IDENTIFICIRANJE ZDRAVSTVENIH POTREBA U POPULACIJI

Slides:



Advertisements
Similar presentations
Cross-border Institution Building The IPA Multi-beneficiary Programme Cross-border cooperation programme Serbia – Bosnia and Herzegovina Public Consultations.
Advertisements

Being in Bamberg allowed us to meet incredible people from Europe and the world. Studying with them opened our eyes to the many.
1.6. Pohrana podataka.
Provisioning Windowsa 10 na IoT, mobilnim i desktop uređajima
Programi zasnovani na prozorima
Software Defined DC powered by Cisco
Vesna Bjegović Mikanović
Kako financirati zdravstvo u doba fiskalne krize?
PONAVLJANJE CheckBox Koristi se za rešavanje zadataka gde je potrebno omogućiti uključivanje ili isključivanje jedne ili više opcija. Važna svojstva: –Checked.
UVOD U EKONOMSKO VREDNOVANJE U ZDRAVSTVU
Compression Plus Nonsteroidal Antiinflammatory Drugs, Aspiration, and Aspiration With Steroid Injection for Nonseptic Olecranon Bursitis ; RCT Joon Yub.
SMJERNICE ZA PRIMJENU ISO 9001:2015
Uvod u projekte Rijeka,
Projekat strukturnog kabliranja.
Tehničke mjere zaštite podataka
Microsoft Office 2007 MS Office je programski paket koji sadrži više programa: MS Word – program za obradu teksta MS Excel – program za izradu tabela sa.
Petlje FOR - NEXT.
REPEAT…UNTIL Naredbe ciklusa.
HT usluge u Oblaku Ivan Cicvara
Ines Leto, mag.med.techn., asistent Zadar, 08. prosinca 2016.
Interkulturalni karakter prekogranične medijacije.
Europski dan programiranja
MEĐUNARODNI MARKETING
Elektrotehnički fakultet – Podgorica Operativni sistemi
14 UNUTRAŠNJE I ANONIMNE KLASE
Armin Teskeredzic Zagreb, Hrvatska,
LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA
Sveučilište u Splitu Medicinski fakultet
SIVI BALANS SIVI OMJER.
Page Layout Podešavanje stranica.
Koordinatori: Doc.prim.dr.sc. Silvana Smojver-Ježek
Suradnja - istraživački projekti sa zadanim temama Financiranje istraživačkih aktivnosti koje će provoditi internacionalni konzorciji istraživačkih.
FP7 - People.
Pojmovi digitalnog zapisa
NASTAVA I ISPIT IZ PREDMETA Proces zdravstvene njege zastupljen je
PubMed Osnove pretraživanja Ana Utrobičić, prof.
PROGRAMSKI JEZIK PASCAL
Lazarus okruženje TIPOVI UNIT-a
Osnovni simboli jezika Pascal
Virtualizacija poslovnih procesa metodom „Swimlane“ dijagrama
Sustav zdravstva u Hrvatskoj
posljednja faza razvoja podatkovnih komunikacija
Seminar iz predmeta Sustavi za praćenje i vođenje procesa
Medicina utemeljena na dokazima
Digital Jobs Hrvoje Balen, predsjednik upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra National Contact Point in Croatia.
Strukture podataka i algoritmi 5. VRIJEME IZVRŠAVANJA ALGORITMA
Croatian Infrastructure Project Challenges: a panel discussion on Croatian infrastructure Preparation and Implementation of Infrastructure projects in.
Analiza varijance prof. dr. sc. Nikola Šakić.
Autor: Marko Pletikosa Mentor: doc.dr.sc. Domagoj Jakobović
Naredbe u php-u.
Programski jezik C++ - Vježbe - 5. dio
Proces registracije i aplikacije na TechSoup Balkans
Programski jezik Python
4.Okrugli stol: Knjižnice i suvremeni menadžment: upravljanje i organizacija svakodnevnog posla i 2.Okrugli stol Komisije za statistiku i pokazatelje.
Priprema prezentacije
Pretraživanje pravnih izvora i baza podataka EU
VAŽNOST ČITANJA U NIŽIM RAZREDIMA OSNOVNE ŠKOLE
MANAGEMENT OF NASAL INJURIES BY UK ACCIDENT AND EMERGENCY CONSULTANS
Kratkotrajne veze žena i muškaraca
HODITI U SVJETLU Odreći se svjetovnosti ADAPT it! Teaching Approach
Izranjajuća Inteligencija
Discipleship in Action
LimeSurvey Uvjetni prikaz pitanja Internetska istraživanja
Organizacija skrbi za kronične bolesnike
Pristupni rad KOMPARATIVNI POREZNI SUSTAVI
7. Baze podataka Postavke MS Accessa.
Ponavljanje Pisana provjera
Classroom management solutions for teachers
Kako zaštititi privatnost na facebooku
Jedinstveni katalog zaštitne obuće za zdravstvo O promicanju zdravlja i sigurnosti na radu Kako učinkovito upravljati rizicima Jedinstveni.
Presentation transcript:

