Godišnje planiranje i organizacija rada ravnatelja: Teorija i praksa Prof. dr. sc. Nikša Alfirević Ekonomski fakultet u Splitu Filozofski fakultet u Splitu ZCI za školsku efektivnost i menadžment

Prvo teorija: Planovi i razine planiranja STRATEŠKI (RAZVOJNI) PLAN Definiranje MISIJE, VIZIJE, KLJUČNIH VRIJEDNOSTI. Analiza škole i okruženja (PEST, SWOT, specifična područja...) – polazišta. Temeljne odrednice djelovanja i razvoja za sljedećih 3-5 godina. PROVEDBENI PLANOVI Godišnji plan i program škole Školski kurikulum, planovi pojedinačnih projekata PLAN RADA RAVNATELJA/ICE PLAN RADA NASTAVNIKA/ICA I STRUČNIH TIJELA PLAN RADA STRUČNIH SLUŽBI I SURADNIKA/ICA

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, čl. 28. Godišnjim planom i programom rada školske ustanove utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži u pravilu: – podatke o uvjetima rada, – podatke o izvršiteljima poslova, – godišnji kalendar rada, – podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada, – tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno- obrazovnog rada, – planove rada ravnatelja, učitelja, odnosno nastavnika te stručnih suradnika, – planove rada školskog, odnosno domskog odbora i stručnih tijela, – plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu s potrebama škole, – podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja školske ustanove.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, čl. 28. Školskim kurikulumom se utvrđuje: - aktivnost, program i/ili projekt - ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta - namjena aktivnosti, programa i/ili projekta - nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost - način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta - vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta - detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta - način vrednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja

Kvaliteta obrazovanja Kakve veze imaju razvojno/godišnje planiranje i izvještavanje s kvalitetom obrazovanja? Osiguranje kvalitete nije ništa drugo do sustavan proces, koji se sastoji od sljedećih faza: promišljanje o sebi, svojim dobrim i lošim obilježjima (samovrednovanje – učenje o sebi), planiranje unapređenja – operativnih (kratkoročnih) i razvojnih (dugoročnih, strateških) – na temelju konkretnih podataka, provedba unapređenja, izvještavanje o provedbi i postignutim rezultatima.

Kontinuirano unapređenje obrazovanja Kvaliteta? Kvaliteta je se ono što ključni dionici žele od škole/ustanove… ne iskazujemo je iz vlastite perspektive, već pokušavamo utvrditi i zadovoljiti očekivanja učenika i društva u cjelini ! Ustanova mora STALNO (KONTINUIRANO) unapređivati sve aspekte svog poslovanja: nema stajanja i zadovoljstva učinjenim, jer to znači smanjivanje jednom dostignute razine kvalitete. PDCA metodologija/pristup unapređenja rada (Deming – Amerikanac, koji je „naučio Japance kvaliteti”): Plan Do Check Act

PDCA pristup PDCA (Plan, Do, Check, Act – Planiraj, Primijeni/učini, Provjeri/kontroliraj, Promijeni/djeluj): P - Planiraj promjene, jer se mijenjaju i zahtjevi/očekivanja kupaca, D - Primijeni plan, C – Analiziraj rezultate nakon promjene i uvjeri se da su oni stvarno rezultat prvotnog plana, A – Na temelju dosadašnjeg iskustva, promijeni način dosadašnjeg rada – institucionaliziraj promjene ! A što onda ? Opet sve iz početka !

PDCA pristup i školsko planiranje Check Act Do Plan Vrijeme Razina kvalitete poslovanja Analiza postignutog učinka i izvještavanje dionika škole Samovrednovanje i vanjsko vrednovanje škole, uvođenje promjena Organizacija rada, delegiranje aktivnosti i vođenje suradnika/ica Planiranje godišnjih aktivnosti na temelju razvojnih prioriteta

Što bi sve trebalo napraviti u planskom ciklusu škole?

