Strategija industrijske politike u Hrvatskoj 19. rujna 2016.

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. REPUBLIKA HRVATSKA Područje: 56,542 km² Glavni grad: Zagreb Stanovništvo: 4.4 millijuna Službeni jezik: Hrvatski Domaća valuta: Kuna (HRK)

Osnovni makroekonomski pokazatelji Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. Usklađeno s EU zakonodavstvom Pregovori s EU završeni do sredine 2011. Pristupanje: 1. srpnja 2013. Hrvatska je postala punopravna članica u travnju 2009. godine Hrvatska je bila stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a od siječnja 2008. do siječnja 2010. godine Osnovni makroekonomski pokazatelji INDIKATOR 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 BDP po stanovniku, € 10,856 10,181 10,191 10,453 10,300 10,213 10,129 10,364 Rast BDP-a, % 2.1 -7.4 -1.7 -0.3 -2.2 -0.9 -0.4 1,6 Stopa nezaposlenosti% 8.6 9.2 11.7 13.7 16.0 17.3 17.0 16,3 Stopa inflacije, % 6.1 2.4 1.1 2.3 3.4 2.2 -0.2 -0,5 Izvoz roba i usluga, % BDP-a 38.5 34.5 37.8 40.5 41.7 43.0 46.2 50 FDI, milijarde € 3.6 1.0 0.7 2.9 0,5 Bruto mjesečna plaća, € 1,030 1,056 1,040 1,035 1,044 1,038 1,031 Tečaj HRK/EUR 7.32 7.30 7.38 7.53 7.54 7.63 7.66 7.50

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. FDI – 29.8 MILIJARDI € (1993 – I-III / 2016*) FDI po sektoru FDI po zemljama

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. Industrijski sektori

Ključni problemi hrvatske industrije: Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. Ključni problemi hrvatske industrije: institucionalno okruženje: neefikasan javni sektor (državna administracija), pravna nesigurnost, korupcija, visoko i složeno porezno opterećenje, administrativne procedure i nerazumljivi propisi, nisku razinu inozemnih izravnih ulaganja u industriju, nisku razinu udjela visokoobrazovane radne snage u ukupnoj radnoj snazi, nedovoljno ulaganje u istraživanje i razvoj (niska razina inovativne sposobnosti), nisku razinu produktivnosti rada, otežan pristup tržištima kapitala i visoku cijenu kapitala, nisku razinu tehnološke opremljenosti, (ne)usklađenost obrazovnog sustava i potreba industrije.

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. Ključne industrijske poddjelatnosti i djelatnosti Ključne industrijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj su: C 21: proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, C 26: proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, C 25: proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, J 62: računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT), C 27: proizvodnja električne opreme, C 28: proizvodnja strojeva i uređaja, C 10: proizvodnja prehrambenih proizvoda, C 31: proizvodnja namještaja.

Glavni strateški cilj: Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. Strateški ciljevi – hrvatska industrija u 2020. Istraživanje i razvoj Dizajn Logistika nabave Proizvodnja Logistika distribucije Marketing Postprodajne usluge Dodana ekonomska vrijednost Bazna cijena Pred-proizvodne nematerijalne Proizvodne materijalne Post-proizvodne Aktivnosti koje dodaju vrijednost Glavni strateški cilj: Repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost.

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. Strateški ciljevi – hrvatska industrija u 2020. Izvedeni strateški ciljevi: Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85% Rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih Rast produktivnosti radne snage za 68,9% u razdoblju 2014.-2020. Povećanje izvoza u razdoblju 2014.-2020. za 30% i promjena strukture izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti

Stvaranje stabilnog investicijskog okruženja Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. Prioritetna područja Stvaranje stabilnog investicijskog okruženja Poticanje strateške suradnje industrije i obrazovnog sustava Povećanje efikasnosti javne uprave i administracije Razvoj tržišta kapitala (alternativnih izvora financiranja)

