 41 – Poljopriv-reda Živuće životinje i biljke (biološka imovina) Fer vrijednost umanjena za troškove prodaje Izlistana cijena na tržištu (ako postoji aktivno tržište) Ako ne postoji aktivno tržište: zadnja cijena na tržištu tržišne cijene za sličnu imovinu (prilagođene) sektor najboljeg usporednog mjerenja Ako tržišne cijene ili vrijednosti nisu dostupne: sadašnja vrijednost budućih novčanih tijekova diskontiranih na tekuću tržišno određenu cijenu prije poreza ako se fer vrijednost ne može utvrditi, biološka imovina se mjeri po trošku umanjenom za ispravke vrijednosti. MSFI 2 –Isplate s temelja dionica Transakcije isplate za: primljena dobra i usluge dane glavničke instrumente Fer vrijednost primljenih dobara ili usluga prema njihovoj vrsti primjenom odgovarajućeg MSFI / MRS. Ako nema mogućnosti mjerenja fer vrijednosti dobara ili usluga, mjeri njihovu vrijednost neizravno na temelju fer vrijednosti danih glavničkih instrumenata prema: tržišnih cijenama glavničkih instrumenata ili tehnikama procjene za dionice dodijeljene zaposlenicima: tržišna cijena dionica subjekta, procijenjena tržišna cijena fer vrijednosti opcija na dionice prema modelima za utvrđivanje cijene opcije ako se fer vrijednost glavničkih instrumenata ne može mjeriti mjere se prema intrizičnoj vrijednosti. ako su isplate s temelja dionica u novcu, stečena dobra ili usluge i nastale obveze mjere se po fer vrijednosti obveze. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak MENADŽERSKO RAČUNOVODSTVO (MANAGEMENT ACCOUNTING)

Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak MRS/ MSFI VRSTA STAVKE OSNOVA MJERENJA IZRAVNI NAČINI MJERENJA NEIZRAVNI MODELI MJERENJA ILI ALTERNATIVE MSFI 3 – Poslovna spajanja Sva imovina i obveze koja se stječe poslovnim spajanjem Fer vrijednost na datum stjecanja za svu imovinu i obveze Financijski instrumenti Tržišne vrijednosti za instrumente kojima se trguje na aktivnom tržištu Procijenjene vrijednosti na temelju: omjera cijene i zarade prinosa dividende, i očekivane stope rasta usporedivih instrumenata subjekta sa sličnim osobinama Potraživanja, povoljni ugovori i ostala nematerijalna imovina Nominalne svote ako razlika do diskontirane svote nije značajna Ako je razlika između nominalne svote i diskontirane svote značajna procjenjuje se sadašnja vrijednost na temelju tekuće kamatne stope Zalihe:gotovi proizvodi i roba Prodajne cijene umanjene za: zbroj troškova prodaje dodatak marže Zalihe: proizvodnje u tijeku Cijene gotovih proizvoda umanjene za: troškove dovršenja troškove prodaje Zalihe: sirovine i materijal Tekući trošak zamjene Zemljišta i zgrade Tržišne cijene Postrojenje i oprema Tržišne cijene utvrđene procjenom Ako ne postoji tržišni dokaz o fer vrijednosti fer vrijednost se procjenjuje: prihodovnom metodom metodom zamjenskog amortiziranog troška Nematerijalna imovina U odnosu na aktivno tržište prema MRS-u 38 Ako ne postoji aktivno tržište koriste se tehničke procjene prema MRS-u 38 Neto potraživanja i obveze prema zaposlenima Sadašnja vrijednost definiranih obveza prema zaposlenima umanjena za fer vrijednost bilo kojeg planiranog potraživanja. Obveze prema dobavljačima i slične obveze, dugoročni krediti, obračunati troškovi i ostale obveze Nominalna svota (ako ne odstupaju značajno od diskontiranih svota) Ako je razlika između nominalne svote i diskontirane svote značajna: sadašnja vrijednost svote koja će biti plaćena u podmirivanju obveza određenih po odgovarajućim kamatnim stopama Za teške ugovore i ostale odredive obveze Sadašnja vrijednost svote koja će biti plaćena u podmirivanju obveza utvrđenih po odgovarajućim kamatnim stopama Za nepredviđene obveze Svote koje bi zaračunala treća strana za te nepredviđene obveze prema svim očekivanjima s mogućim novčanim tijekovima Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