Što se u praksi događa? U najboljem slučaju – „u tragovima” i površno Ovisno o motivaciji, sposobnostima ravnatelja/ice Nedovoljna uključenost i informiranost dionika škole – ne postoji obveza Postoji formalna obveza, ali i brojni nedostaci u praksi. Ovisno o motivaciji, sposobnostima ravnatelja/ice

Analiza prakse godišnjeg planiranja Utemeljenost na općim zakonskim odredbama i nedovoljna fleksibilnost prema potrebama škole/ustanove i njezinih dionika. Ravnatelj/ica i školski odbor kao nositelji planiranja, uz povratnu informaciju od učiteljskog vijeća, vijeća roditelja, itd. – nedovoljno uključivanje vanjskih dionika obrazovanja. Inspekcijski i stručno-pedagoški nadzor – „prijetnja” ili pomoć? Preporučene tablice s formalnim podacima, „razbacane” kroz dva dokumenta (kurikulum, godišnji plan) pri čemu se ispunjavanje plana svodi na „punjenje tablica”. Pogrešna analogija planiranja rada škole s „punjenjem tablica u šprancama izvješća” prema Ministarstvu i drugim tijelima, za potrebe izvještavanja o pravnom i financijskom poslovanju škole/ustanove.

Posljednja formalna uputa Ministarstva prosvjete i športa 1995 Posljednja formalna uputa Ministarstva prosvjete i športa 1995. (Naputak za izradu godišnjeg plana i programa u osnovnim školama) govori o očitoj nebrizi obrazovne politike za problematiku. Metodološka (neobvezujuća) preporuka Agencije za odgoj i obrazovanje tek je skupina tablica, koja potiče analogiju s formalnim izvještavanjem o poslovanju (npr. financijsko- računovodstvenim). Nepotrebno razdvajanje na dva dokumenta (godišnji plan i školski kurikulum). Prevelika formalizacija godišnjeg plana i programa, naglasak na „popisivanju” (resursa, zaposlenika, nastavnih sati, aktivnosti...), umjesto na obrazovnim ciljevima i očekivanjima dionika obrazovanja. Potencijalno opterećenje školskog kurikuluma brojnim tablicama izbornih predmeta, dodatne i dopunske nastave, itd. – opet „popisivanje”?

Teorija i praksa školskog planiranja i izvještavanja X X STRATEŠKI (RAZVOJNI) PLAN IZVJEŠĆE O SAMOVREDNOVANJU OBRAZOVNA POSTIGNUĆA I VANJSKO VRED. X X X PROVEDBENI PLANOVI Godišnji plan i program škole Školski kurikulum, planovi pojedinačnih projekata PLAN RADA RAVNATELJA/ICE PLAN RADA NASTAVNIKA/ICA I STRUČNIH TIJELA PLAN RADA STRUČNIH SLUŽBI I SURADNIKA/ICA

Kako smo (u)poznali praksu? Empirijska istraživanja ravnatelja osnovnih i srednjih škola 2015. i 2016. godine. Odnosila su se na ravnateljske aktivnosti, potrebe ravnatelja za edukacijom i vrednovanje oblika podrške ravnateljima/icama. Rezultati istraživanja objavljeni u obliku poglavlja u knjizi o menadžerskim alatima (IGI Global, PA, SAD) i časopisa Ekonomska istraživanja/Economic Research (Sveučilište u Puli i Taylor & Francis, referirano u Web of Science).

Ravnateljske aktivnosti po značaju (2015) Kontroliranje svakodnevnih aktivnosti u školi (ocjena 4,42) Korespondencija i administrativni zadaci (ocjena 3,96) Odnosi s javnostima škole (ocjena 3,86) Organizacija rada (ocjena 3,74) Prikupljanje financijskih sredstava (ocjena 3,74) Planiranje rada škole (ocjena 3,73) Održavanje kontakata s MZOS- om, agencijama, lokalnim institucijama (ocjena 3,67) Odnosi s javnostima, ključnim za odobrenje projekata (ocjena 3,55) Odnosi s medijima (ocjena 3,37) Istraživanje potreba učenika i zajednice (ocjena 3,15) Za ravnatelje/ice su najvažniji kontrola, administracija i održavanje dobrih odnosa s onima koji će ga/ju (re)izabrati  Potrebe učenika/ica i zajednice, a samim tim – i kvaliteta obrazovanja – zanemareni !!!