Operativni plan provedbe Industrijske strategije u Republici Hrvatskoj 2014. – 2020. u 2016. godini

tradicionalni pristup NOVA FILOZOFIJA I PRISTUP tradicionalni pristup određeni postotak umanjenja poreza ako se uloži određeni iznos kapitala država nije partner investitoru država ne snosi nikakav rizik sve zemlje imaju vrlo slične poticaje država ne sluša i nije aktivno uključena u rješavanje primjedbi MODERNI PRISTUP država je partner i poduzetnik stavlja se u „cipele” poduzetnika brine se za njegovu investiciju kroz osobni kontakt ga vodi kroz šumu birokracije država snosi dio rizika, odnosno „dijeli” dio dobiti (poreza) s poduzetnicima

Operativni plan provedbe Industrijske strategije u Republici Hrvatskoj 2014. – 2020.

Operativni plan provedbe Industrijske strategije u Republici Hrvatskoj 2014. – 2020. 13 horizontalnih grupa aktivnosti koje uključuju više podaktivnosti: H1. Aktivnosti osiguravanja stabilnih i nepromjenjivih uvjeta poslovanja H2. Omogućavanje sustava „dogovaranja“ investicijskih uvjeta H3. Aktivnosti poticanja zapošljavanja H4. Aktivnosti zadržavanja najtalentiranijih ljudskih resursa u zemlji H5. Akt. potpore kap. ulaganja radi zadržavanja zaposlenih H6. Aktivnosti poticanja korištenja izuma i autorskih djela u Republici Hrvatskoj H7. Osnivanje Fonda za industrijski razvoj ili ustrojavanje posebne ustrojstvene jedinice u sklopu Agencije za investicije i konkurentnost H8. Aktivnosti promicanja zanimanja na kojima se zasniva „zelena ekonomija“ H9. Aktivnost izrade baze podataka te stvaranje mogućnosti financiranja projekata iz područja tehnologije i inovacija koji nisu uspjeli pronaći sredstva za financiranje razvoja H10. Osnivanje Fonda rizičnog kapitala za industriju H11. Aktivnosti poticanja uvođenja posebnih programa financiranja (osiguranja) izvoza od strane Hrvatske banke za obnovu i razvitak H12. Aktivnosti reorganizacije rada Ministarstva gospodarstva H13. Aktivnosti izrade službenih dokumenata

Operativni plan provedbe Industrijske strategije u Republici Hrvatskoj 2014. – 2020.

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. Ostvarenje odabranih pokazatelja industrije – usporedba sa realnim scenarijem Industrijske strategije 2014-2020. 1. INDEKS OBUJMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE (2008.=100) godina 2008. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. planirano 100,0 83,5 84,3 86,1 88,7 92,2 95,9 100,7 ostvareno 81,9 85,0

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. Ostvarenje odabranih pokazatelja industrije – usporedba sa realnim scenarijem Industrijske strategije 2014-2020. 2. STOPE PROMJENA OBUJMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U ODNOSU NA PREDHODNU GODINU (%) godina 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. planirano 1% 2% 3% 4% 5% ostvareno 3,1 3,5

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. Ostvarenje odabranih pokazatelja industrije – usporedba sa realnim scenarijem Industrijske strategije 2014-2020. 3. KRETANJE INDEKS OBUJMA GRAĐEVINSKI RADOVA (2008.=100) godina 2008. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. planirani indeks 100 88,9 stvarni indeks 56,5 56,1

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. Ostvarenje odabranih pokazatelja industrije – usporedba sa realnim scenarijem Industrijske strategije 2014-2020. 4. BRUTO DODANA VRIJEDNOST (000 HRK) godina 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. planirano (mil kn.) 68.763 71.480 76.983 86.476 100.600 118.089 141.555 ostvareno (mil. kn) 58.648 60.644

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. Ostvarenje odabranih pokazatelja industrije – usporedba sa realnim scenarijem Industrijske strategije 2014-2020. 5. BROJ NOVOZAPOSLENIH godina 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. planirano 2.209 2.992 6.098 10.604 16.005 20.132 27.579 ostvareno -994 1.247

