Lokalna zajednica i škola u prevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladih – primjer Istarske županije – Valentina Kranželić - prezentacija doktorske disertacije - Sastanak koordinatora Svetvinčenat 4. prosinac 2007. rad je dio projekta “Zajednice koje brinu kao model prevencije poremećaja u ponašanju”, voditeljica prof. dr. sc. Josipa Bašić 2002.-2006., MZOS – 0013009, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije

Sadržaj prezentacije Ideja rada/ciljevi Ključni teorijski koncepti Metode rada (uzorak, instrumenti, obrada podataka) Rezultati znanstvenog istraživanja Rezultati analize epidemioloških podataka Rezultati analize institucijskih i programskih resursa za prevenciju Zaključak Ključni izazovi

Ideja rada/Ciljevi institucijski i programski resursi za prevenciju rizični i zaštitni čimbenici epidemiološki podaci djeca i mladi škola zajednica procjena potencijala/snaga škole i zajednice procjena potreba djece i mladih pozitivan razvoj djece i mladih i prevencija rizičnih ponašanja i poremećaja u ponašanju djece i mladih

3 područja rada – 3 izvora podataka Kvaliteta školskog okruženja/kompetentnost i stavovi učitelja rizični i zaštitni čimbenici u školskom okruženju Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih Karakteristike zajednice rizični i zaštitni čimbenici u zajednici Znanstveno istraživanje (primjena 6 instrumenata na uzorku učenika od 4.-8. razreda OŠ, njihovih učitelja i roditelja, te građana u zajednici) Analiza epidemioloških podataka iz sustava obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva Analiza prikupljenih podataka o institucijskim i programskim resursima za prevenciju

Ključni teorijski koncepti Promicanje pozitivnog razvoja i prevencija rizičnih ponašanja i poremećaja u ponašanju djece i mladih Rizični i zaštitni čimbenici u individualnom kontekstu i u okruženjima (škola i zajednica) Prevencija u zajednici – modeli organiziranja zajednice za prevenciju rizičnih ponašanja Partnerstvo škole i zajednice u prevenciji rizičnih ponašanja – na temelju procijenjenih potreba djece i mladih i snaga škole i zajednice za prevenciju

Znanstveno istraživanje

vrsta uzorka i lokaliteti istraživanja stratificirani slučajni uzorak 27 osnovnih škola na području: Labina, Kršana, Svete Nedelje (6 OŠ) Pazina, Sv.Petra u Šumi, Tinjana (3 OŠ) Poreča, Višnjana, Vrsara (5 OŠ) Pule, Medulina, Svetvinčenta (13 OŠ)

uzorak ispitanika učenici 4.-8. razreda osnovnih škola (N1=301, N2=292) roditelji učenika 4.-8. razreda osnovnih škola (N=278) učitelji (razredne i predmetne nastave) osnovnih škola (N1=301, N2=311) građani – roditelji djece predškolske dobi, učenika osnovnih i srednjih škola, umirovljenici, ključni ljudi, stipendisti (N=367)

uzorak varijabli Kvaliteta školskog okruženja/ Kompetentnost i stavovi učitelja Upitnik o kvaliteti škole – upitnik za učenike osnovne škole (44 var.) Upitnik o kvaliteti škole – upitnik za učitelje (47 var.) Upitnik o kvaliteti škole – upitnik za roditelje (48 var.) (modificirani prema State of Hawai‘i Department of Education, SAD) Upitnik za učitelje (22 var.) (modificiran prema Tschannen-Moran, M., Woolfolk Hoy, A., 2001)

Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih uzorak varijabli Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih Upitnik za djecu i mlade – CHKS (53 var.) (California Department of Education, SAD) Karakteristike zajednice Upitnik o Vašoj zajednici (50 var.) (modificiran prema Parent Survey, Texas A&M Univesity, SAD)

metode obrade podataka osnovna statistika faktorska analiza analiza varijance i diskriminativna analiza kanonička korelacijska analiza

Rezultati istraživanja

ponašanje učenika u školi suradnja škole i roditelja Kvaliteta školskog okruženja/ kompetentnost i stavovi učitelja kompetentnost i stavovi kvaliteta škole (odnosi i komunikacija, školski program, ciljevi škole i fokusiranost na učenje) ponašanje učenika u školi učitelji/poučavanje učenici učitelji zadovoljstvo školom suradnja škole i roditelja roditelji