Skupine ravnatelja/ica prema obavljanju ravnateljskih poslova (2015) 1 – „Projektni menadžeri” (27,6%), posvećeni administraciji, marketingu škole i projektima 2 - „Mikro-menadžeri” (24,3%), posvećeni „opsesivnoj kontroli” 3 – „Pasivci” (17,8%), koji obavljaju samo najnužniji minimum posla 4 – „Ništa me ne zanima osim re-izbora” (15,3%), posvećeni „osobnom marketingu” 5 – „Administratori s marketinškim sklonostima” (11,8%)

POTREBE ravnatelja/ica za edukacijom (2007 i 2015)   2007. (N=82) 2015. (N=170) Područje edukacije Potrebno (%) Nepotrebno (%) Školski menadžment 50 43.9 85.3 11.8 Strateško planiranje 39 54.9 92.9 5.3 Financijsko upravljanje 50.0 91.8 5.9 Prikupljanje sredstava 94.1 3.5 Odnosi s medijima i javnostima 31.7 62.2 89.4 8.8 Komuniciranje i prezentiranje 87.6 10.6 Timski rad, motivacija i vođenje 46.3 47.6 90.6 7.6 Upravljanje projektima 95.3 Vrednovanje školskih aktivnosti Upravljanje kriznim situacijama 57.3 36.6 93.5 4.7 Ipak „ide nabolje”: ravnatelji/ce su, u 2 vala usporedivog istraživanja, provedenih u razmaku od 8 godina, gotovo u potpunosti promijenili svoje stavove o potrebi za daljnjom edukacijom i unapređenjem svog rada !

Najpoželjnija područja edukacije ravnatelja/ica (2015)  Područje edukacije Srednja ocjena (skala 1-5) Upravljanje projektima 4,17 Prikupljanje financijskih sredstava 3,98 Strateško planiranje Upravljanje školskim financijama 3,96 Upravljanje kriznim situacijama 3,92 Vrednovanje školskih aktivnosti 3,91 Vođenje i motiviranje nastavnika/zaposlenika 3,81 Upravljanje školom (školski menadžment) 3,80 Upravljanje odnosima s dionicima i javnostima 3,69 Komuniciranje u školi i s okruženjem 3,65

A što bi trebalo? (Preporuke za obrazovnu politiku) Nedovoljna povezanost sa samovrednovanjem i eksternim vrednovanjem. Razvojni plan/samovrednovanje i godišnji plan/kurikulum kao da su razdvojene dimenzije školskog menadžmenta i rada škole u svijesti ravnatelja/ica i školskog osoblja, ali i nositelja obrazovne politike. Godišnji plan/program treba govoriti o ključnim aspektima provedbe razvojnog plana, a izvještavanje treba biti obvezno i povezano s upoznavanjem dionika o ostvarenju kvalitete obrazovnih, odgojnih i ostalih djelatnosti (suradnja s lokalnom zajednicom, gospodarstvom, civilnim društvom...) škole. Ravnatelj(ica) je MENADŽER, prvenstveno odgovoran za KVALITETNO OBRAZOVANJE, a NE administrator.

Primjer dobre prakse planiranja obrazovnih ustanova: Slovenija (vrtići, škole, visokoškolske ustanove) Strateški (razvojni) plan Godišnji (operativni) plan Izvještavanje o ostvarenju Izvješća o provedbi školskog godišnjeg plana, s rezultatima obrazovnih postignuća, projekata, suradnje s dionicima. Povezano s izvješćem o samovrednovanju. Ujediniti sadašnje dokumente u zajednički školski godišnji plan (naglasak na planirane aktivnosti i organizaciju rada školskih organa)

Ključni sadržaji kvalitete iz modela školskog samovrednovanja (NCVVO): ima li ih u školskom planiranju? Ključna područja kvalitete obrazovanja, koja treba planirati i sadržajno obuhvatiti u izvješću o školskom planu Izvor: NCVVO „Priručnik za samovrjednovanje srednjih škola”, Zagreb, 2010, str. 57., 67-68.

