Financije javnog sektora

Instrumenti državne politike Tri glavna instrumenta: 1. Porezi Služe da se smanje privatni rashodi i time omogućuju javne rashode 2. Izdaci Služe kako bi poduzeća ili radnici proizveli određena dobra ili usluge (policija,vojna industrija) Uključuju i transferna plaćanja 3. Regulacije ili kontrole (npr. zbog smanjenja zagađenjenja) U poslijednja 2 stoljeća tržišta su se dokazala kao moćni stroj za pokretanje privrede industrijskih zemalja. Ipak, počevši otprilike prije 100 godina vlade u gotovo svim zemljama Europe i Sjeverne Amerike počele su intervenirati kako bi ispravile mane uočene u tržištima. Postoje ciklusi (više uplitanja vlade, manje uplitanja, onda opet više itd) Djelatnosti vlade šire se u kriznim periodima

Funkcije države Utvrđivanje zakonskog okvira za tržišnu privredu Definicija vlasništva, zakoni o ugovorima i stečaju, uzajamne obaveze rada i uprave, itd. Utjecanje na alokaciju resursa kako bi se poboljšala ekonomska djelatnost Problemi na koje se utječe: Diskriminacija na tržištima radne snage Rušenje savršene konkurencije Postojanje značajnih eksternalija Externlija je učinak ponašanja jednog privrednog činitelja na blagostanje drugog gdje se taj učinak ne odražava u novcu ili tržišnim transakcijama – nečija proizvodnja ili potrošnja donosi drugima nehotične troškove ili koristi (učinak staklenika, stvaranje znanja)

Funkcije države Preraspodjela dohotka Makroekonomska stabilizacija Izdvajanje sredstava za usluge siromašnima (minimalni standardi zdravstva, prehrane i dohotka) Makroekonomska stabilizacija Pokušaj ublažavanja prirodnih ciklusa putem: Sprečavanja kronične nezaposlenosti Sprečavanja privredne stagnacije Sprečavanja inflacije Poticanja privrednog rasta

Porezi Direktni porezi Indirektni porezi Porezi na plaćanje čimbenika proizvodnje Nadnice Najam Dividende/ kamate/ profit poduzeća/ povećanje vrijednosti dionica Porezi na imetak (asset taxes) porez na kuće, zemlju, nasljedstvo, poklone Indirektni porezi Porez na dodanu vrijednost, plaća se svaki put kad je proizvod prodan ili usluga pružena Direktni porez (engl. direct tax, njem. Direktsteuer, fr. impôt direct) je izravni ili neposredni porez; nameće se direktno poreznom obvezniku (npr. porez na dohodak, na imovinu, na prinose, na nasljedstvo, poklone i slično).  Ne postoji generalno prihvaćena razlika između direktnih i indirektnih poreza. J. S. Mill je npr. dao sljedeću definiciju: "Direktni p orez je onaj koji se potražuje od same osobe za koju se namjerava ili želi da ga plati. Indirektni porezi su oni koji se potražuju od jedne osobe s očekivanjem i namjerom da će se ona naplatiti na trošak druge." 

Porezi u zemljama EU, u 2010 (% BDP-a)

Direktni porezi kao % BDPa, Eurostat

Indirektni porezi kao % BDPa, Eurostat

Direktni vs. indirektni porezi kao % BDPa, Eurostat

Čemu služe porezi? Redistribucija bogatstva Od bogatih siromašnima (transferima i uživanjem javnog dobra) Financiranje javnog dobra

Porezni sustavi Razlikuju se od zemlje do zemlje Nekolicina poreznih oblika koji imaju presudnu ulogu u svim modernim poreznim sustavima su : Porez na dohodak pojedinca i obitelji Porez na dobit poduzeća Porez na plaće i iz plaća Porez na imovinu Porez na promet Trošarine Iako zaposlenici i druge fizičke osobe snose ovaj porezni teret, obveznik obračunavanja i plaćanja posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke jest isplatitelj plaća, mirovina i drugih primitaka, kao i kod ostalih osobnih poreza. Poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke obračunava se i plaća istodobno sa isplatom plaće, mirovine i drugih primitaka. Isplatitelji su obvezni o tim isplaćenim primicima i uplaćenom posebnom porezu podnijeti Poreznoj upravi propisano izvješće i do to 15. dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