Potpore Opravdani troškovi Poticanje ulaganja u Republiku Hrvatsku Prihvatljivi sektori i troškovi Proizvodne aktivnosti Tehnološki centri Podrška strateškim poslovnim aktivnostima Turizam (hoteli i odmarališta s 4 plus zvjezdice, sportski i zdravstveni centri, itd.) Sektori Porezne potpore Potpore za zapošljavanje i obrazovanje Potpore za modernizaciju tehnologije i aktivnosti istraživanja i razvoja Potpore za početne i kapitalne troškove investicijskog projekta Potpore za radno intenzivne investicijske projekte Potpore Oprema i strojevi i nematerijalna imovina: patenti, licence, know-how, ili 2 godišnje bruto plaće Opravdani troškovi

Poticanje ulaganja u Republiku Hrvatsku Minimalna investicija: 150.000 € Potpore Porezne potpore 0% - 10% stopa poreza na dobit Potpore za zapošljavanje €3,000 – €18,000 po zaposleniku Potpore za inovacije i razvoj 20% prihvatljivih troškova za kupnju opreme / strojeva do 0,5 milijuna € Potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja bespovratna sredstva u visini od 20% opravdanih troškova (do 1 milijun €) potpore za ulaganja obračunavaju se na pojedinačnoj osnovi.

Poticanje ulaganja u Republiku Hrvatsku Strateški investicijski projekti Privatni, javni i javno-privatni investicijski projekti Sektori Ekonomija, energija, turizam, promet, infrastruktura, elektroničke komunikacije, poštanske usluge, zaštita okoliša, komunalne usluge, poljoprivreda, šumarstvo, vodno gospodarstvo, ribarstvo, sustav zdravstvene skrbi, kulture, znanosti, obrana, sudstvo, tehnologija i obrazovanje Glavni kriteriji: minimalna vrijednost ulaganja:  ≥ 20 milijuna EUR  ≥ 10 milijuna EUR (ako se sufinanciraju iz fondova i programa Europske unije) ≥ 2,7milijuna EUR (za područja od posebne državne skrbi) Značajna zaposlenost Razvoj / unapređenje standarda proizvodnje roba i usluga Introduction and development of new technologies Pozitivan učinak na gospodarske aktivnosti i stvaranje dodatne vrijednosti Doprinos konkurentnosti gospodarstva, održivom razvoju i zaštiti okoliša Sukladno obvezama preuzetim međunarodnim ugovorima i strateškim dokumentima Europske unije i Republike Hrvatske

Investicijska klima

Investicijska klima Prema trenutnom izvješću Doing Business Svjetske banke (2015.), Hrvatska se nalazi na 40. mjestu od 189 zemalja.

IZDAVANJE GRAĐEVINSKIH DOZVOLA Investicijska klima IZDAVANJE GRAĐEVINSKIH DOZVOLA Tvornica za preradu stakla - Press stakla SA 1 dan Hotel Valamar President 2 dana Tvornica za kožne proizvode - Wollsdorf dijelovi d.o.o. 5 dana WC higijena, tepisi, radna odjeća and tekstil - Cws-Boco d.o.o. 8 dana Industrijska postrojenja za proizvodnju energetskih pločica-Atlantic Multipower d.o.o. 19 dana

Program dodjele državne potpore za ulaganje u proizvodne tehnologije

Ukupan iznos sredstva namijenjen za provedbu programa: Program dodjele državne potpore za ulaganje u proizvodne tehnologije Ukupan iznos sredstava i korisnici Ukupan iznos sredstva namijenjen za provedbu programa: 40 milijuna kuna Mali poduzetnici koji su na dan 31.12.2015. minimalno zapošljavali 40 radnika Srednji poduzetnici Veliki poduzetnici

Program dodjele državne potpore za ulaganje u proizvodne tehnologije Prihvatljivi prijavitelji poduzetnici koji su registrirani za obavljanje gospodarske djelatnosti najmanje dvije godine prije dana predaje zahtjeva poduzetnici koji, kao i njihova povezana društva, nemaju neizvršenih obveza prema zaposlenicima, javnim davanjima kao ni obveza temeljem ranije dodijeljenih potpora poduzetnici koji su uz provedbu investicije u stanju zadržati ili povećati broj zaposlenih