TO JE DOVELO DO TOGA DA JE 2. KAKO JE “KREATIVNO RAČUNOVODSTVO” U PRAKTIČNOJ PRIMJENI POSTALO “MANIPULATIVNO RAČUNOVODSTVO” POSTAVLJA SE PITANJE: MORA LI POSTOJATI FLEKSIBILNOST U PRIMJENI RAČUNOVODSTVENIH POSTUPAKA I U KOJOJ MJERI? POSLOVANJE SE DO DANAS RAZVILO U TOJ MJERI DA JE RAČUNOVODSTVO TEŠKO ZAMISLITI BEZ PRIMJENE RAZNIH MODELA PROCJENE. MEĐUTIM, STJEČE SE DOJAM DA JE NAGLAŠENA PRIMJENA “FER VRIJEDNOSTI” U VELIKOM BROJU RAČUNOVODSTVENIH STANDARDA POTAKLA MANIPULACIJE U FINANCIJSKIM IZVJEŠTAJIMA. TOME SU PRIDONIJELI I VRLO KOMPLEKSNI A U POJEDINIM SEGMENTIMA I NEJASNI RAČUNOVODSTVENI STANDARDI BEZ DOVOLJNO PRAKTIČNIH OBJAŠNJENJA. TO JE DOVELO DO TOGA DA JE “KREATIVNO RAČUNOVODSTVO” (CREATIVE ACCOUNTING) U PRAKSI POSTALO SINONIM ZA “MANIPULATIVNO RAČUNOVODSTVO” (MANIPULATIVE ACCOUNTING) ZBOG TOGA SE KREATIVNO RAČUNOVODSTVO POJAVLJUJE POD NAZIVOM: “IGRE FINANCIJSKIM BROJEVIMA” (THE FINANCIAL NUMBERS GAME) Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak )

DANAŠNJE DEFINICIJE KREATIVNOG RAČUNOVODSTVA Postoje brojne definicije „kreativnog računovodstva“ od kojih se mogu izdvojiti one koje najbolje dočaravaju što se danas pod tim pojmom podrazumijeva.To su sljedeće definicije: „domišljata uporaba računovodstvenih brojeva“ “uporaba i zlouporaba (use and abuse) računovodstvenih tehnika i načela da bi se prikazali financijski rezultati koji, namjerno, odstupaju od istinitog i fer prikaza.“ (O’ Regan, P., 2006, p. 369.) „neki ili svi koraci korišteni za igranje igre financijskim brojevima, nasilan (agresivan) izbor i primjena računovodstvenih načela, unutar i izvan računovodstvenih standarda kao i lažiranje financijskih izvještaja“ (Mulfrod, C. W. and E. E. Comiskey, 2002, p. 51.). „kreativno računovodstvo je transformacija financijskih računovodstvenih prikaza od onoga što je stvarno u ono što subjekt želi prikazati koristeći postojeća pravila i/ili ignorirajući neka od njih.“ (Naser, K., 1993, p. 2.). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Kao što se može vidjet iz samo nekoliko definicija „kreativnog računovodstva“ u praktičnoj primjeni njegove glavne karakteristike su: „Prilagođavanje“ financijskih izvještaja da bi se dobila slika po želji subjekata koji izvještava. Koriste se legalne mogućnosti izbora fleksibilnih računovodstvenih metoda, postupaka i procjena. Koriste se rubne i „nategnute“ mogućnosti iskazivanja događaja kao i nejasna područja računovodstvenih standarda koji otežavaju kontrolu i reviziju. Ističe se značaj informacija koje pogoduju izvještajnom subjektu, a umanjuje i skriva značaj informacija koje me ne pogoduju. Primjenjuju se i mnoge zlouporabe (abuse) koje značajno prekoračuju zakonske okvire i prelaze u kriminal koji se teško otkriva. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