Potencijalni dodatni sadržajni elementi planiranja/izvještavanja: Slovenska preporuka za srednje strukovne škole Vođenje škole: Misija, vizija i vrijednosti Osiguranje i korištenje financijskih sredstava Partnerstvo s gospodarstvom i lokalnom zajednicom Cjeloviti sustav za osiguranje kvalitete u školi Funkcioniranje sustava osiguranja kvalitete Praksa samovrednovanja i njen utjecaj na planiranje rada Umrežavanje s drugim školama i razmjena iskustava Planiranje procesa obrazovanja Izrađeni i svim dionicima prezentirani izvedbeni obrazovni programi Utjecaj dionika na izvedbene obrazovne programe Izvor: Centar za RS za poklicno izobraževanje „Priporočila šolam za izvajanje samoevalvacije”, Ljubljana, 2007, str. 9-17.

Slovenska preporuka za srednje strukovne škole 4. Učenje i poučavanje: Primjerenost resursa i okoline za poučavanje Školsko ozračje (klima) Razvoj i korištenje metoda poučavanja Potpora polaznicima u učenju Raspoloživost udžbenika i nastavnih materijala 5. Provjera znanja i ocjenjivanje Planiranje provjere i ocjenjivanja znanja Izvještavanje polaznika i javnosti o dostizanju ishoda učenja 6. Postizanje obrazovnih ciljeva Ukupan % polaznika, koji završavaju obrazovni program u roku Uspješnost na maturi ili završnim ispitima Sudjelovanje na takmičenjima Rezultati vanjskih procjena kvalitete (evaluacije) Praćenje zapošljavanja (zapošljivosti) završenih polaznika Sustav nastavka obrazovanja u ustanovi

Slovenska preporuka za srednje strukovne škole 7. Praktično osposobljavanje Planiranje i provedba praktičnog osposobljavanja Priprema polaznika za praktično osposobljavanje Priprema mentora iz poduzeća za praktično osposobljavanje 8. Savjetovanje i podrška polaznicima Profesionalno usmjeravanje i planiranje karijere polaznika Skrb i potpora za neuspješne polaznike Skrb i potpora za polaznike, koji napuštaju ustanovu Skrb i potpora za polaznike s posebnim potrebama Zadovoljstvo polaznika (ankete !!!!) 9. Profesionalni razvoj nastavnika/ica Uključivanje novih nastavnika/ica u rad ustanove Profesionalno usavršavanje nastavnika/ica Međusobna razmjena iskustava Školski aktiv i druga oblici nastavničkog organiziranja Zadovoljstvo nastavnika (ankete !!!)

Slovenska preporuka za srednje strukovne škole 10. Cjeloživotno obrazovanje Ponuda programa neformalnog i formalnog obrazovanja odraslih, usklađenih s potrebama polaznika i lokalne zajednice Suradnja s gospodarstvom i zavodom za zapošljavanje u izradi programa i pisanju razvojnih projekata obrazovanja odraslih Mogućnost vrednovanja neformalno stečenih znanja polaznika Uključivanje svih dionika u izradu programa obrazovanja odraslih Djelovanje ustanove kao društvenog i kulturnog centra zajednice 11. Razvojni projekti (nacionalni i EU fondovi, i ostali izvori) Sudjelovanje u nacionalnim razvojnim projektima Sudjelovanje u EU i drugim međunarodnim razvojnim projektima

Kako se „snaći” dok (i ako uopće) dođe do promjena? STRATEŠKI (RAZVOJNI) PLAN IZVJEŠĆE O SAMOVREDNOVANJU OBRAZOVNA POSTIGNUĆA I VANJSKO VRED. PROVEDBENI PLANOVI Godišnji plan i program škole Školski kurikulum, planovi pojedinačnih projekata SVI PLANOVI trebaju „međusobno komunicirati” i biti jasno usmjereni prema razvojnim ciljevima i ciljevima kvalitete obrazovanja, napisanim prema SMART principima.