Porezne stope na dohodak Granična porezna stopa Postotak koji država uzima od zadnje kune koju osoba zaradi (povećanje poreza ako se dohodak poveća za 1 kunu) Prosječna porezna stopa Postotak cijelog prihoda koji država uzme kao porez na dohodak Progresivna porezna struktura Prosječna porezna stopa se diže s visinom prihoda Regresivna porezna struktura Prosječna porezna stopa pada s visinom prihoda (graf)

Tko snosi teret poreza? Informacija o tome tko plaća porez nam ne kaže tko snosi teret poreza Porezi obično mijenjaju točke ravnoteže tržišta Primjer: porez na dohodak “Trade-off” efikasnosti i jednakosti u društvu Argument smanjimo poreze u cilju povećanja efikasnosti (Reagan, Thacher)

Javna potrošnja Najosnovnije mjere javne potrošnje uključuju: Potrošnju centralne države i lokalne samouprave Novac dan industrijama u državnom vlasništvu Plaćanje kamata na dugove

Zašto je potrebna javna potrošnja? Privatno dobro (dolazi u jedinicama koje su dovoljno male da ga pojedinci mogu kupiti; osobe koje ne žele takvo dobro ili si ga ne mogu priuštiti ne konzumiraju ga (npr. sladoled)) Javno dobro (npr. odvoženje smeća, obrana zemlje, obrazovanje itd.) Privatni sektor nije zainteresiran za proizvodnju javnih dobara (dobro je takve prirode da ga svi konzumiraju - free riding problem)

Prihodi i rashodi: Uobičajeno Zdravstvo Obrana Obrazovanje Druga tekuća potrošnja Kapitalne investicije Sva dobra i usluge Kamate na dug Transferi Socijalna pomoć Prihodi Porez na dohodak Korporacijski porez Porez na naftne derivate Izdvajanja za zdravstvo, mirovinsko etc. Porez na kapital Porez na dobra Posudbe

Deficit (Public sector borrowing requirement PSBR) Državna potrošnja umanjena za prihode od poreza Načini na koje država može financirati deficit: Posuđivanjem Izdavanje obveznica Ohrabrivanje građana da štede u državnim bankama Štampanjem novca Porezima Profitima iz poduzeća u državnom vlasništvu Prodajom državnog vlasništva (aktive) Ako je deficit negativan, onda se zove suficit (Public sector debt repayment)

Javni dug Javni dug je dug javnog sektora (akumulirano posuđivanje države) Novac se duguje građanima ili organizacijama (u zemlji i/ili inozemstvu) Kamate na javni dug se računaju kao dio javne potrošnje

Stvaranje fiskalne politike Pod fiskalnom politikom podrazumijevamo proces oblikovanja oporezivanja i javnih rashoda s ciljem da se Pomognu prigušiti uzleti i padovi poslovnog ciklusa Pridonese održavanju rastuće, visoko zaposlene ekonomije, oslobođene visoko ili promjenjive inflacije

Recesije i inflacije Moguće je utjecati na recesije i inflacije promjenom poreznih stopa: Kod recesija smanjenje poreznih stopa stimulira potrošnju Kod inflacija povećanje poreznih stopa ograničava potrošnju Ipak, mijenjanje poreza je politički nepopularno – monetarna politika je popularnija

Kako izgleda javna potrošnja u Hrvatskoj?

Proračun opće države u Hrvatskoj 1. Državni proračun Prihodi te rashodi proračunskih korisnika (ministarstva, državne agencije..) i svih onih koji se financiraju iz proračuna 2. Proračuni izvan proračunskih fondova i javna poduzeća Mirovinski i Zdravstveni fond, Zavod za zapošljavanje, sredstva doplatka za djecu i javno poduzeće Hrvatske vode 3. Proračun lokalnih jedinica (županije, općine, gradovi)

Prihodi i rashodi u Hrvatskoj Tekući izdaci Kapitalni izdaci Posudbe umanjene za otplate Prihodi Tekući prihodi Porezni Neporezni Kapitalni prihodi Domaće i inozemne potpore

POREZNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE 1. DRŽAVNI POREZI: 1.1 POREZ NA DODANU VRIJEDNOST 1.2 POREZ NA DOBIT 1.3 POSEBNI POREZI 1.3.1 POSEBAN POREZ NA PLAĆE, MIROVINE I DRUGE PRIMITKE 1.3.2 POSEBAN POREZ NA PRIMTKE OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI I OSTALE PRIMITKE 1.3.3 POSEBNI POREZI NA OSOBNE AUTOMOBILE, OSTALA MOTORNA VOZILA, PLOVILA I ZRAKOPLOVE 1.3.4 POSEBNI POREZ NA BEZALKOHOLNA PIĆA 1.3.5 POSEBAN POREZ NA KAVU 1.3.6 POSEBNI POREZ NA LUKSUZNE PROIZVODE 1.3.7 POSEBNI POREZ NA PREMIJE OSIGURANJA OD AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI I PREMIJE KASKO OSIGURANJA CESTOVNIH VOZILA 1.3.8 TROŠARINE (TROŠARINSKI SUSTAV OPOREZIVANJA ALKOHOLA I ALKOHOLNIH PIĆA, DUHANSKIH PROIZVODA, ENERGENATA I ELEKTRIČNE ENERGIJE)  

POREZNI SUSTAV RH: NASTAVAK 2. ŽUPANIJSKI POREZI 2.1 POREZ NA NASLJEDSTVA I DAROVE 2.2 POREZ NA CESTOVNA MOTORNA VOZILA 2.3 POREZ NA PLOVILA 2.4 POREZ NA AUTOMATE ZA ZABAVNE IGRE 3. GRADSKI ILI OPĆINSKI POREZI 3.1 PRIREZ POREZU NA DOHODAK 3.2 POREZ NA POTROŠNJU 3.3 POREZ NA KUĆE ZA ODMOR 3.4 POREZ NA TVRTKU ILI NAZIV 3.5 POREZ NA KORIŠTENJE JAVNIH POVRŠINA

POREZNI SUSTAV RH: NASTAVAK 4. ZAJEDNIČKI POREZI: 4.1 POREZ NA DOHODAK 4.2 POREZ NA PROMET NEKRETNINA 5. NAKNADA ZA PRUŽANJE USLUGA U POKRETNIM ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJSKIM MREŽAMA 6. NAKNADE ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU 6.1 NAKNADA ZA PRIGODNO JEDNOKRATNO PRIREĐIVANJE LUTRIJSKIH IGARA 6.2 NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU - IGRE U CASINIMA 6.3 NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU - KLADIONIČKE IGRE 6.4 NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU NA AUTOMATIMA 7. PROPISANA UPLATA PRIREĐIVAČA NAGRADNIH IGARA U KORIST HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA

Kretanje poreza u Hrvatskoj VRSTE POREZA 1995 1996 1997 1998 1999 2000 Porez na dohodak 13,20 14,78 13,1 12,19 11,93 9,20 Porez na dobit 3,81 4,46 5,7 6,1 6,17 5,5 Porez na promet nekretnina 0,53 0,6 0,77 0,67 0,64 0,71 Porez na promet dobara i usluga 48,3 47,33 48,29 4,89 1,01 0,55 Porez na dodanu vrijednost 50,16 51,75 54,44 Trosarine 18,65 18,82 17,13 14,3 15,69 19,06 Carine i carinske pristojbe 14,86 13,9 14,92 10,55 11,58 10,54 Ostali porezi 0,65 0,12 0,1 1,13 1,22 0,01

Hrvoje Šimović Milan Deskar Škrbić Efektivno opterećenje porezom na dohodak: ima li samostalna djelatnost povlašten status u sustavu poreza na dohodak? SERIJA ČLANAKA U NASTAJANJU, Članak broj 10-04