Kvaliteta škole rizični i zaštitni čimbenici – područja kvaliteta školskog okruženja ponašanja učenika u školi suradnja škole i obitelji uključenost roditelja u obrazovanje svoje djece učitelji/kompetentnost i stavovi učitelja

Kvaliteta škole kvaliteta školskog okruženja otvorenu komunikaciju u školi, brižne odnose odraslih prema učenicima u školi te uključenost učenika u donošenje odluka u školi najlošije procjenjuju učenici, zatim roditelji, a najbolje učitelji (Elias i sur.; Brandt, 2003 prema Kress i sur., 2004; Holder, 2001) ponašanja učenika u školi učenici procjenjuju ponašanje učenika u školi najlošijim, slijedi procjena roditelja, a učitelji najbolje procjenjuju ponašanja u školi (Collaborative for Academic, Social and Emotional Learning, 2005; Botvin i sur., 2001; Botvin i sur., 2003)

suradnja škole i obitelji Kvaliteta škole suradnja škole i obitelji nedovoljno prilika i mogućnosti za uključivanje roditelja u funkcioniranje škole, razlike u percepciji odgovaranja škole na sugestije i primjedbe – roditelji manje zadovoljni od učitelja (NCREL, 1996; Mastro i Grenz Jalloh, 2005) uključenost roditelja u obrazovanje svoje djece roditelji redovito razgovaraju s djecom o školi, ali ih daleko manje sudjeluje u aktivnostima vezanima za školu (Yoshikawa, 1994; Epstein i Sheldon, 2002; Dimmit, 2003; Epstein i Salinas, 2004)

kompetentnost i stavovi učitelja Kvaliteta škole učitelji najmanje brige i poštovanja od strane učitelja percipiraju učenici, pružanje dodatne pomoći kada je potrebno najprisutnijim percipiraju učitelji, zatim učenici, a najmanje roditelji (Novick, 1999; Hanson i Austin, 2003; Kress i sur., 2004) kompetentnost i stavovi učitelja visoka samoprocjenjena kompetentnost veća kompetentnost procijenjena je u području vještina poučavanja, nego u vještinama vođenja razreda stavovi o presudnom utjecaju obitelji na učenje i ponašanje učenika u školi (Tschannen-Moran, Woolfolk Hoy, 2001; Poulou. 2005)

Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih - područja - rizična ponašanja socijalno-emocionalno funkcioniranje obiteljsko okruženje školsko okruženje

Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih škola učenici doživljavaju da su nedovoljno uključeni u donošenje odluka u školi i biranje aktivnosti; većina učenika smatra da u školi postoje pozitivna očekivanja od odraslih u školi, ali u manjoj mjeri doživljavaju pozitivnu povratnu informaciju (Botvin i sur., 2001; Howard i Dryden, 1999; Dryfoos, 1997; Bloomquist, 1996) rizična ponašanja eksperimentiranje s alkoholom je najčešće rizično ponašanje, a slijedi ga neopravdano izostajanje iz škole (Hawkins, 1997; Carlson-Paige i Lantieri, 2005)

Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih socijalno-emocionalno funkcioniranje učenici imaju dobro razvijene vještine traženja pomoći, predani su i ustrajni i imaju pozitivne ciljeve za budućnost slabije razvijena vještina empatije, razumijevanja osjećaja drugih i suosjećanje s njima (Chi-Ming,Ggreenberg, Kusche, 2004; Elias i sur., 2003; Payton i sur., 2000, CASEL, 2005) obiteljsko okruženje učenici smatraju da roditelji vjeruju u njihov uspjeh, ali manje ih smatra da roditelji vjeruju da daju sve od sebe u onome što rade malo njih izjavljuje da sudjeluje u donošenju odluka kod kuće (Harachi, 2000; Sayger, 1996 prema Ferić Šlehan, 2006)

Karakteristike zajednice rizični i zaštitni čimbenici - područja - rizična ponašanja i stavovi prema rizičnim ponašanjima u zajednici socijalna kontrola i poštivanje normi odgovornost za prevenciju rizičnih ponašanja