IDENTIFICIRANJE ZDRAVSTVENIH POTREBA U POPULACIJI dr.sc. Đulija Malatestinić, dr.med.

„Zdravstvene potrebe“ - ključni pojam u javnom zdravstvu viđenja populacije/pojedinca POJAM “ZDRAVSTVENE POTREBE” viđenja davatelja zdravstvene zaštite viđenja osiguravatelja zdravstvene zaštite viđenje industrije/ekonomije viđenje političara „Konfuzija“ izvire iz činjenice odsutnosti precizne definicije. Slika 1. Različita viđenja pojma „zdravstvene potrebe“ (preuzeto iz: Kovačić L., Zaletel-Kragelj L. Management in health care practice, 2008.)

Definicija i pojašnjenje pojma Zdravstvena potreba (health need) i potreba za zdravstvenom zaštitom (health care need) 1. „Health need“ u svom temeljnom značenju - odnosi se na nedostatak zdravlja, - želja ljudi da ostanu zdravi 2. „Health need“ u profesionalnom (medicinskom) značenju - definirana kao znanstveni (biološki, epidemiološki,...) nedostatak zdravlja koji zahtijeva preventivnu ili kurativnu intervenciju.

Definicija i pojašnjenje pojma 3. „health need“ u smislu „health care need“ - nedostatak zdravlja može biti dovoljno jako percipiran da se izražava u terminima „health care need“ - zahtjev za zdravstvenom zaštitom 4. „health need“ u ekonomskom smislu „health care need“ - u ekonomici zdravstva, zdravstvena potreba je definirana kao minimalni iznos resursa potreban da namiri benefite uslijed intervencije. Često se pojam „need“ u kontekstu „health need“ pojma konfrontira i/ili zamjenjuje s pojmom „demand“ (zahtjev).

Zdravstveni zahtjev (health demand) i zahtjev za zdravstvenom zaštitom (health care demand). Semantički pojam „demand“ je jako blizak pojmu „health care need“. Ova se dva pojma mogu promatrati barem na tri načina: 1. Zahtjev za zdravstvenom zaštitom u smislu potrebe za zdravstvenom zaštitom ili sinonim zdravstveni zahtjev „health care demand“ „health care need“

2. Zahtjev za zdravstvenom zaštitom u smislu zahtjeva u ekonomskom smislu - spremnost i/ili sposobnost za traženjem, upotrebom i plaćanjem usluga, - ponekad podijeljena na „iskazani zahtjev“ (izjednačena s upotrebom zdravstvene zaštite i na potencijalni zahtjev ili potrebu (prijedlog ekspertne grupe SZO, 1971.), 3. Zdravstveni zahtjev u smislu zahtjeva pojedinca ili populacije. - mjerena u terminima aktualne utilizacije/korištenja zdarvstvene zaštite, - voditi računa da sve prepoznate potrebe (uglavnom u kurativnoj medicini) se ne mogu smatrati iskazanima zbog različitih razloga: nedostatak dostupne zdarvstvene azštite, nedostatak informacija, niskih prihoda...

Drugi povezani pojmovi Zdravstvena zaštita (Health care) Prema Epidemiološkom riječniku (Last JM, ed. A dictionary of epidemiology. Oxford: Oxford University Press, 2001.)- pružena skrb pojedincima ili zajednici od strane zdravstvenih djelatnika i suradnika u zdarvstvenom sustavu u cilju promocije, zaštite ili i nadzora zdravlja. Zdravstvena zaštita nije ograničena na medicinsku zaštitu, koja uključuje terapijsku akciju od strane ili pod nadzorom liječnika. Pojam ponekad uključuje i samozaštitu.

