Medijska pismenost i komunikacijska prava djece Seminar za voditelje županijskih stručnih suradnika školskih knjižničara, mentora i savjetnika Medijska pismenost i komunikacijska prava djece Doc.dr.sc. Nada Zgrabljić Rotar Odjel za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru Opatija 13. srpnja 2007.

Vrijeme komunikacijske revolucije Medijska pismenost je dio komunikologije koji se sve više razvija kao posljedica šoka od komunikacijske revolucije i globalnih medijskih trendova Komunikacijsku revoluciju uzrokuju industrijalizacija, komercijalizacija i globalizacija masovne kulture, spektakl, tehnospektakl, internetizacija, utjecaji interneta na masovnu i interpersonalnu komunikaciju Komunikacijski aspekti digitalne tehnologije – interaktivna televizija, radio “na zahtjev” – Promjena komunikacijske paradigme u masovnim medijima – promjena javnosti i javne sfere

Komunikacijska revolucija Komunikacijska revolucija vodi prema novim i raznolikim komunikacijskim scenarijima u budućnosti – nove komunikacijske platforme, mobilna telefonija, digitalni sustavi, sinergija i konvergencija medija Potrebno je medijsko opismenjavanje (media literacy) Provodi se u kontekstu teorija i metoda komunikacijskih znanosti

Načela medijske pismenosti 1. Teze od koje polazi koncept: 1. mediji ne odražavaju nego konstruiraju našu stvarnost 2. medijske navike korisnika važne u procesu društvene socijalizacije 3. komunikacijska tehnologija i komunikacijska praksa temeljne su za osobni uspjeh i za razvoj društva i demokracije 2. Cilj koncepta razvijati refleksivne i produktivne sposobnosti za korištenje medija, razvijati analitički i kritički pristup medijskim sadržajima 4. Metoda uključivanje znanja o medijima u sve razine obrazovnog sustava i napuštanje prakse da se medijima bave samo medijski profesionalci i akademska zajednica.

Alternativni ili prošireni nazivi Medijski odgoj (media education): ključni koncept jest da mediji (klasični mediji – televizija, radio, novine) ne odražavaju nego konstruiraju stvarnost Multimedijska pismenost – koncept je uključivati građane Europe u društvo znanja utemeljeno na povjerenju prema medijima (http//:europa.eu.int) Digitalno opismenjavenje – znanje o novim tehnologijama i načinima na koje utječu na posao, školovanje, slobodno vrijeme

Razvitak koncepta UNESCO 1982. U Günewaldu u Njemačkoj “Deklaracija o medijskom odgoju” – 19 zemalja Za organizaciju znanja i ljudi, - uvođenje medijskog obrazovanja u predškolsko, školsko i visoko obrazovanje, -za obrazovanje nastavnika, - za multidisciplinarni pristup, - međunarodnu suradnju –za podupiranja aktivnosti UNESCO-a UNESCO 1999. “Educating for the Media and the Digital Age” – (33 zemlje, u Beču, Austrija) Za raznolikost pristupa u medijskom obrazovanju uz uključivanje znanja o novim tehnologijama

Definiranje pojma TEHNIČKE KOMPETENCIJE: sposobnost pristupa medijima “Medijska pismenost je sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruke posredstvom medija” (National Leadreship Conference on Media Literacy 1992, SAD) TEHNIČKE KOMPETENCIJE: sposobnost pristupa medijima KRITIČKE KOMPETENCIJE: razumijevanja medijskih sadržaja, sposobnost tumačenja i kritičkog vrednovanja PRAKTIČNE KOMPETENCIJE: sposobnost stvaranja medijskih poruka

Predmet ŠTETNI MEDIJSKI SADRŽAJI I NJIHOV UTJECAJ: nasilje, stereotipi, pornografija MEDIJSKE NAVIKE djece i odraslih MEDIJSKI ŽANROVI – vijesti, reklame, big brother, reality show, soap opera i mladi ljudi REGULACIJA I SAMOREGULACIJA - nacionalni zakoni i etički kodeksi novinara i oglašivača NOVE TEHNOLOGIJE – i promjene u meidjskim navikama - interaktivna komunikacija; novi medijski žanrovi wikipedia, blog, web

Štetni sadržaji - nasilje Nasilja u medijima ima previše Nasilje se predstavlja kao zabava Nasilje u non-fiction žanrovima Reality show i nasilje Glazba i nasilje, sport i nasilje, Utjecaj nasilja i hipoteze: hipoteza katarze, hipoteza uznemiravanja, hipoteza oponašanja, tolerancije prema nasilju i nepovjerenja u sustav

Reklame Oglašavanje komunicira kulturne i ideološke vrijednosti Kulturna globalizacija i stvaranje globalnog građanina potrošača, Tehnike i postupci u proizvodnji reklame Utjecaj i komercijalni efekt reklame u životu djece i omladine Utjecaj oglašavanja na socijalizaciju i samopoštovanje dokument Europske komisije iz 2001. (Study on the Impact of Advertising and Teleshopping on Minors) defninira pravila oglašavanja za zemlje članice EU (http://europa.eu.int/comm/avpolicy/whatsnew_en.htm)