Čemu plan bez ciljeva? "SMART"/"PAMETNO IZRAŽENI" CILJ: Specifičan – precizno izražava željeno stanje nakon provedbe planiranih aktivnosti/projekata; Mjerljiv – nakon što prođe određeni vremenski period, može se točno utvrditi je li ciljano stanje postignuto (ili nije); Jasan je i općenito prihvaćen u organizaciji, te vodi prema konkretnoj Akciji/Aktivnostima; Realističan je (ni "previsok", ni "prenizak"); Određen je ograničeni vremenski period (Time) u kome ga je potrebno postići. . Primjer iz prakse: Gimnazija Brežice, letni delovni načrt za šolsko leto 2015/16 – Cilji šole, str. 9-12. (razrada strateških/razvojnih i razrada godišnjih ciljeva): http://www.gimnazija- brezice.si/wordpress/wp- content/uploads/2016/01/Gimnaz ija_Bre%C5%BEice_Letni_delovni_ na%C4%8Drt_%C5%A1ole_2015_1 6.pdf

Ne zaboravite na mišljenje svih dionika Vaše škole ! Škola ne postoji samo radi sebe – mišljenja i zadovoljstvo dionika kvalitetom obrazovanja – unutarnjih (ravnatelj, nastavnici, stručne službe, učenici), a posebno vanjskih dionika (druge obrazovne ustanove, u kojima učenici nastavljaju školovanje; poslodavci; roditelji...) ne može se utvrditi bez prikupljanja podataka i redovitog anketiranja !!! Ne zaboravite ni posjete nastavi !!! Bez prikupljenih podataka, i planiranje i izvještavanje nisu ništa više od spiska lijepih želja, ili čak međusobnog varanja ravnatelja/ica i predstavnika/ica institucija, zaduženih za obrazovnu politiku („obrazovnih vlasti”). Kako voditi školu na temelju podataka: Developing Leadership Capacityfor Data-Informed School Improvement - Training Course (priručnik i radne liste na engleskom jeziku): http://www.solazaravnatelje.si/ISB N/978-961-6637-86-2.pdf

Povezivanje godišnjeg planiranja sa samovrednovanjem Podaci prikupljeni u procesu samovrednovanja nužan su i značajan pokazatelj za godišnje planiranje, odnosno godišnji školski kurikulum (u hrvatskoj praksi) i njegov segment školskih programa i projekata. Struktura godišnjeg plana i kurikuluma nije strogo zadana i trebate je prilagoditi svojim potrebama – ona može biti „usmrćivanje pomoću tablica” (primjer: nećemo imenovati školu, a u školskom kurikulumu - 223 str. kurikuluma izbornih predmeta, izvan-nastavnih aktivnosti, itd.) – razmišljajte o prioritetnim područjima samovrednovanja ! Tko kaže da ne možete izraditi i neobvezne dokumente-izvješća za dionike škole?! Primjeri iz prakse: Školski kurikulum druge gimnazije Varaždin 2015/16 – str. 8-9. (povezivanje školskog kurikuluma s nekim razvojnim aspektima škole): http://gimnazija-druga- vz.skole.hr/upload/gimnazija- druga- vz/images/static3/1341/attachme nt/Kurikulum_skole_2015_2016.p df Letni delovni načrt OŠ Radenci 2015/16 – str. 6-7. (potpuno povezivanje godišnjeg plana s razvojnim aspektima i samoevaluacijom): http://www.os- radenci.si/images/Leto_2015_16/L DN_2015_2016.pdf

Povezivanje godišnjeg planiranja s obrazovnim postignućima Obrazovna postignuća nisu samo „posao” i/ili „briga” Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, već jasno govore o učinkovitosti rada škole (školskoj efektivnosti), vjerojatno mnogo bolje od jednostavnog nabrajanja prethodno obavljenih nastavnih, vannastavnih i ostalih školskih aktivnosti. Dok ne postoji obveza godišnjeg izvještavanja o radu škole, u koju bi se uključila i obrazovna postignuća, bilo bi korisno pronaći načina za neobvezno izvještavanje o njima, uz pokušaj povezivanja s aktivnostima, navedenim u godišnjem planu i programu škole. Primjer iz prakse: Druga gimnazija Maribor – Poročilo o delu 2015/16 – str. 5- 18. (obrazovna postignuća u kontekstu ostvarivanja godišnjeg školskog plana): http://www.druga.si/wp- content/uploads/2015/12/Poro%C 4%8Dilo-o-delu-2014_2015.pdf

I, zaključno, opet o kvaliteti uz pomoć PDCA pristupa Izvješće o samovrednovanju Projektna i neobvezna izvješća Check Act Do Plan Vrijeme Razina kvalitete poslovanja Ankete dionika i drugi podaci o kvaliteti Obrazovna postignuća Razvojni plan Godišnji plan i program Školski kurikulum