Davatelji zdravstvenih usluga (Health care provider) Prema Pojmovniku zdravstvene zaštite i menagmenta u zdravstvu (1.Glossary of Health Care and Health Care Menagement Terms. Available from URL: http://depts.washington.edu/hsic/resource/glossary.html, 2. Office of Technology Assessement. Benefit Design: Clinical Preventive Services. Washington, DC: Goverment Printing Office, 1993.) – pojedinac ili institucija koja pruža, daje zdravstvenu uslugu. Pojam se mora razlikovati od osiguravatelja zdravstvene zaštite (osiguranja).

Klasifikacija Zdravstvenih potreba prema SZO (WHO Expert Commitee on Health Statistics, 1971.): Prepoznata potreba – je doživljena potreba pojedinca za zdravstvenom zaštitom koju je on/ona spremna priznati. Profesionalno definirana potreba – prepoznata potreba za zdravstvenom zaštitom od strane zdravstvenog djelatnika s aspekta polučene koristi dobivenog savjeta, preventivne mjere ilki specifične terapije. Znanstveno potvrđena potreba – potvrđena potreba putem objektivnih mjerila bioloških, antropometrijskih ili psiuhologijskih faktora, mišljenja stručnjaka. Općenito se smatra da odgovara onim stanjima koja mogu biti klasificirana prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti.

Pojam „Zdravstvene potrebe“ i javno zdravstvo Javno zdravstvo shvaća (ili bi trebalo shvaćati) pojam „zdravstvenih potreba“ – sveobuhvatno. Takvo shvaćanje izvire iz činjenice da je javno zdravstvo samo po sebi znanje i profesija koja obuhvaća nekoliko drugih profesija i sektora ( i utoliko je multiprofesionalno i multisektoralno). Dva najvažnija viđenja u kontekstu zdravlja: POTREBA u kontekstu zdravlja ZDRAVSTVENA POTREBA viđenja pojedinca/populacije POTREBA ZA ZDRAV.ZAŠTITOM viđenja davatelja/osiguravatelja

ZDRAVSTVENA POTREBA – multidimenzionalni koncept i potreba za zdravstvenom zaštitom je samo jedan od načina njena izražavanja. ZAŠTO? Značajan dio zdravlja se postiže ili gubi izvan okvira medicinske zaštite. Važne determinante zdravlja nalaze se u svakodnevnom životnom okruženju, socijalnim, kulturalnim i ekonomskim okolnostima i njihovim interakcijama sa životnim stilom i ponašanjem. Stoga se značajan dio zdravstvenih potreba ne može zadovoljiti preko zdravstvenog sustava.

populacije/pojedinca S javno zdravstvenog aspekta najvažnija je viđenje populacije/pojedinca na „Zdravstvenu potrebu“ ZDRAVSTVENA POTREBA populacije/pojedinca FIZIČKA MENTALNA SOCIJALNA OKOLINSKA Slika 3. Neke dimenzije zdravstvene potrebe populacije/pojedinca

populacije/pojedinca Disrupcija se može dogoditi u jednom ili više podsistema istovremeno. ZDRAVSTVENA POTREBA populacije/pojedinca FIZIČKA MENTALNA SOCIJALNA OKOLINSKA NEPERCIPIRANA PERCIPIRANA neizražena izražena Slika 4. Prepoznavanje i izražavanje zdravstvene potrebe s perspektive populacije/pojedinca

Zadovoljenje zdravstvenih potreba populacije/pojedinca putem zdravstvenog sustava Ukoliko promatramo samo fizičku i mentalnu dimenziju zdravstvene potrebe, koja se obično traži i barem djelomično, zadovoljava u okviru zdravstvenog sustava, možemo konfrontirati izraženu prepoznatu fizičku ili mentalnu zdravstvenu potrebu prema potrebi za zdravstvenom zaštitom, priznatu od strane zdravstvenih djelatnika.