Karakteristike zajednice rizična ponašanja i stavovi prema rizičnim ponašanjima u zajednici (R) grupe mladih koji se okupljaju; mladi koji piju ili se drogiraju; tolerantan stav prema pušenju cigareta kod mladih te povremenom pijenju kod odraslih, prodaja droga (Hawkins, 1997; Harachi, 2000; Zeldin, 2004 ) (Z) pljačke i napadi na ulici; vandalizam; netolerantni stavovi prema činjenju kaznenih djela kod odraslih i mladih, napuštanju škole i ranom upuštanju u seksualne odnose (Morley i sur., 2000; Scales, Leffert i Vraa, 2003)

Karakteristike zajednice socijalna kontrola i poštivanje normi (R) procjena da zajednica nije baš dobro mjesto za odgoj djece, ne-poštivanje zakona o zabrani prodaje alkohola osobama mlađim od 18 godina (Gardner, Green, Marcus, 1994; Hawkins, 1997; Morley i sur., 2000) (Z) osjećaj sigurnosti u zajednici (The Midwest Regional Center for Drug-Free Schools and Communities, 1995; Regional Connell, Gambone i Smith, 2000) odgovornost za prevenciju rizičnih ponašanja (R) manji broj građana bi pohađao besplatan preventivni program u zajednici (Z) građani smatraju da je prevencija rizičnih ponašanja odgovornost svih – obitelji, škole, zajednice; građani smatraju da većina djece treba edukaciju o prevenciji rizičnih ponašanja bez obzira koliko su dobro odgojena (Gottfredson i Gottfredson, 2001; Tashman i sur., 2000 prema Nabors, Proescher, DeSilva, 2001)

Analiza epidemioloških podataka Analiza institucijskih i programskih resursa

Prikupljanje i analiza epidemioloških podataka podaci iz resora obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva na području Istarske županije prikupljali članovi Tima za epidemiologiju Izvori 1.   Državni zavod za statistiku 2.   Centri za socijalnu skrb – Labin, Pazin, Poreč i Pula 3.   Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, informiranje, sport i tehničku kulturu (Osnovne i srednje škole) Istarske županije 4.   Zavod za javno zdravstvo Istarske županije

Rezultati analize Obrazovanje Socijalna skrb velik broj izostanaka – opravdanih i neopravdanih pedagoške mjere – nema podataka za koja ponašanja se izriču uspjeh učenika – pitanje kriterija (prolaznost razreda) Socijalna skrb djeca i mladi s poremećajima u ponašanju – broj u porastu (137 djece i 563 maloljetnika 2004. g.) maloljetnici evidentirani zbog ovisnosti (29, 2004. g.) i kaznenih djela povezanih s ovisnosti (80, 2004. g.) Zdravstvo najčešći neurotski, uz stres vezani simptoma i somatomorfni poremećaji maloljetnice koje su rodile (34) ili izvršile pobačaj (19) u razdoblju 2000.-2004. g. u savjetovalište učenici se najčešće javljaju zbog problema mentalnog zdravlja (u koje spadaju i poremećaji ponašanja) – 2502 učenika od 2000.-2004. g.

Institucijski i programski resursi za djecu i mlade Prikupljali članovi Tima za programe i Tima za evaluaciju institucijski resursi (po protokolu) osnovne škole, institucije socijalne skrbi, zdravstvene institucije i ostale institucije u zajednici koje mogu sudjelovati u stvaranju učinkovitog partnerstva škole i zajednice popisani i opisani programi (po protokolu) programi prevencije i pozitivnog razvoja - budući da ne postoje programi koji djeluju u području stvaranja ili održavanja partnerstva škole i zajednice, u analizu programa uključeni su oni koji su na bilo koji način povezani sa školom ili se nalaze u školi, a imaju potencijale za ostvarivanja partnerstva u zajednici

Rezultati analize – institucijski resursi nacionalna, regionalna i lokalna razina po sustavima: uprava i samouprava, socijalna skrb, zdravstvo, odgoj i obrazovanje, mediji i ostalo. ne postoji niti jedan institucijski resurs koji bi se u području svog djelovanja usmjerio na stvaranje i održavanje partnerstva u zajednici Povjerenstvo Zajedno protiv ovisnosti Grada Poreča i Zdravi gradovi (Poreč, Labin) najbliže ciljevima ostvarivanja partnerstva u zajednici

Rezultati analize – programski resursi 38 popisanih programa 34 programa djeluje u školi ili zajednici škola: 16 programa, (3 programa pozitivnog razvoja, 9 preventivnih programa) zajednica: 17 programa (7 programa pozitivnog razvoja, 5 preventivnih i 4 savjetovališta) sveobuhvatna strategija na lokalitetu Grada Poreča s programom pod nazivom “Program prevencije ovisnosti djece i mladih za Grad Poreč Zajedno protiv ovisnosti”.