“Kreativno računovodstvo” može se definirati prema područjima u kojima se kreće kao na shemi na slici 1. (prema: Jones, M,., “Creative Accounting”, Fraud and Accounting Scandals”, 2008, p. 9.). Slika 1: Definiranje područja kreativnog računovodstva prema fleksibilnosti primjene računovodstvenih propisa NEMA FLEKSIBILNOSTI FLEKSIBILNOST U OKVIRU “ISTINITOG I FER PRIKAZA” FLEKSIBILNOST KOJA KORISTI GRANIČNE MOGUĆNOSTI FLEKSIBILNOST KOJA DAJE LAŽNI PRIKAZ Regulativni okvir ne dopušta računovodstveni izbor Djelovanje unutar regulativnog okvira koji osigurava korisnikove interese Djelovanje unutar regulativnog okvira koje služi prilagođavanju prikaza prema impresiji boljih rezultata Djelovanje izvan regulativnog okvira i lažiranje izvještaja Izvan regulativnog okvira Unutar regulativnog okvira Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Zlouporabe “kreativnog računovodstva” dovele su do mnogih poznatih računovodstvenih skandala od kojih su najpoznatiji “Enron”, “Parmalat”, “Maxwell”, “Polly Peck itd. “Enron” je koristio pridružene kompanije u kojima je kumulirao dugove koje nije konsolidirao u svojim izvještajima prikazujući tako bolju bilancu od stvarne. Tretirao je posudbe kao prihode i zamjenu aktive kao prodaju imovine. To je dovelo do potpunog kolapsa i bankrota “Enrona” i još sedam velikih američkih kompanija. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Pored toga je lažirao i dvostruke račune prodaje i prihoda. “Parmalat” je izveo prijevaru koristeći se fiktivnim prodajama stvarajući fiktivni prihod preko svojih fiktivnih ovisnih društava. Pored toga je lažirao i dvostruke račune prodaje i prihoda. Problematične zajmove prikazivao je kao dionički kapital. Prevario je “Bank of America” za iznos od 5 milijardi dolara. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Opljačkao je mirovinske fondove i lažirao mnoge druge dokumente. “Maxwell Communications” je stvorio 1,5 milijardi funti neto dugova nasuprot 1 milijarde aktive dajući aktivu u zalog i kasnije je prodajući. Opljačkao je mirovinske fondove i lažirao mnoge druge dokumente. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Kapitalne gubitke je pozicionirao izravno u rezerve. “Polly Peck” je varao na tečajnim razlikama (currency mismatch) između slabe turske valute i jakih europskih valuta. Kapitalne gubitke je pozicionirao izravno u rezerve. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

3. MOTIVI PRIMJENE KREATIVNOG RAČUNOVODSTVA Glavni motivi primjene kreativnog računovodstva su sljedeći: Korištenje fleksibilnosti unutar računovodstvenog regulativnog okvira za kreiranje „istinitog i fer“ prikaza o izvještajnom subjektu. Korištenje fleksibilnosti unutar računovodstvenog regulativnog okvira za kreiranje prikaza koji odgovaraju izvještajnom subjektu. Korištenje fleksibilnosti unutar, a često i na granici računovodstvenog regulativnog okvira za stvaranje što povoljnije slike o izvještajnom subjektu. Prekoračenje računovodstvenog regulativnog okvira radi stvaranja lažne slike o izvještajnom subjektu. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

