OSNOVE PONUDE I POTRAŽNJE POGLAVLJE OSNOVE PONUDE I POTRAŽNJE

PREGLED POGLAVLJA 2.1 Ponuda i potražnja 2.2 Tržišni mehanizam 2.3 Promjene tržišne ravnoteže 2.4 Elastičnost ponude i potražnje 2.5 Kratkoročna elastičnost u odnosu na dugoročnu 2.6 Razumijevanje i predviđanje učinaka promjene tržišnih uvjeta 2.7 Učinci državne intervencije – kontrola cijena

OSNOVE PONUDE I POTRAŽNJE Analiza ponude i potražnje je osnovno i moćno oruđe koje se može primijeniti na mnoštvo zanimljivih i važnih problema. Navest ćemo neke: Razumijevanje i predviđanje kako promjena svjetskih ekonomskih uvjeta utiče na tržišnu cijenu i proizvodnju Procjena uticaja državne kontrole cijena, minimalnih nadnica,cjenovnih potpora i proizvodnih poticaja Određivanje kako porezi, subvencije, carine i uvozne kvote utiču na potrošače i proizvođače.

2.1 PONUDA I POTRAŽNJA Krivulja ponude ● krivulja ponude - odnos između količine dobra koju su proizvođači voljni prodati i cijene tog dobra Grafikon 2.1 Cijena Krivulja ponude Krivulja ponude koja je na grafikonu označena sa S pokazuje kako se količina dobra koja je ponuđena na prodaju mijenja zajedno sa promjenom cijene dobra. Krivulja ponude je rastuća; što je cijena veća to su preduzeća spremnijai voljnija proizvoditi i ponuditi veću količinu dobara. Ako se troškovi proizvodnje smanje, tvrtke mogu proizvoditi istu količinu uz manju cijenu ili veću količinu uz istu cijenu. Tada se krivulja ponude pomiče udesno (od S do S’) Količina

2.1 PONUDA I POTRAŽNJA Krivulja ponude Krivulja ponude pokazuje vezu između ponuđene količine i cijene. Ovu vezu možemo predstaviti u obliku jednačine: QS = QS(P) Ostale varijable koje utiču na ponudu Količina koju su proizvođači spremni prodati ne ovisi samo o cijeni, već i o njihovim proizvodnim troškovim, uključujući nadnice, kamate i troškove sirovina. Kada proizvodni troškovi padnu, proizvodnja će porasti, bez obzira na tržišnu cijenu.Tada se čitava krivulja ponude pomjera udesno. Ekonomisti često upotrebljavaju izraz promjena ponude za pomake krivulje ponude, dok za pomake uzduž krivulje ponude upotrebljavaju izraz promjena ponuđene količine.

2.1 PONUDA I POTRAŽNJA Krivulja potražnje QD = QD(P) ● krivulja potražnje- odnos između količine dobra koju su potrošači voljni kupiti i cijene tog dobra Ovaj odnos između količine koja se potražuje i cijene možemo zapisati u obliku jednačine: QD = QD(P)

2.1 PONUDA I POTRAŽNJA Krivulja potražnje Grafikon 2.2 Krivulja potražnje Cijena Krivulja potražnje koja je označena sa D, prikazuje kako količina dobra koju potrošači potražuju ovisi o cijeni tog dobra. Krivulja potražnje je opadajuća krivulja; uz ostale varijable nepromijenjene, potrošači će željeti kupiti više dobra što mu je cijena niža. Tražene količine mogu ovisiti i o drugim varijablama poput dohotka, vremena i cijena drugih dobara. Potražnja za većinom dobara raste ako raste dohodak. Viši nivo dohotka pomiče krivulju potražnje udesno (od D do D’). Količina

2.1 PONUDA I POTRAŽNJA Krivulja potražnje Pomijeranje krivulje potražnje Možemo očekivati da će viši dohoci potrošača uz konstantne cijene dovesti do povećanja količina koje se potražuju. Budući da će se povećanja količina potražnje povećati bez obzira na cijenu, rezultat bi bio pomicanje cijele krivulje potražnje udesno. Pomijeranje krivulje potražnje ● Supstituti su dva dobra kod kojih porast cijene jednog dobra dovodi do porasta potražnje za drugim dobrom. ● Komplementi su dva dobra kod kojih porast cijene jednog dobra dovodi do smanjenja potražnje za drugim dobrom.