Ideja rada/Ciljevi institucijski i programski resursi za prevenciju rizični i zaštitni čimbenici epidemiološki podaci djeca i mladi škola zajednica procjena potencijala/snaga škole i zajednice procjena potreba djece i mladih pozitivan razvoj djece i mladih i prevencija rizičnih ponašanja i poremećaja u ponašanju djece i mladih

Zaključak I potrebe djece i mladih procijenjene potrebe djece i mladih u Istarskoj županiji socijalno-emocionalno učenje u školi dodatna pomoć i podrška učenicima u riziku za školski neuspjeh sadržaji u zajednici za korištenje slobodnog vremena i aktivno uključivanje djece i mladih u zajednicu i funkcioniranje škole prevencijski programi (korištenje alkohola i droga, napuštanje škole, neodgovorno seksualno ponašanje)

Zaključak II školsko okruženje školsko okruženje – smjernice za unaprjeđenje odnosi i komunikacija učenici-odrasli u školi stvaranje i održavanje odnosa povjerenja i uvažavanja kao temelja partnerskom odnosu sigurno i brižno okruženje koje podržava akademsko i socijalno-emocionalno učenje ugrađivanje socijalno-emocionalnog učenja u kurikulum vještine poučavanja i vođenja razreda učitelja – edukacije stručnjaka

Zaključak II zajednica zajednica – smjernice za organiziranje prevencije senzibilizacija građana za potrebe djece i mladih kampanje prema stavovima građana o rizičnim ponašanjima zastupanje prevencije u zajednici kroz koaliciju za prevenciju promicanje suradnje i partnerstva u zajednici kao ključnih elemenata prevencije razvoj i unaprjeđenje resursa za prevenciju i partnerstva u zajednici

Strategije škole za uspostavljanje, razvoj i održavanje partnerstva škole-obitelji-zajednice stvaranje sigurnog i brižnog okruženja koje podržava akademsko i socijalno-emocionalno učenje aktivno uključivanje roditelja u akademski i socijalno-emocionalni razvoj djece kroz: procjenu potreba roditelja i učenika jačanje roditeljskih vještina edukaciju učitelja i stručnih suradnika za partnerstvo s roditeljima aktivno uključivanje roditelja u odlučivanje i aktivnosti u školi stvaranje odnosa među roditeljima učenika u razredu i školi

osiguravanje ljudskih i programskih resursa za programe partnerstva – škola kao inicijator aktivnosti, regionalna i nacionalna razina osigurava potrebne materijalne i formalne resurse, shvaćanje roditelja kao moguće poveznice sa zajednicom osnivanje tima/koalicije za partnerstvo u školi- okupljanje članova zajednice – ključnih ljudi, stručnjaka, roditelja, učenika – kao članova tima/koalicije za partnerstvo donošenje zajedničkih ciljeva i strategijskog plana tima/koalicije definiranje akcijskog plana s opisom doprinosa svakog partnera – preuzimanje odgovornosti potpisivanjem partnerskog ugovora redovito praćenje implementacije, te evaluacija procesa implementacije i učinaka programa partnerstva škole, obitelji i zajednice osiguravanje kvalitete i održivosti partnerstva – trajno praćenje i unaprjeđivanje na temelju rezultata evaluacije.

Ključni izazovi partnerstvo znanosti i prakse podrška ključnih ljudi u zajednici/koalicija za prevenciju istraživanja prevencijskih ulaganja - instrumenti, metodologija, rezultati epidemiološki podaci – trajno i sustavno praćenje, povezanost resora resursi – dostupnost, implementacija i evaluacija

Hvala na pažnji i suradnji!