(a) Kreiranje „istinitog i fer“ prikaza o izvještajnom subjektu osnovna je namjena računovodstvenog regulativnog okvira i pozitivna strana kreativnog računovodstva. To je motiv koji se potiče u MSFI. Korištenje fleksibilnosti unutar računovodstvenog regulativnog okvira za kreiranje prikaza koji odgovaraju izvještajnom subjektu može biti upitan u odnosu na teorijsku i praktičnu primjenu „istinitog i fer“ prikaza, ali se realno ne može osporiti jer je potpuno u granicama koje dopuštaju propisi. Tom prikazu se može prigovarati da se temelji na izboru računovodstvenih politika koje pogoduju interesima izvještajnog subjekta, ali se on formalno najčešće ne može osporiti. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

(c) Korištenje fleksibilnosti unutar, a često i na granici računovodstvenog regulativnog okvira za stvaranje što povoljnije slike o izvještajnom subjektu najčešće se temelji na primjeni propisa koji omogućavaju dvojbenu primjenu, različita tumačenja, nejasna postupanja i fleksibilnost u procjenama. Na primjer, različitim metodama procjenjivanja može se bitno utjecati na računovodstvene prikaze u financijskim izvještajima. Najčešće intervencije kreativnog računovodstva događaju se u pogledu priznavanja prihoda, rezerviranja, vremenskih razgraničenja, otpisa potraživanja, otpisa zaliha, revalorizaciji dugotrajne imovine i slično. Na primjer, dosljedna primjena propisa o revalorizaciji može bitno utjecati na računovodstveni prikaz rezultata izvještajnog subjekta. (d) Prekoračenje računovodstvenog regulativnog okvira radi stvaranja lažne slike o izvještajnom subjektu pripada u kriminalno područje primjene „kreativnog računovodstva“. U tom području ima potpuno naivnih računovodstvenih postupaka koji se lako otkrivaju, ali i vrlo zamršenih dubioznih postupaka koje je teško otkriti i dokazati. Takvi postupci prijevara se najčešće otkriju tek kada dođe do potpunog sloma u poslovanju tvrtke koja lažira rezultate. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

privlačenje investitora povećanje ili održavanje cijene dionica Stvaranje što povoljnije slike o izvještajnom subjektu ima jake motive kod menadžmenta. Razlozi zbog kojih menadžment nastoji prikazati dobro i stabilno poslovanje s uzlaznim trendovima rezultata najčešće su: privlačenje investitora povećanje ili održavanje cijene dionica povećanje tržišne vrijednosti tvrtke ostvarivanje menadžerskih nagrada (bonusa). Da bi se bolje prikazali navedeni menadžerski motivi za stvaranjem povoljnije slike o izvještajnom subjektu mogu se usporediti dvije tvrtke koje ostvaruju jednak kumulativni profit u petogodišnjem razdoblju, ali različit u godišnjim razdobljima. Taj prikaz daje se u tablici 1. TABLICA 1: Prikaz rezultata tvrtki „A“ i „B“ u razdoblju od 5 godina. TVRTKA GOD. 1 GOD. 2 GOD. 3 GOD. 4 GOD. 5 UKUPNO “A” 1 2 4 8 16 “B” (2) 15 (4) 20 31 33 (dobit u milijunima €) Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Postavlja se pitanje: koju tvrtku će investitori ocijeniti kao bolju? Kao što se može vidjeti iz prikaza u tablici 1., tvrtka „A“ ostvaruje kontinuirano povećanje dobiti iz godine u godinu. Kumulativna dobit za razdoblje od 5 godina iznosi ukupno 31 milijun €. Tvrtka „B“ ostvaruje kumulativnu dobit u petogodišnjem razdoblju 33 milijuna €, ali na godišnjoj razini rezultati variraju iz pozitivnih u negativne i obratno. Iako je kod tvrtke „B“ zarada u 1., 3. i 5. godini značajno veća nego kod tvrtke „A“, kod nje se pojavljuju dvije godine s gubitkom. Postavlja se pitanje: koju tvrtku će investitori ocijeniti kao bolju? Nedvojbeno je da će svi ocijeniti tvrtku „A“ kao puno bolju tvrtku iako je u petogodišnjem razdoblju zarada veća u tvrtki „B“. Čak štoviše, investicijski savjetnici naglašavaju da treba izbjegavati investiranje u tvrtke kojima rezultati značajno variraju jer se time povećava rizik. Čak i kada bi kumulativni rezultat tvrtke „B“ u petogodišnjem razdoblju bio značajno veći, vjerojatno bi većina investitora ocijenila tvrtku „A“ kao bolju tvrtku. Menadžeri tvrtke „B“ izgubili bi bonuse u godinama kada se pojave gubitci koje bi teško nadoknadili u dobrim godinama, njihov ugled bi došao u pitanje, a posao u opasnost. Naime, nitko im ne bi mogao jamčiti da neće dobiti otkaz nakon iskazivanja gubitka. Prema tome, motivi menadžera za primjenu kreativnog računovodstva radi ujednačavanja dobre slike kroz više uzastopnih godina više su nego jasni. Problemi nastaju onda kada se s uporabe (use) kreativnog računovodstva prijeđe na zlouporabu (abuse). Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