Mali i srednji poduzetnici: 35% prihvatljivih troškova Program dodjele državne potpore za ulaganje u proizvodne tehnologije Intenzitet, visina potpore i mjerljivi ciljevi Intenzitet potpore: Mali i srednji poduzetnici: 35% prihvatljivih troškova Veliki poduzetnici: 25% prihvatljivih troškova Maksimalna visina potpore po prijavitelju: 1.5 milijuna kuna Mjerljivi ciljevi programa su: Rast broja zaposlenih Rast prihoda Rast vrijednosti izvoza

Vrijednosni parametri Program dodjele državne potpore za ulaganje u proizvodne tehnologije Način vrednovanje projekata Vrijednosni parametri Vrijednost za novac koju projekt nudi: doprinos projekta povećanju broja zaposlenih, povećanju prihoda od prodaje i povećanju vrijednosti izvoza. Financijska održivost projekta Provedbeni kapaciteti prijavitelja: Stručnost i kapaciteti prijavitelja, Financijski kapaciteti prijavitelja Dizajn i zrelost projekta Identifikacija i formulacija projekta, Izvedivost plana provedbe projekta Rizičnost projekta Analiza opcija Horizontalna pitanja Doprinos projekta rješavanju specifičnih razvojnih problema na lokaciji provedbe

Brodogradnja u Republici Hrvatskoj

dio je industrijskog nasljeđa RH Brodogradnja u Republici Hrvatskoj Industrijski sektor dio je industrijskog nasljeđa RH udio ovog sektora u BDP-u iznosi oko 1,4% udio u hrvatskom robnom izvozu posljednjih nekoliko godina iznosi preko 15% hrvatska brodograđevna industrija u četiri najveća brodogradilišta zapošljava otprilike 8.000 djelatnika udio proizvoda i usluga proizvedenih u Hrvatskoj u izgrađenom brodu kreće se na razini između 50-65%

Brodogradnja u Republici Hrvatskoj Multiplikatorski učinak Multiplikatorski činitelj brodogradnje utvrđen je prema posljednjim procjenama s vrijednošću od 2,83 Uz izravno zaposlene, brodogradilišta osiguravaju zaposlenost za još oko 3000 – 4.000 kooperanata, dok je za brodogradnju vezano još preko 1500 trgovačkih društava (proizvođača brodske opreme, različitih materijala i usluga) putem kojih je za brodogradnju vezano još preko 20.000 zaposlenih Značaj brodograđevne industrije, osobito na području zapošljavanja, za Hrvatsku je iznimno velik.

Brodogradnja u Republici Hrvatskoj Brodogradilišta Od četiri velika brodogradilišta dva (Uljanik, Pula, Brodograđevna industrija i 3. Maj d.d., Rijeka) su smještena na sjevernom Jadranu (Istra i Primorje), a dva (Brodosplit, Split, Brodotrogir, Trogir) na južnom 3. MAJ brodogradilište d.d.

Brodogradnja u Republici Hrvatskoj Planovi i daljnje aktivnosti u provedbi procesa restrukturiranja Hrvatska namjerava očuvati svoju brodograđevnu industriju polazeći od znanja, iskustva, tradicije u proizvodnji brodova, svoje pomorske orijentacije, značaja koji ova industrija ima u odnosu na osiguranje zaposlenosti i učinka na ostatak gospodarstva Brodotrogir d.d.

Brodogradnja u Republici Hrvatskoj Planovi i daljnje aktivnosti u provedbi procesa restrukturiranja Vlada je privatizirala brodogradilišta u većinskom državnom vlasništvu i to: Uljanik brodogradlište d.d., Brodograđevnu industriju Brodosplit d.d., Brodotrogir d.d i Brodograđevnu industriju 3 MAJ d.d. Od navedenih brodogradilišta posljednja tri se nalaze u procesu restrukturiranja. Brodograđevna industrija Split d.d.

Ministarstvo gospodarstva Sektor za industriju i investicije Robert Blažinović, načelnik robert.blazinovic@mingo.hr +385 98 95 28 502