UVOD U C++.

Slides:



Advertisements
Similar presentations
Programi zasnovani na prozorima
Advertisements

Uvod u programiranje - matematika – VI predavanje
Petlje WHILE – WEND.
PONAVLJANJE CheckBox Koristi se za rešavanje zadataka gde je potrebno omogućiti uključivanje ili isključivanje jedne ili više opcija. Važna svojstva: –Checked.
OSNOVE PROGRAMIRANJA LEKCIJA I - ALGORITMI
Algoritamske/programske strukture
Programi,Podaci,Varijable,Računanje- Uvod
OSNOVE PROGRAMIRANJA U PROGRAMSKOM JEZIKU
Programiranje - Blokovi naredbi i logički tipovi –
OSNOVE PROGRAMIRANJA U PROGRAMSKOM JEZIKU
Struktura petlje.
The Present Perfect Continuous Tense
Programiranje u VB Uvod
Programiranje Uvod Nikola Vlahović.
Microsoft Office 2007 MS Office je programski paket koji sadrži više programa: MS Word – program za obradu teksta MS Excel – program za izradu tabela sa.
Quick Basic.
SEMINARSKI RAD MS WORD.
Petlje FOR - NEXT.
REPEAT…UNTIL Naredbe ciklusa.
Programi,Podaci,Varijable,Računanje - 2
PROGRAMSKE PETLJE Milenković Gabrijela.
Uvod u HTML Zoltan Geller 2017
KREIRANJE OBJEKATA.
Europski dan programiranja
OSNOVE PROGRAMSKOG JEZIKA C
Tipovi podataka i operatori
RAZGRANATA STRUKTURA Zadaci i rešenja
Reference ćelije i opsega
Elektrotehnički fakultet – Podgorica Operativni sistemi
Binarne datoteke u Pascalu
Elementi programskog jezika PASCAL
Programi,Podaci,Varijable,Računanje - 1
Arrays and strings -1 (nizovi i znakovni nizovi)
LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA
OSNOVE PROGRAMIRANJA U PROGRAMSKOM JEZIKU
M-datoteke.
MessageBox.
Pojmovi digitalnog zapisa
Ključne reči,identifikatori, konstante i promenljive
PROGRAMSKI JEZIK PASCAL
MATEMATIČKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU
ELEKTRONIČKA POŠTA ( ) OTVARANJE RAČUNA.
Osnovni simboli jezika Pascal
Razvojne okoline Kolegij: Programski jezik C++ Ak. god. 2017/2018
FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJE
Do While ... Loop struktura
Virtualizacija poslovnih procesa metodom „Swimlane“ dijagrama
Objektno-orijentirano programiranje
Programiranje – Small Basic
Programiranje - Uvod - Kolegij: Programski jezik C++
Strukture podataka i algoritmi 5. VRIJEME IZVRŠAVANJA ALGORITMA
Nizovi.
C++ WORKSHOP Šimec Tino - FOI.
Naredbe u php-u.
Programski jezik C++ - Vježbe - 5. dio
Programski jezik Python
Programiranje - Naredbe za kontrolu toka programa – 1. dio
Programski jezik C++ - Vježbe - 4. dio
Programiranje - Naredbe za kontrolu toka programa – 3. dio
Programski jezik C++ - Vježbe - 1. dio
LimeSurvey Uvjetni prikaz pitanja Internetska istraživanja
BILJEŽNICA MS WORD.
Ponavljanje Pisana provjera
Vježbanje.
Programiranje - Naredbe za kontrolu toka programa – 1. dio
INTERPOLACIJA PO DIJELOVIMA POLINOMIMA
Vježbenica 2: struktura grananja – 2.dio
Uvjetne petlje.
Višestruko grananje.
Programski jezik C++ - Vježbe - 2. dio
Presentation transcript:

UVOD U C++

Primjer izrade programa za računanje dijagonale, opsega i površine trokuta. ZADAVANJE PROBLEMA Koje ulazne podatke koristimo Koje izlazne podatke trebam dobiti (treba učitati stranice pravokutnika, a zatim izračunati i ispisati dijagonalu, opseg i površinu.) Ulazni podaci: a, b Izlazni podaci: d, o P

SASTAVLJANJE ALGORITMA ANALIZA RJEŠENJA Skiciramo rješenja i izaberemo najpovoljnije Ako je problem složeniji rastavljamo ga na manje cjeline SASTAVLJANJE ALGORITMA Dijagram tijeka ili pseudokod KODIRANJE Zapisivanje algoritma u izabranom programskom jeziku Poznavati sintaksu i semantiku odabranog jezika

PREVOĐENJE PROGRAMA program napisan u višem programskom jeziku prevodi se u strojni jezik ogodan za izvršavanje na računalu Za vrijeme prevođenja, programski prevoditelj pronalazi sintaktičke prgreške i o njima javlja poruke Ispravljanje grešaka i prevođenje ponavljamo sve dok ne dobijemo program bez sintaktičkih pogrešaka Npr. Računalo će izbaciti pogrešku u naredbi O = 2(a + b) i ispisati odgovarajuću poruku Naredba napisana ispravno: O = 2*(a + b)