2.2 TRŽIŠNI MEHANIZAM Grafikon 2.3 Cijena (dolari po jedinici) Ponuda i potražnja Tržište je uravnoteženo uz cijenu P0 i količinu Q0. Uz višu cijenu P1, dolazi do viška i cijena pada. Uz nižu cijenu P2, nastaje manjak pa cijena raste. Višak Manjak Količina

2.2 TRŽIŠNI MEHANIZAM Ravnoteža ● ravnotežna cijena (cijena uravnoteženja tržišta) - cijena pri kojoj je količina ponude jednaka količini potražnje ● tržišni mehanizam - tendencija koja se pojavljuje na slobodnim tržištima pri kojoj se cijena mijenja sve dok se tržište ne uravnoteži ● višak- situacija u kojoj količina ponude premašuje količinu potražnje ● manjak- situacija u kojoj količina ponude je manja od količine potražnje

2.2 TRŽIŠNI MEHANIZAM Kada možemo koristiti model ponude i potražnje? Pretpostavljamo da će uz zadanu cijenu neka količina biti proizvedena i prodana. Ova pretpostavka ima smisla samo ako je tržište barem približno konkurentno. Pri tome mislimo da ni prodavači ni kupci ne smiju imati preveliku tržišnu moć- odnosno mogućnost da pojedinačno utiču na tržišnu cijenu. Pretpostavimo da je ponuda pod kontrolom jednog proizvođača. Ukoliko se krivulja potražnje pomakne na određeni način, može biti u interesu monopoliste da zadrži količinu fiksnom i promijeni cijenu, ili da zadrži fiksnu cijenu, a promijeni količinu.

PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE 2.3 PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE Cijena Grafikon 2.4 Nova ravnoteža nakon pomaka ponude Kada se krivulja ponude pomakne udesno, tržište se uravnotežuje uz nižu cijenu P3 i veću količinu Q3. Količina

PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE 2.3 PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE Grafikon 2.5 Cijena Nova ravnoteža nakon pomaka potražnje Kada se krivulja potražnje pomakne udesno, tržište se uravnotežuje pri višoj cijeni P3 i većoj količini Q3. Količina

PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE 2.3 PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE Grafikon 2.6 Cijena Nova ravnoteža nakon pomaka ponude i potražnje Krivulje ponude i potražnje s vremenom se pomiču zbog promjena uvjeta na tržištu. U ovom primjeru pomak krivulja ponude i potražnje udesno dovodi do malo više cijene i znatno veće količine. Općenito, promjena cijene i količine ovisi o tome koliko se krivulje pomiču i o obliku svake krivulje. Količina

PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE 2.3 PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE PRIMJER 2.1. Ponovo o cijenama jaja i fakultetskog obrazovanja U periodu od 1970 do 2007, realne cijene (u stalnim dolarima) jaja su se smanjile za 49 %, dok su realne cijene fakultetskog obrazovanja porasle za 105 %. Mehanizacija peradnika oštro je smanjila trošak proizvodnje jaja te pomaknula krivulju ponude udesno i nadolje. Istovremeno krivulja potražnje se pomjerila ulijevo jer je dio stanovništva promijenio svoje prehrambene navike i počeo izbjegavati jaja. Što se tiče koledža, ponuda i potražnja su se pomjerile u suprotnim pravcima. Nastali troškovi opremanja i održavanja modernih učionica, laboratorija i plaća nastavnog osoblja “gurnuli” su krivulju ponude ulijevo i prema gore. Istovremeno krivulja potražnje se pomaknula udesno jer je sve više učenika uviđalo važnost obrazovanja na fakultetima.

PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE 2.3 PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE PRIMJER 2.1. Ponovo o cijenama jaja i fakultetskog obrazovanja (nastavak) Grafikon 2.7.a Tržište jaja Krivulja ponude jaja se pomaknula prema dolje i udesno zbog pada proizvodnih troškova; krivulja potraćnje se zbog promijenjenih sklonosti potrošača pomjerila ulijevo. To je dovelo do oštrog pada realnih cijena jaja i blagog porasta potrošnje jaja

PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE 2.3 PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE PRIMJER 2.1. Ponovo o cijenama jaja i fakultetskog obrazovanja (nastavak) Grafikon 2.7.b Tržište fakultetskog obrazovanja (b) Krivulja ponude fakultetskog obrazovanja se pomjerila prema gore zbog naraslih troškova opreme, održavanja i troškova osoblja. Krivulja potražnje se pomjerila ulijevo i prema gore zbog činjenice da se sve veći broj maturanata želio upisati na koledž. To je dovelo do oštrog porasta cijene i upisa studenata.

PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE 2.3 PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE PRIMJER 2.2. Nejednakost nadnica u SAD-u Tokom posljednja dva desetljeća, nadnice stručnih radnika s ionako visokim dohocima su znatno porasle,dok su nadnice nestručnih radnika s niskim dohocima zapravo realno blago opale. Od 1978 do 2005, realni dohoci radnika s najvišim dohocima (gornjih 20% iz distribucije dohotka), nakon odbitka poreza, su porasli u prosjeku za 50 %, dok su realni dohoci radnika s najnižim nadnicama (donjih 20% iz distribucije dohotka) smanjeni za 6 %. Dok je ponuda nestručnih radnika i radnika ograničenog obrazovanja znatno porasla, potražnja za njima je porasla znatno manje. S druge strane, ponuda stručnih radnika blago je porasla, ali je potražnja za tim profilom radnika drastično porasla, te su porasle i plaće.

PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE 2.3 PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE PRIMJER 2.3. Ponašanje cijena prirodnih izvora u dugom roku Grafikon 2.8 Potrošnja i cijena bakra 1880.-1998. Iako je godišnja potrošnja povećana za oko 100 puta, realna (za inflaciju krigirana) cijena nije se znatnije promijenila.

PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE 2.3 PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE PRIMJER 2.3. Ponašanje cijena prirodnih izvora u dugom roku (nastavak) Grafikon 2.9 Dugoročno kretanje ponude i potražnje mineralnih izvora Iako je potražnja za većinom izvora drastično porasla tokom proteklog stoljeća, cijene su realno pale ili tek neznatno porasle zato što su smanjenja troškova drastično pomaknula krivulju ponude udesno.

PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE 2.3 PROMJENE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE PRIMJER 2.4. Utjecaj 11. sep. na ponudu i potražnju poslovnih prostora u New Yorku Grafikon 2.10 Ponuda i potražnja poslovnih prostora u New Yorku nakon 11.09. Nakon 11.09. krivulja ponude se pomjerila ulijevo, međutim i potražnja se također pomjerila ulijevo, te je prosječna realna cijena opala.

ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE 2.4 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE elastičnost - postotna promjena jedne varijable do koje dolazi zbog porasta druge varijable za 1%. Cjenovna elastičnog potražnje Cjenovna elastičnost potražnje- postotna promjena količine potražnje za nekim dobrom izazvana porastom cijene tog dobra za 1%. (2.1)

ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE 2.4 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE Linearna krivulja potražnje Linearna krivulja potražnje- krivulja potražnje oblika ravne crte Grafikon 2.11 Linearna krivulja potražnje Cijena Cjenovna elastičnost potražnje ne ovisi samo o nagibu krivulje potražnje, već i o cijeni i količini. Dakle, elastičnost varira uzduž krivulje zajedno s promjenama cijene i količine. Budući da je cijena visoka, a količina mala, pri vrhu krivulje elastičnost poprima visoku vrijednost. Elastičnost se smanjuje kako se pomičemo niz krivulju. Količina

ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE 2.4 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE Linearna krivulja potražnje Grafikon 2.12.a Cijena (a) Savršeno elastična potražnja Za vodoravnu krivulju potražnje, ΔQ/ΔP je beskonačan. Budući da neznatna promjena cijene uzrokuje ogromnu promjenu potražnje, elastičnost potražnje je beskonačna –savršeno elastična. Količina Savršeno elastična potražnja znači da će potrošači kupiti koliko god mogu po zadanoj cijeni dobra, ali usljed neznatnog porasta cijene tražena količina će pasti na nulu a ako se cijena neznatno smanji tražena količina će porasti bez ograničenja.

ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE 2.4 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE Linearna krivulja potražnje Grafikon 2.12.b Cijena (b) Savršeno neelastična potražnja Za vertikalnu krivulju ponude, ΔQ/ΔP je nula. Budući da količina potražnje ostaje ista bez obzira na promjenu cijene, elastičnost potražnje je nula – savršeno neelastična. Količina Savršeno neelastična potražnja znači da će potrošači kupovati fiksnu količinu dobra bez obzira na njenu cijenu.

ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE 2.4 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE Ostale elastičnosti potražnje dohodovna elastičnost potražnje- postotna promjena količine potražnje izazvana promjenom dohotka za 1% (2.2) Unakrsna cjenovna elastičnost potražnje- postotna promjena količine potražnje za nekim dobrom izazvana porastom cijene drugog dobra za 1%. (2.3) Elastičnost ponude Cjenovna elastičnost ponude- postotna promjena količine ponude izazvana povećanjem cijene od 1%.

ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE 2.4 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE Elastičnost potražnje u tački naspram lučne elastičnosti Elastičnost potražnje u tački- cjenovna elastičnost potražnje u tačno određenoj tački na krivulji potražnje Lučna elastičnost potražnje Lučna elastičnost potražnje- cjenovna elastičnost izračunata iz čitavog niza cijena na krivulji potražnje Lučna elastičnost (2.4)

ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE 2.4 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE PRIMJER 2.5. Tržište pšenice Prije nekoliko decenija, promjene na tržištu pšenica su imale značajan utjecaj i na američke poljoprivrednike i na poljoprivrednu politiku SAD-a. Kako bi razumjeli šta se desilo, analizirajmo kretanje ponude i potražnje za 1981.god. Ponuda Potražnja Izjednačimo li ove dvije jednačine koje predstavljaju ponuđene i tražene količine, možemo odrediti cijenu koja uravnotežuje tržište pšenice za 1981. po bušelu

ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE 2.4 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE PRIMJER 2.5. Tržište pšenice (nastavak) Uvrštavanjem u jednačinu krivulje ponude dobijemo: miliona bušela Pomoću krivulje potražnje možemo naći cijenovnu elastičnost potražnje: Znači, potražnja je neelastična. Isto tako možemo izračunati i cjenovnu elastičnost ponude: Budući da su krivulje ponude i potražnje linearne, cjenovne elastičnosti će se mijenati kako se budemo pomicali uzduž krivulja.

KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU 2.5 KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU Potražnja Grafikon 2.13 (a) Benzin: Kratkoročna i dugoročna krivulja potražnje Cijena U kratkom roku, porast cijene ima tek mali učinak na količinu potražnje za benzinom. Vozači će možda voziti manje ali neće preko noći promijeniti vrstu automobila koji voze. U dugom roku, međutim, vozači će početi voziti manje automobile koji manje troše pa će učinak promjene cijene biti veći. Količina

2.5 KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU Potražnja Grafikon 2.13 (b) Automobili: Kratkoročna i dugoročna krivulja potražnje Cijena Kod potražnje za automobilima, važi obrnuti slučaj. Ako cijena automobila poraste, potrošači će u početku odgoditi kupovinu novih automobila, pa će broj prodanih automobila na godinu znatno pasti. Međutim, dugoročno, stari će automobili dotrajati i trebat će ih zamijeniti pa će godišnja količina koja se potražuje porasti. Dakle, potražnja je u dugom roku manje elastična nego u kratkom roku.. Količina

KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU 2.5 KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU Potražnja Elastičnost dohotka I dohodovne elastičnosti se razliku u kratkom i u dugom roku. Za većinu dobara i usluga-hranu, pića, gorivo, zabavu itd – dugoročna dohodovna elastičnost potražnje je veća od kratkoročne. Za trajno potrošno dobro važi obrnuti slučaj. Ovdje je kratkoročna dohodovna elastičnost mnogo veća od dugoročne elastičnosti.

KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU 2.5 KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU Potražnja Ciklične industrije ciklične industrije- industrije čije kretanje prodaja pojačava ciklične promjene bruto nacionalnog proizvoda (BDP) i nacionalnog dohotka. Grafikon 2.14 BDP i ulaganje u trajna dobra Upoređene su godišnje stope rasta BDP-a i potrošačkih izdataka za trajna potrošna dobra Budući da su zalihe trajnih dobara visoke u poređenju s godišnjom potražnom za njima, kratkoročne elastičnosti su više od dugoročnih. Poput kapitalne opreme, industrije koje proizvode trajna potrošna dobra su “ciklične”. Ovo ne vrijedi za proizvođače kratkotrajnih dobara.

KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU 2.5 KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU Potražnja Ciklične industrije Grafikon 2.15 Consumption of Durables versus Nondurables Annual growth rates are compared for GDP, consumer expenditures on durable goods (automobiles, appliances, furniture, etc.), and consumer expenditures on nondurable goods (food, clothing, services, etc.). Because the stock of durables is large compared with annual demand, short-run demand elasticities are larger than long-run elasticities. Like capital equipment, industries that produce consumer durables are “cyclical” (i.e., changes in GDP are magnified). This is not true for producers of nondurables.

KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU 2.5 KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU Potražnja PRIMJER 2.6. Potražnja za benzinom i automobilima TABELA 2.1 Potražnja za benzinom Broj godina nakon promjene cijene ili dohotka Elastičnost 1 2 3 5 10 Cijena −0.2 −0.3 −0.4 −0.5 −0.8 Dohodak 0.2 0.4 0.5 0.6 1.0 TABELA 2.2 Potražnja za automobilima Broj godina nakon promjene cijene ili dohotka Elastičnost 1 2 3 5 10 Cijena −1.2 −0.9 −0.8 −0.6 −0.4 Dohodak 3.0 2.3 1.9 1.4 1.0

KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU 2.5 KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU Ponuda Ponuda i trajnost Grafikon 2.16 Cijena Bakar: Kratkoročna i dugoročna krivulja ponude Poput većine dobara,ponuda bakra koja je prikazana na grafiku elastičnija je u dugom roku. Ako cijena poraste tvrtke bi željele proizvoditi više,ali to ne mogu zbog ograničenog kapaciteta. U dugom roku mogu izgraditi dodatne kapacitete i povećati proizvodnju. Količina

KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU 2.5 KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU Ponuda Cijena Ponuda i trajnost Grafikon 2.16 Bakar: Kratkoročna i dugoročna krivulja ponude Drugi dio pokazuje krivulje ponude sekundarnog (prerađenog) Dođe li do porasta cijena, pojačavaju se i poticaji za preradu otpadnog bakra. Međutim, vremenom se zalihe otpada iscrpljuju pa sekundarna ponuda opada. Stoga je sekundarna ponuda manje elastična u dugom nego u kratkom roku. Količina Tabela 2.3 Ponuda bakra Cjenovna elastičnost: Kratkoročno Dugoročno Primarna ponuda 0.20 1.60 Sekundarna ponuda 0.43 0.31 Ukupna ponuda 0.25 1.50

KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU 2.5 KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU PRIMJER 2.7. Vrijeme u Brazilu i cijena kafe u New Yorku Grafikon 2.17 Cijena brazilske kafe Kad suše i hladnoće oštete brazilska stabla kafe, cijene se mogu vinuti u nebo. Cijene kafe se nakon par godina obično vrate na prijašnji nivo, nakon što se ponude i potražnje prilagode.

KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU 2.5 KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU PRIMJER 2.7. Vrijeme u Brazilu i cijena kafe u New Yorku Grafikon 2.18 Ponuda i potražnja za kafom Cijena (a) Smrzavanje ili suša u Brazilu dovest će do pomaka krivulje ponude ulijevo. U kratkom roku je ponuda potpuno neelastična, moguće je obrati samo fiksni broj stabala kafe. Potražnja je također relativno neelastična potrošači sporo mijenjaju svoje navike. Sve ovo u početku dovodi do oštrog porasta cijene sa P0 na P1. Količina

KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU 2.5 KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU PRIMJER 2.7. Vrijeme u Brazilu i cijena kafe u New Yorku (nastavak) Grafikon 2.18 Ponuda i potražnja za kafom Cijena (b) Srednjoročno su i potražnja i ponuda elastičnije, pa cijena djelomično opada prema prijašnjem nivou P2. Količina

KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU 2.5 KRATKOROČNA ELASTIČNOST U ODNOSU NA DUGOROČNU PRIMJER 2.7. Vrijeme u Brazilu i cijena kafe u New Yorku (nastavak) Grafikon 2.18 Ponuda i potražnja za kafom Cijena (c) Dugoročno je ponuda veoma elastična; nova će stabla kafe imati vremena sazrijeti, pa će učinak vremenskih neprilika nestati, a cijena će se vratiti na P0. Količina

RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA 2.6 RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA Grafikon 2.19 Prilagodba linearnih krivulja ponude i potražnje stvarnim Cijena Linearne krivulje ponude i potražnje su zahvalno analitičko oruđe.. Ako raspolažemo podacimao ravnotežnim cijenama i količinama P* and Q*, te procjenama elastičnosti ED i ES, možemo izračunati parametre c i d za krivulju ponude a i b za krivulju potražnje. (za ovdje prikazani slučaj c < 0.) Krivulje se zatim mogu upotrijebiti za kvantitativnu analizu kretanja na tržištu Količina

RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA 2.6 RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA Potražnja: Q = a − bP (2.5a) Ponuda: Q = c + dP (2.5b) Korak 1: E = (P/Q)(ΔQ/ΔP) Potražnja: ED = −b(P*/Q*) (2.6a) Ponuda: ES = d(P*/Q*) (2.6b) Korak 2: a = Q* + bP* Q = a − bP + fI (2.7)

RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA 2.6 RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA PRIMJER 2.8. Kretanje cijene bakra Nakon štoje dosegla nivo od oko $1.00 po funti u 1980., cijena bakra je 1986. iznosila oko 60 centi po funti. Svjetska recesija od 1980.do 1982. dovela je do opadanja cijena bakra. Zašto su se cijene naglo povećale tokom 2005–2007? Prvo, potražnja za bakrom se drastično povećala u Kini i drugim azijskim zemljama. Drugo, zbog dramatičnog pada cijena tokom 1996.-2003., proizvođači su zatvorili neprofitabilne rudnike i smanjili proizvodnju. Koliko smanjenje potražnje za bakrom utječe na smanjenje cijene? Da bismo to saznali upotrijebit ćemo linearne krivulje ponude i potražnje koje smo upravo izveli..

RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA 2.6 RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA PRIMJER 2.8. Kretanje cijene bakra (nastavak) Grafikon 2.20 CIjene bakra, 1965–2007 Prikazane su nominalne cijene i realne cijene. Realne cijene bakra su brzo opadale od ranih 1970-ih do sredine 1980-ih zajedno s opadanjem potražnje. U razdoblju 1988–1990, cijene su porasle zbog toga što je ponuda bila poremećena štrajkovima u Peruu i Kanadi, ali su pale nakon prestanka štrajkova Cijene su opet oštro pale u periodu 1996–2002 da bi se potom ponovo povećale u periodu 2005–2007.

RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA 2.6 RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA PRIMJER 2.8. Kretanje cijene bakra (nastavak) Grafikon 2.21 Ponuda i potražnja za bakrom Promjena krivulje potražnje korespondira smanjenju potražnje od oko 20%, što vodi do smanjenja cijene u procentu od 10,5%.

RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA 2.6 RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA PRIMJER 2.9. Preokret na svjetskom tržištu nafte Počevši od radnih 1970-ih, svjetsko tržište nafte izloženo je udarima zbog kartela OPEC-a i političkih previranja u Perzijskom zaljevu. Grafikon 2.22 Cijena sirove nafte Povremeni skokovi cijene posljedica su političkih previranja i djelovanja OPEC-a. Cijena pada nakon nekog vremena kad se ponuda i potražnja uravnoteže.

RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA 2.6 RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA PRIMJER 2.9. Preokret na svjetskom tržištu nafte (nastavak) Budući da primjer potiče iz 2005–2007, sve cijene su izražene u dolarima iz 2005. Evo nekoliko brojki: 2005–7 svjetska cijena = $50 po barelu Svjetska potražnja i ukupna ponuda = 34 milijarde barela u godini OPEC-ova ponuda = 14 milijardi barela godišnje Konkurentna ponuda (nečlanica OPEC) = 20 milijardi barela godišnje Sljedeća tablica sadrži procjene cjenovnih elastičnosti ponude i potražnje nafte: kratkoročno dugoročno Svjetska potražnja: Konkurentna ponuda -0.05 -0.40 0.10 0.40

RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA 2.6 RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA PRIMJER 2.9. Preokret na svjetskom tržištu nafte (nastavak) Grafikon 2.23 Utjecaj prestanka proizvodnje nafte u Saudijskoj Arabiji Ukupna ponuda je zbir konkurente ponude (nečlanica OPEC-a) i 14 milijardi barela godišnje OPEC-ove ponude. Dio grafa (a) pokazuje kratkoročne krivulje ponude i potražnje. Ukoliko Saudijska Arabija prestane proizvoditi, krivulja ponude će se pomaknuti ulijevo za 3 milijarde barela godišnje. Kratkoročno će doći do oštrog rasta cijena.. (a)

RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA 2.6 RAZUMIJEVANJE I PREDVIĐANJE UČINAKA PROMJENE TRŽIŠNIH UVJETA PRIMJER 2.9. Preokret na svjetskom tržištu nafte (nastavak) Grafikon 2.23 Utjecaj prestanka proizvodnje nafte u Saudijskoj Arabiji Ukupna ponuda je zbir konkurente ponude (nečlanica OPEC-a) i 14 milijardi barela godišnje OPEC-ove ponude. Drugi dio grafa (b) prikazuje dugoročne krivulje. Budući da su krivulje ponude i potražnje u dugom roku mnogo elastičnije, učinak na cijene će biti mnogo manji. (b)

UČINCI DRŽAVNE INTERVENCIJE – KONTROLA CIJENA 2.7 UČINCI DRŽAVNE INTERVENCIJE – KONTROLA CIJENA Grafikon 2.24 Efekti kontrole cijena Cijena U slučaju da nema državnog uplitanja tržište se uravnotežuje uz ravnotežnu cijenu i količinu P0 i Q0. Ako je regulacijom određeno da cijena ne smije biti veća od Pmax, količina ponude će pasti na Q1, a količina potražnje će porasti na Q2, te dolazi do nestašice. Količina

UČINCI DRŽAVNE INTERVENCIJE – KONTROLA CIJENA 2.7 UČINCI DRŽAVNE INTERVENCIJE – KONTROLA CIJENA PRIMJER 2.10. Kontrole cijena i nestašice zemnog plina Grafikon 2.25 Cijena zemnog plina

UČINCI DRŽAVNE INTERVENCIJE – KONTROLA CIJENA 2.7 UČINCI DRŽAVNE INTERVENCIJE – KONTROLA CIJENA PRIMJER 2.10. Kontrole cijena i nestašice zemnog plina (nastavak) Na slobodnom tržištu plina formirala se cijena od oko $6.40 po mcf (hiljadu kubičnih stopa); Proizvodnja i potrošnja plina su bile 23 Tcf (triliona kubičnih stopa) Prosječna cijena sirove nafte (koja utiče na ponudu i potražnju za zemnim plinom) je bila oko $50 po barelu. Ponuda: Q = 15.90 + 0.72PG + 0.05PO Potražnja: Q = -10.35 - 0.18PG + 0.69PO Uvrstimo li umjesto PG u obje jednačine vrijednost od $3.00 (zadržavajući cijenu nafte PO, na $50), dobit ćemo da je ponuđena količina 20.6 Tcf a tražena količina 23.6 Tcf. Stoga su kontrole cijena izazvale višak potražnje od 23.6 − 20.6 = 3.0 Tcf.