Stereotipi Stereotip – pojednostavljene reprezentacije u kategorizaciji pripadnika određene skupine Stereotipizacija u medijima - uokvirivanje društvenih događaja i vrijednosti – Stereotipizirane grupe (političari, novinari, pjevači, znanstevnici) i žanrovi od vijesti do sapunica Stereotipno medijsko predstavljanje životnih vrijednosti i tjelesnosti (ljepote i poželjnog izgleda)

Međunarodna strategija Europska unija – Preporuka za zaštitu mladeži i ljudskog dostojanstva u audiovizualnim medijima (1998) Europska unija – Akcijski plan za promicanje sigurnijeg korištenja internetom UNESCO-va Deklaracija i akcijski plan za suzbijanje seksualnog iskorištavanja djece, pornografije i pedofilije na internetu The International Clearinghouse on Children, Youth and Media; Sveučilište u Göteborgu u Švedskoj i UNESCO - NGO Association for Media Literate Europe (America) - AML (1978) – NGO European Centre for Media Literacy – ECML (2004) NGO

UN Konvencija o pravima djeteta (1989) Članak 3. …najbolji interes djeteta Članak 13. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo mora uključiti pravo na slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja usmeno, pismeno ili tiskom… Članak 17. Države stranke priznaju ulogu koju imaju sredstva javnog priopćavanja te će osigurati djetetu pristup informacijama i materijalima iz raznovrsnih domaćih i međunarodnih izvora, napose onih kojima je cilj promicanje socijalne, duhovne i moralne dobrobiti djeteta….

Komunikacijska prava Komunikacijska prava su temeljna ljudska prava Komunikacijska prava djece su ljudska prava djeteta Ona jamče pravo na informaciju, pravo na sudjelovanje u medijima i pravo na privatnost Mediji nedovoljno poštuju komunikacijska prava djece

Slika djeteta u medijima Sudjelovanje djece u medijima: Djeca - depersonalizirani građani Stereotipi u medijskom prikazivanju djece Najčešći medijski stereotipi prikazivanja djece su: dijete žrtva, dijete kriminalac i dijete objekt dobrote i brige društva Slike djece služe za reklamiranje proizvoda i usluga ili kao ilustracija siromaštva i bijede

Prava djece Da se njihovo mišljenje uzima ozbiljno Da ih se promatra kao ravnopravne osobe Da se pita što oni misle o medijima i medijskim sadržajima Govoriti slobodno Da im se omogući medijska pismenost za kritičko razumijevanje medijskih sadržaja

Pravo na informaciju Pravo na informaciju ugroženo je trendovima industrijalizacije i komercijalizacije medija Komercijalizacija medija smanjuje različitost i kvalitetu programa Komercijalizacija medija ima za posljedicu tržišno vođeno novinarstvo koje teži senzacionalizmu i kršenju prava na privatnost

Pravo na privatnost Pravo na privatnost temeljno je pravo svakoga pojedinca Kulturološki trendovi kao posljedica tehno revolucije medija, odnos postmoderne prema pitanju privatnosti, promijenio je i praksu u novinarstvu prema pitanjima privatnosti U medijima se potiču medijski žanrovi koji dokidaju pravo na privatnost, gdje se ljudi prate, snimaju i javno pokazuju u najintimnijim trenucima (Reality Show, Big Brother, Oprah) To dovodi do krize identiteta novinarstva, što znači da mladi novinari gube odnos prema svojoj profesiji

Deklaracija o ponašanju novinara (1954./1986.) Definira načela klasičnog, normativnog, društveno odgovornog novinarstva Međunarodne federacije novinara, Bordeaux, 25. - 28. travnja 1954. god. i dopunjena na 18. svjetskom kongresu, Helsinki, 2. - 6. lipnja 1986. god. Nasuprot senzacionalističkom, aferaškom, tržišnom novinarstvu bez etike, što je u teoriji već poznato kao “postnovinarsko razdoblje”

Standardi zaštite dječjih prava u Hrvatskoj Zakoni Mehanizmi za provjeru primjene zakona (Vijeća, monitoring) Etički kodeks novinara Etički kodeks oglašivača Pravobraniteljica za djecu Civilno društvo – međunarodna umreženost Vlasnici medija

Medijsko obrazovanje Nije na odgovarajućoj razni U hrvatskim osnovnim školama predaje se medijska kultura u okviru hrvatskoga jezika, ali je taj koncept još uvijek previše usmjeren na ulogu medija u razvijanju umjetničke percepcije, a manje na kritički i analitički pristup sadržajima Učiteljski fakultet u Zagrebu – Medijska kultura Sveučilište u Zadru – Odjel za informatologiju i komunikologiju – Izborni predmet u okviru provedbe Bolonjskog procesa - “Medijska pismenost”

Nada Zgrabljić Rotar HVALA!