TESTIRANJE PROGRAMA Utvrditi daje li program ispravne rezultate, ima li logičkih pogrešaka KAKO? Odabirom ulaznih podataka kojima unaprijed znamo izlazne rezultate Logičke pogreške nastaju zbog pogreške u pisanju programa ili krivog algoritma Npr. d = sqrt(a*a – b*b) logička pogreška, ispravno d = sqrt(a*a + b*b)

DOKUMENTIRANJE ODRŽAVANJE PROGRAMA Izrada dokumentacije – započinje zadavanjem problema, a nastavlja se pisanjem algoritma i programa ODRŽAVANJE PROGRAMA napisani program stalno se mora dotjerivati i prilagođavati novim zahtjevima i opremi

 objektno orjentirani programski jezik

Compilers (kompajleri/prevoditelji) naredbe razumljive čovjeku pretvaraju u izvedbeni kod engleske riječi kao naredbe

Funkcija za ispis - printf(); Njezin opći oblik (sintaksa) je: printf("tekst koji želimo ispisati na zaslon");

Vježba 1. Ispisati na ekran: Ovo je veliki trenutak! Pisem svoj prvi program! Pozvati funkciju printf - #include< stdio.h> Glavna funkcija main()

Rješenje: #include<stdio.h> main() { printf("Ovo je veliki trenutak! Pisem svoj prvi program!"); }

Što ako svaku rečenicu želimo prikazati u sljedećem redu Što ako svaku rečenicu želimo prikazati u sljedećem redu? Hoće li nam biti dovoljna nova printf() funkcija?

Znakovne konstante za kontrolu ispisa Konstanta Značenje \n Prelazak u novi red \b Pomak za jedno mjesto desno \r Povratak na početak reda \t Horizontalni tabulator

Primjer 2. #include<stdio.h> #include<conio.h> main() { printf("Ovo je veliki trenutak! \nPisem svoj prvi program! \nNakon ovog uspjeha mislim da mogu postici sve sto zamislim."); getch(); }

getch() – da bi zadržali rezultat na zaslonu (nakon izvršenja program rezultat se pokaže i nestane) funkcija conio.h – da bi mogli koristiti funkciju getch()

Vježba 3. Napišite program koji će ispisati sve dane u tjednu, jedan ispod drugoga.

Podaci u programu Varijable Konstante

OSNOVNI TIPOVI PODATAKA

char int float double void programski jezik C ima 5 osnovnih tipova podataka Tip podataka broj bitova Opseg znakovni char 8 0 – 255 cjelobrojni int 16 –32768 – 32767 Realni float 32 3.4E-38 – 3.4E+38 Realni dvostruke preciznosti double 64 1.7E-308 – 1.7E+308 Tip podataka koji ne sadrži vrijednosti void bez vrijednosti

kada radimo program moramo znati kojeg su TIPA naši podaci. Zašto? postoje funkcije koje rade samo sa brojevima i one koje rade sa znakovima Neke od matematičkih funkcija rade sa cijelim, a neke druge sa realnim brojevima. različiti tipovi podataka zauzimaju različit kapacitet memorije.

Varijable (Identifikatori) sastoje od niza slova i znamenki prvi znak mora biti slovo ili donja crta (_) Dva identifikatora su različita ako se razlikuju u prva 32 znaka C razlikuje velika i mala slova, tako da su varijable "zbroj" i "Zbroj" dvije različite varijable!

Deklaracija varijabli deklarirati varijable = dati ime i odrediti tip to se obavlja naredbom oblika: tip podataka lista_varijabli Lista varijabli sadrži jednu ili više varijabli navedenog tipa Ako lista sadrži više varijabli, odvojiti ih zarezom Primjer: int aa, b, ce; float x, y, z, B; char c; long int faktorijel;

Primjeri deklaracija varijabli: int broj;            /*cjelobrojna varijabla*/ char znak;        /*znakovna varijabla*/ float temp;       /*decimalna varijabla*/

Konstante Vrijednost konstante se ne mijenja za vrijeme izvođenja programa const  tip konstante i njezina vrijednost #define ime_konstante vrijednost const float pi=3.14159 #define pi 3.14159 const int a=8; Prema tipu podataka razlikujemo cjelobrojne realne znakovne

Glavna funkcija – main() označava mjesto na kojem počinje izvršavanje programa u njoj se nalazi izvršni dio programa početak i kraj funkcije (ili bloka naredbi) označava se vitičastim zagradama

#include<stdio. h> #include<conio #include<stdio.h> #include<conio.h> main() { int a,o,p;  printf("Upisite duljinu stranice a: ");  scanf("%d",&a)  //<-- ovdje nedostaje oznaka ';'  p=a*a;  o=4*a;  printf("Povrsina danog kvadrata je %d, a opseg %d",p,o);  getch(); }

Biblioteke funkcija Funkcije potrebne u većini programa (standardne funkcije) nisu sastavni dijelovi C-a, već dolaze s programom prevoditeljem. Razvrstane su prema namjeni i spremljene u ladice - biblioteke funkcija.

naredbom #include pozivamo određene funkcije iz biblioteke stdio.h – funkcije za ulaz i izlaz math.h – matematičke funkcije #include<stdio.h>

ZADACI Koji od identifikatora su pravilno napisani Proba1 1A1 Auto Prva_Proba konst