4. FORME I TEHNIKE PRIMJENE KREATIVNOG RAČUNOVODSTVA Kreativno računovodstvo u primjeni poprima različite forma kao što su: upravljanje zaradom (earnings management) nasilno (agresivno) računovodstvo (agressive accounting) izglađivanje zarade (income smoothing) lažiranje financijskih izvještaja (fraudulent financial reporting) Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

(a) UPRAVLJANJE ZARADOM (earnings management) Podrazumijeva aktivnu manipulaciju zaradom s određenim ciljevima. Te ciljeve mogu promicati menadžeri, analitičari ili računovođe radi ujednačavanja prikaza trendova zarade. Često se tijekom dobrih godina profit reducira i prebacuje u lošije godine kako bi slika uspješnosti bila ujednačena. Ponekad se izraz „upravljanje zaradom“ (earnings management) koristi kao sinonim za kreativno računovodstvo iako se „upravljanje zaradom“ češće tretira kao sastavni dio kreativnog računovodstva. (b) NASILNO (AGRESIVNO) RAČUNOVODSTVO (aggresive accounting) Podrazumijeva pretjeran i namjeran izbor i primjenu računovodstvenih načela i postupaka da bi se dobio željeni rezultat kao što je, na primjer, veća tekuća dobit. Pri tome se često i prekoračuje norme dopuštene standardima ili se odredbe pojedinih standarda primjenjuju i u slučajevima kada za njihovu primjenu ne postoje opravdani razlozi. Jedni od najčešće primjenjivanih postupaka agresivnog računovodstva su agresivna kapitalizacija (aggresive capitalization) i prenaglašena revalorizacija. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

(c) IZGLAĐIVANJE ZARADE (income smoothing) Opisuje se kao jedna od formi „upravljanja zaradom“ koja ima cilj ujednačiti prikaz ostvarivanja profita ili prihoda za više uzastopnih godina kako bi se stekao dojam stalnog rasta, a izbjegle oscilacije. (d) LAŽIRANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA (fraudulent financial reporting) Podrazumijeva namjerne pogreške, prepravljanje financijskih izvještaja i ispostavljanje lažnih dokumenata kako bi se oblikovao željeni rezultat. Lažni izvještaji predstavljaju kriminal čija su posljedica brojni računovodstveni skandali kada su otkrivene manipulacije. Lažiranje izvještaja poprima bezbroj formi kao što su ispostavljanje lažnih računa, prodaje „na crno“, a terećenje troškova na rashode ili na zalihe, fiktivne prodaje povezanim društvima, obračuni lažnih putnih naloga, skrivene isplate dobiti, trošenje sredstava u privatne svrhe itd. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Najčešće tehnike kreativnog računovodstva: Upravljanje zaradom (earnings management) Izglađivanje dobiti (income smoothing) Računovodstvo „velike kupke“, „velikog pranja“ ili „velikog čišćenja“ (Big-bath accounting) Stvaranje rezervi u „kasici“ („cookie-jar reserves“) Kreativno računovodstvo akvizicija i kapitalizacija troškova nematerijalne imovine Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