populacije/pojedinca ZDRAVSTVENOM ZAŠTITOM ZDRAVSTVENA POTREBA populacije/pojedinca FIZIČKA MENTALNA SOCIJALNA OKOLINSKA NEPERCIPIRANA PERCIPIRANA neizražena izražena prepoznata neprepoznata zdravstveni sustav POTREBA ZA ZDRAVSTVENOM ZAŠTITOM Slika 5. Izražena zdravstvena potreba nasuprot prepoznate i neprepoznate potrebe za zdravstvenom zaštitom

populacije/pojedinca ZDRAVSTVENOM ZAŠTITOM ZDRAVSTVENA POTREBA populacije/pojedinca FIZIČKA MENTALNA SOCIJALNA OKOLINSKA NEPERCIPIRANA PERCIPIRANA zadovoljene potrebe nezadovoljene potrebe neizražena izražena prepoznata neprepoznata POTREBA ZA ZDRAVSTVENOM ZAŠTITOM zdravstveni sustav Slika 6. Zadovoljene i nezadovoljene zdravstvene potrebe populacije/pojedinca

Procjena zdravstvenih potreba u praksi javnog zdravstva Važan zadatak (ili bi trebao biti) javnog zdravstva. sustavna metoda identificiranja nezadovoljenih zdravstvenih potreba i potreba za zdravstvenom zaštitom populacije i stvaranje promjena za zadovoljernje tih potreba, uključuje epidemiološki i kvalitativni pristup determiniranja prioriteta koji uključuje kliničku, ekonomsku i populacijsku perspektivu.

Procjena zdravstvenih potreba osigurava: opis značajki bolesti u lokalnoj populaciji i razlike između regija ili u odnosu na nacionalnu razinu, saznanje o potrebama i prioritetima lokalne populacije, pojašnjenje područja nezadovoljenih potreba i postavljanje jasnih ciljeva radi zadovoljenja tih potreba, racionalno odlučivanje kako upotrijebiti resurse radi unapređenja zdravlja lokalne populacije na najefikasniji i efektivniji način, utjecaj na kreiranje zdravstvene politike, intersektorsku suradnju ili istraživanje i razvoj prioriteta.

Pitanja koja treba postaviti u postupku procjene zdravstvenih potreba („Health needs assessement“): Što je problem? Koja je veličina i priroda problema? Koji su postojeći kapaciteti? Što žele pacijenti? Koja su najprimjerenija i najdjelotvornija rješenja (klinička i ekonomska)? Koji su ishodi za vrednovanje promjena kriteriji za ocjenu uspjeha?

Nema brzog, gotovog recepta za procjenu zdravstvenih potreba. Različiti sadržaji zahtijevati će različite pristupe (mogu uključivati kombinaciju kvalitativnih i kvantitativnih istraživačkih metoda. Poticaj za procjenu potreba je često osobni stručni interes pojedinca ili dostupnost novih sredstava (Tempus) za razvoj novih kapaciteta. Procjena potreba mora isticati važnost zdarvstvenog problema (u terminima frekvencije, utjecaja ili troška), čestine kritičkih incidenata (smrtni ishod zbog predoziranja), dokaz učinkovitosti inervencije ili publikaciju novih rezultata istraživanja o bremenu bolesti.

ZAKLJUČAK S javno zdravstvenog aspekta jako je važno biti svjestan različitih dimenzija zdravstvenih potreba populacije/pojedinca i načina kako mogu biti zadovoljene. Uloga javnog zdravstva je zagovaranje zadovoljenja zdravstvenih potreba populacije ukoliko su legitimne i opravdane i spriječiti zadovoljenje neopravdanih zdravstvenih potreba pogotovo ukoliko bi to rezultiralo isključenjem zadovoljenja drugih opravdanih zdravstvenih potreba.

Treba istaknuti da zdravstvene potrebe nisu samo one potrebe koje se mogu zadovoljiti unutar zdravstvenog sustava (to je potreba za zdravstvenom zaštitom), već iz širih socijalnih i okolinskih promjena. U tako sveobuhvatnom značenju, procjena zdravstvenih potreba je iznimno važan zadatak javnog zdravstva. Uključuje epidemiološke, kvalitativne i kompartivne metode za opis zdravstvenih problema populacije: identificiranje nejednakosti u zdravlju i dostupnosti zdravstvene zaštite, za odabir prioriteta i najučinkovitiju upotrebu resursa.