Doprinosi socijalnog osiguranja 30 34 Tabela 2. Porezna struktura (% ukupnih poreznih prihoda), 2007. godina OECD EU 19 Hrvatska Porez na dohodak 25 23 9 Porez na dobit 11 8 Doprinosi socijalnog osiguranja 30 34 Imovinski porezi 6 5 1 Opći porezi na potrošnju 19 20 Specifični porezi na potrošnju 10 12 Ostali porezi 4 2 Ukupno porezni prihodi 100 Note: EU-15 area countries are: Austria, Belgium, Denmark, Finland, France, Germany, Greece, Ireland, Italy, Luxembourg, Netherlands, Portugal, Spain, Sweden and United Kingdom. EU-19 area countries are: EU-15 countries plus Czech Republic, Hungary, Poland and Slovak Republic. Ukupan je porezni teret 2007. u Hrvatskoj bio malo manji od prosječnog u zemljama OECD-a. U Hrvatskoj je naglasak na oporezivanju potrošnje (PDV i specifični porezi – poput trošarina). Socijalni doprinosi previsoki (potrebna reforma mirovinskog i socijalnog osiguranja).

M. Bronić | Collected and Uncollected Taxes in Croatia and in the European Union | Institute of Public Finance Newsletter

M. Bronić | Collected and Uncollected Taxes in Croatia and in the European Union | Institute of Public Finance Newsletter

Neporezni prihodi u Hrvatskoj Sva nepovratna plaćanja državi Dobit od javnih i državnih poduzeća Dobit od Narodne banke Hrvatske Upravne pristojbe Novčane kazne za kaznena djela Naknade za ceste Itd.

Izvor: Registar neporeznih prihoda, Ministarstvo financija Veličina i struktura neporeznih prihoda od 2002. do 2007. godine po institucijama, u mil. kn i % Izvor: Registar neporeznih prihoda, Ministarstvo financija Za središnja tijela državne uprave (i njihove proračunske korisnike) karakteristične su naknade, pristojbe, novčane kazne, stručni ispiti i slično. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i javna poduzeća uglavnom prikupljaju naknade, a uvode ih pretežno vlastitim odlukama. Komunalne naknade i doprinosi glavni su izvor neporeznih prihoda lokalnih jedinica. Dio neporeznih prihoda dijeli se izmenu države i lokalnih jedinica. Vatrogasne zajednice prikupljaju premije, a turističke zajednice članarine. Premije i pristojbe prihod su izvanproračunskih fondova, dok komore uglavnom naplaćuju doprinose i članarine.

Kapitalni prihodi u Hrvatskoj Svi prihodi koji potječu od prodaje kapitalne imovine (zemljišta, robnih zaliha itd.) s vijekom trajanja duljim od jedne godine Dijele se na prihode od Prodaje građevnih objekata u državnom vlasništvu Privatizacije Prodaje državnih robnih zaliha Prodaje zemlje Kapitalnih transfera iz nedržavnih izvora (transferi novca od pojedinaca, privatnih neprofitnih institucija, nedržavnih fondacija, poduzeća, itd.)

Tekući izdaci u RH To su sve vrste državnih izdataka od kojih kao rezultat nastaju dobra i usluge s vijekom trajanja kraćim od godine dana Izdaci poslovanja (npr. plaće i naknade zaposlenih u javnim službama) Financijski i ostali vanjski izdaci (npr. otplate glavnice i kamate na dug, obrana, školstvo, platni promet i sl.) Tekući prijenosi i potpore proračunima i proračunskim korisnicima, državnim institucijama, ministarstvima itd.)

Tekući izdaci u RH (2) Tekući prijenosi i potpore izvanproračunskim korisnicima (transferi za stavke koje imaju socijalnu komponentu, npr. socijalna skrb, dječji doplatak, porodiljni dopust, mirovine) Tekući prijenosi sredstava u inozemstvo (npr. članarine u međunarodnim organizacijama) Subvencije (poljoprivredi itd.) Ostali tekući prijenosi (poduzećima, npr. HEP-u, HŽ-u, itd.)

Kapitalni izdaci u RH Odnose se na pribavljanje dugotrajne imovine, kapitalne transfere te potpore u novcu i stvarima (vijek trajanja obično dulji od 1 godine). Kapitalni izdaci mogu utjecati na buduće dohotke i stanje imovine. Izdaci za nabavu, izgradnju i investricijsko održavanje (ceste, željeznica, mostovi) Domaći kapitalni transferi (financijskim instucijama, poduzećima, građanima, itd.) Kapitalni transferi u inozemstvo (drugim državama, međunarodnim institucijama, pojedincima)