(a) Upravljanje zaradom (Earnings management) Priznavanje prihoda unaprijed jedna je od mnogih formi zlouporabe kreativnog računovodstva koja se najčešće primjenjuje u praksi. Takav oblik povećanja prihoda i profita u tekućem razdoblju često se primjenjuje u poslovnim odnosima s proračunskim korisnicima koji moraju potrošiti planirane stavke iz budžeta a nisu ih stigli realizirati u tekućoj godini. Često se primjenjuje i kod kontinuiranih isporuka gdje se priznaju prihodi prije isporuke dobara dok isporuka nastaje tek u slijedećem razdoblju (npr. kod isporuke medicinskih proizvoda). MRS 18 (t. 16.) navodi situacije kada ne treba priznavati prihode. To su slijedeće situacije: Kada entitet zadržava obvezu za nezadovoljavajuće rezultate koji nisu pokriveni uobičajenim rezerviranjima za garancije Kada priljev prihoda od određene prodaje ovisi od prihoda kupca, od njegove prodaje robe Kada se roba isporučuje i montira, a montiranje čini značajan dio ugovora koji taj entitet još nije završio Kada kupac ima pravo da poništi kupnju iz razloga navedenih u ugovoru a entitet nije siguran u mogućnost povrata. Međutim, mnoga poduzeća u želji da priznaju što veći prihod često namjerno (ili nenamjerno) zanemaruju ove odredbe! Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Odgađanje priznavanja rashoda da bi tekući rezultat bio što bolji poprima također mnoge forme i postupke. Najčešće se rashodi odgađaju povećanjem broja godina uporabe dugotrajne imovine čime se smanjuju rashodi i „rastežu“ na veći broj godina. Rashodi u tekućoj godini mogu se odgoditi i tako da se suzdrži od priznavanja otpisa potraživanja, otpisa zaliha ili rezerviranja za rizike i troškove. Osim toga, troškovi se mogu zadržati na vremenskim razgraničenjima kako bi se priznali u narednom razdoblju Karakteristično je i odgađanje priznavanje prihoda od naknade za servisiranje koja je uključena u cijenu proizvoda prema točki 11. dodatka MRS-u 18, u kojoj se navodi: Kada prodajna cijena nekog proizvoda obuhvaća iznos za naknadno servisiranje koje se može identificirati, taj iznos se odgađa i priznaje kao prihod u razdoblju u kojem se te usluge obavljaju. Odgođeni iznos je onaj kojim će se prema ugovoru, pokriti očekivani troškovi servisiranje zajedno s razumnom dobiti od tih usluga. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

nenaplaćenim potraživanjima (c) Računovodstvo „velikog pranja“ ili „velikog čišćenja“ („Big-bath“ accounting) – podrazumijeva otpisivanje stavki imovine u maksimalno dopuštenim granicama ili preko tih granica kako bi se povećali tekući rashodi. Bilanca se „čisti“ na izrazito konzervativan način najčešće na stavkama: dugotrajne imovine zalihama nenaplaćenim potraživanjima „Veliko pranje“ ili „veliko čišćenje“ trebalo bi utjecati da se konačna dobit prije oporezivanja smanji na što manju moguću mjeru. Agresivan otpis imovine može u narednim godinama kada dođe do prodaje te imovine poboljšati rezultat. Tako se, dakle, stvaraju skrivene rezerve. Taj postupak se često primjenjuje i u lošim godinama koje će ionako biti loše, kako bi naredne godine bile što bolje. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