Još nešto o ZCI za školsku efektivnost i menadžment Cilj osnivanja ZCI-a je prepoznati i vrednovati istraživače i znanstvena istraživanja koja nose inovativnost, potencijal otkrića, odnosno moguću prekretnicu u znanstvenom istraživanju, a uz to su međunarodno relevantna u smislu kvalitete i vizije te usklađena sa strateškim potrebama i prioritetima Republike Hrvatske (…) Svrha rada ZCI-a je unaprijediti hrvatsku znanost i ojačati njeno uključivanje u Europski istraživački prostor, odnosno potaknuti sudjelovanje u istraživačkim programima EU i drugim međunarodnim programima. ZCI treba ponuditi dodanu ukupnu znanstvenu kvalitetu koja je iznad pojedinačnih individualnih znanstvenih rezultata. ZCI na jednom mjestu okuplja interdisciplinarnu mrežu inovativnih znanstvenika i znanstvenih timova te gospodarskih i javnih subjekata koji sustavno provode istraživanje na temama od izuzetne važnosti za znanost i društvo. (Agencija za visoko obrazovanje, www.zci.hr)

PARTNERSKE INSTITUCIJE www.efzg.unizg.hr www.ffst.unist.hr www.efst.unist.hr www.pilar.hr

Čime se bavimo? Prije svega, zanima nas postoji li, i kako postići obrazovnu efektivnost, tj. postižu li hrvatske škole i cijeli obrazovni sustav proglašene ciljeve te kako mijenjati sustav za ostvarenje efektivnosti? Drugo ključno pitanje na koje želimo dati odgovor je koliko i kako školski ravnatelji/ce i školski odbori djeluju na ostvarivanje efektivnosti? Na kraju: što sve treba mijenjati u radu škola, ravnatelja/ica i školskih odbora, da bi sustav bolje funkcionirao, a škole postizale svoje ciljeve?

Što smo napravili do sada? Sudjelovali smo u projektu izrade kvalifikacije ravnatelja/ica, koju je provelo Sveučilište u Zadru, financirano iz Europskog Socijalnog Fonda. U projektu smo sudjelovali u izradi poslijediplomskog programa za usavršavanje ravnatelja/ica i izradi nastavne literature. Pozivamo na suradnju sve zainteresirane za širenje i povezivanje aktivnosti profesionalizacije ravnatelja/ica !!! Radimo od početka 2015. Aktivno surađujemo s udrugama ravnatelja i svim udrugama u školstvu te smo potpisali partnerske sporazume s visokoškolskim i istraživačkim institucijama. Proveli smo više istraživanja ravnatelja i napisali knjigu o problematici rada ravnatelja i školskih odbora, koju izdaje ugledni britanski izdavač Palgrave Macmillan.

Što smo napravili do sada? U partnerstvu s Fakultetom ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković u Puli, Sveučilištem u Zadru te Učiteljskim fakultetom iz Zagreba 2015. godine organizirali smo prvi međunarodni znanstveno- stručni skup o liderstvu u obrazovanju u jugoistočnoj Europi. Planiramo redovito održavanje ovog skupa – u suradnji i s ravnateljskim udrugama te udrugama u školstvu i drugim institucijama.

Što planiramo do kraja godine? U funkciji razvoja sustava obrazovanja i podrške ravnateljima/ama i članovima/ama školskih odbora, želimo kreirati i vrednovati obrazovne sadržaje, namijenjene ravnateljima/ama i školskim odborima. Provodimo istraživanje i eksperimentalni program unapređenja rada ravnatelja/ica i školskih odbora. Sudionici/e programa će dobiti povratne informacije za unapređenje svog rada. Kontakt za zainteresirane: Zoran Krupka, zkrupka@efzg.hr Suradne županije: Splitsko-dalmatinska, Varaždinska i (vjerojatno) Istarska. Planirane lokacije za provedbu programa: Split, Varaždin, Pula

Nikša Alfirević, E-mail: nalf@efst.hr Hvala na pozornosti Nikša Alfirević, E-mail: nalf@efst.hr