d) Rezerve u „kasici“ (cookie jar reserves) Stvaranje rezervi u „kasici“ (cookie jar reserves) primjenjuje se tijekom dobrih godina kako bi se rezervirani (ušteđeni) „novčići“ koristili za popravljanje rezultata u lošijim godinama. Iako postoje različiti načini stvaranja skrivenih rezervi to se najčešće postiže priznavanjem različitih vrsta rezerviranja. Prema Zakonu o porezu na dobit (čl. 12.) porezno priznata rezerviranja su: Rezerviranja za otpremnine do propisanog iznosa, Rezerviranja za rizike popravka u jamstvenom roku, Rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, Rezerviranja za započete sudske sporove. OSTALA REZERVIRANJA SUKLADNO ODREDBAMA MRS-A 37; REZERVIRANJA, NEPREDVIĐENE OBVEZE I NEPREDVIĐENA IMOVINA, IAKO MOGU BITI NEOPHODNA, NEĆE BITI POREZNO PRIZNATA. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

(d) Kreativno računovodstvo akvizicija i kapitalizacija troškova nematerijalne imovine Na primjer, otpisivanje goodwilla pruža velike mogućnosti utjecaja na rezultate. Priznavanje nematerijalne imovine nastale razvojem zahtijeva ispunjenje uvjeta prema MSR 38 - Nematerijalna imovina, međutim, u tom području moguće su mnoge dvojbene situacije i mnoga lažiranja. Iako MRS 38 nastoji ograničiti zlouporabu kapitaliziranja interno stvorene nematerijalne imovine to ipak nije jednostavno. MRS 38 zabranjuje kapitaliziranje slijedeće nematerijalne imovine: Interno stvoreni goodwill (mrs 38., T. 48.) Troškovi nastali u fazi istraživanja interno stvorene nematerijalne imovine (mrs 38., T. 54.). Interno stvoreni zaštitni znakovi, oznake, publicirajući nazivi, popisi kupaca i druge slične stvari ne priznaju se kao nematerijalna imovina (mrs 38, t. 63.). Navedeni izdaci priznaju se kao rashod u trenutku nastanka. Samo nematerijalna imovina nastala razvojem priznaje se kao imovina i to u visini troškova nastalih isključivo u fazi razvoja. Nematerijalna imovina nakon početnog priznanja može se revalorizirati na fer vrijednost (mrs 38., T. 75.). Slide 150 Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Zanimljiv je prikaz primjene praktičnih postupaka kreativnog računovodstva u britanskim kompanijama koje su istražili Philips i Drew (1992) koji se daje u tablici 2. TABLICA 2: Prikaz primjene praktičnih postupaka kreativnog računovodstva u 185 najvažnijih britanskih kompanija Rang Područje (tip) Broj kompanija Postotak 1. Rezerviranja 105 57% 2. Neoperativni profit 63 34% 3. Izvanredni troškovi 54 29% 4. Mirovinski fond 52 28% 5. Kapitalizacija 50 27% 6. Snižavanje poreznih troškova 24 13% 7. Izvanbilančni dugovi 23 12% 8. Deprecijacija 17 9% 9. Tečajne razlike 16 10. Brendovi 14 8% 11. Smanjivanje zarade 9 5% Kao što se može vidjeti iz tablice 2., u britanskim kompanijama najviše se manipuliralo s rezerviranjima. Pored toga značajne stavke kreativnog računovodstva bile su izvanredni dobici i gubici, mirovinski fondovi i kapitalizacija. Kad bi se kod nas moglo provesti istraživanje vjerojatno bi rezultati bili slični. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

6. „FORENZIČNO RAČUNOVODSTVO“ KAO ALAT ZA OTKRIVANJE ZLOUPORABE KREATIVNOG RAČUNOVODSTVA Primjeri uporabe i zlouporabe kreativnog računovodstva mogli bi se nabrajati u nedogled jer je mašta ljudi koji lažiraju financijske izvještaje neiscrpna. Neke od zlouporaba kreativnog računovodstva su otkrivene i izazvale su velike računovodstvene skandale. Međutim, puno više ima zlouporaba koje nisu otkrivene. Postavlja se pitanje: kako se vjerovnik ili investitor može boriti protiv informacija iz izvještaja u kojima je zlouporabljeno kreativno računovodstvo? Laički i logičan odgovor bi bio da se protiv problema treba boriti pomoću revizije financijskih izvještaja. Međutim, praksa je pokazala da revizija financijskih izvještaja samo donekle predstavlja zaštitu od zlouporabe kreativnog računovodstva, ali na žalost, ne dovoljnu. Naime, financijski izvještaji tvrtki koje su izazvale velike računovodstvene skandale bili su revidirani. Ta konstatacija zorno prikazuje da revizija financijskih izvještaja ne pruža dovoljnu zaštitu od prijevara i lažnih prikaza u financijskim izvještajima. Pored toga, većina tvrtki nije obavezna revidirati financijske izvještaje pa kod njih nema ni tog prvog stupnja zaštite od lažnih prikaza ili odstupanja „istinitog i fer“ izvještavanja. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Vjerovnik, potencijalni partner ili investitor stupanj svoje zaštite od zlouporabe kreativnog računovodstva može povećati jedino primjenom „forenzičnog računovodstva“. Forenzično računovodstvo (Forensic Accounting) je slično reviziji ali nije isto što i revizija. Ono svakako može biti alat kojim se revizori služe i dio revizije. Međutim, forenzično računovodstvo nije ograničeno bilo kojom vrstom standarda ili forme. Ono se konstruira na ekspertnoj osnovi i ima za cilj utvrditi procjenom „istinit i fer“ prikaz stanja i rezultate izvještajnog subjekta. Tradicionalno forenzično računovodstvo bilo je usmjereno na otkrivanje prekršaja u primjeni računovodstvenih i zakonskih propisa najčešće u sudskim vještačenjima. Međutim, u današnje vrijeme ubrzano se razvija komercijalno forenzično računovodstvo. Njegova je primarna uloga procijeniti stvarno stanje i rezultate izvještajnog subjekta s aspekta interesa vjerovnika, potencijalnog partnera ili investitora koji su naručitelji i korisnici rezultata forenzičnog računovodstva Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

Komercijalno forenzično računovodstvo je formalizirana i neformaliziran djelatnost jer njegovi rezultati služe isključivo naručitelju i najčešće nisu dostupni javnosti niti su javni dokumenti kao revizorski izvještaj. Ono se temelji na stručnosti forenzičara i njegovom ugledu ali najčešće ne zahtijeva nikakva posebna službena ovlaštenja. Međutim, u nekim zemljama kao u Indiji, na primjer, postoje certificirani forenzični računovođe (Certified Forensic Accounting Professionals). Budući da su korisnici financijskih izvještaja u današnje vrijeme poučeni lošim iskustvima sve oprezniji forenzično računovodstvo je najbrže rastuće područje računovodstva danas u razvijenim zemljama. Postupci kojima se koristi forenzično računovodstvo su brojni. Međutim, najčešće se radi o provjerama naglih promjena u značajnim stavkama, promjenama strukture i odnosa najvažnijih stavki u izvještajima, usporedbama između rezultata u računu dobiti i izvještaja o novčanim tijekovima, neobičnim promjenama na zalihama, otkrivanja razloga porasta obveza, procjeni realnosti potraživanja, neuobičajenih transfernih cijena, neobičnih novčanih transakcija, itd. Neke velike tvrtke u SAD kao i mnoge institucije imaju posebne odjele za forenzično računovodstvo. Autor Prof. dr. sc. Vinko Belak

HVALA NA POZORNOSTI! Autor Prof. dr. Vinko Belak Slide 155