ODNOSI FAKULTET- SVEUČILIŠTE: PROMIŠLJANJA ISKUSTVA UVOĐENJA BOLONJSKOG PROCESA Heri Bezić, Marija Kaštelan Mrak, Saša Žiković Ekonomski fakultet Rijeka Znanstveni skup Ekonomsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj – jučer, danas, sutra Zagreb, 29. studenog 2012. Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Motivacija strukturiranje i upravljanje sustava visokog školstva otvoreno je pitanje, aktualno u svijetu zakonska rješenja, premda radikalna, predlažu bez odgovarajućih prethodnih analiza. Ili, ukoliko dovoljno sadržajne analize i postoje, one nisu stavljene na uvid zainteresiranoj javnosti SMISAO RADA: Sistematizirati vlastita zapažanja o razvoju procesa uvođenja bolonjskih studija Sveučilištu u Rijeci (razlozi: informacijsko zagušenje; sporadična i fragmentirana zapažanja) Prodiskutirati implikacije procesa ograničavanja autonomnog djelovanja fakulteta Razviti razumijevanje budućih trendova, osobito razloge (svrhu), domete i posljedice tekućeg pritiska na resurse ekonomskih fakulteta Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Kontekst - pogled iz Europe “Croatia continues to perform below the EU average for tertiary education attainment ... It lags behind also as regards the participation of adults in lifelong learning.“ http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2012/package/hr_analytical_2012_en.pdf Brussels, 10.10.2012, SWD(2012) 338 final -COMMISSION STAFF WORKING DOCUMENT COMPREHENSIVE MONITORING REPORT ON CROATIA; accompanying the document COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT AND THE COUNCIL Comprehensive Monitoring Report on Croatia’s state of preparedness for EU membership {COM(2012) 601 final} (pristup 22.10- 2012) Vjerojatno polazište: http://www.ehea.info/Uploads/National%20reports/Croatia%20Rep%20and%20Annex.pdf Vidjeti str. 2 sastavljači “Higher education institutions are free to seek and gain accreditations from other quality assurance agencies as an additional seal of quality, but in order to operate and deliver higher education in Croatia, only the national agency's accreditation is valid.” Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Kontekst – Internal Quality Assurance... (ibid, točka 5) 5.1.1. Please specify these requirements and the relevant source “The requirement is too detailed to describe in amount of space provided. This requirement is stipulated by the Law on quality assurance in science and higher education: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_04_45_1031.html and further elaborated in the Ordinance on the content of licence and conditions for issuing licence for performing higher education activity, carrying out a study programme and re-accreditation of higher education institutions...” 5.5.1. Please describe what kind of arrangements are in place “In order to submit programmes for accreditation, both university-level accreditation and national accreditation, higher education institutions must develop a comprehensive set of practices. Without these, the national accreditations would not normally be successful. The minimum requirements are set out in the Ordinance, which is available in English at the web pages of the Agency” http://www.azvo.hr/images/stories/propisi/Ordinance_Licence_Content.docx Vidjeti stranice 15 i 19 i 20 (osobito točka 13.) za cjeloživotno obrazovanje i obrazloženje 2.2. (strana 16) Vidjeti str. 31, točka 10 za školarine (“The tuition fee system in Croatia is completely liberalized.”) Jesmo li centralizirani ili decentralizirani? Selektivno? U kom pogledu? Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Oblikovanje organizacije i uloga decentralizacije PERPEKTIVA TEORETIČARA Osnovno polazište: formalni organizacijski okvir mora podržavati efikasno djelovanje organizacije u tekućem vremenu, te mogućnost prilagodbe (efikasne tranzicije) sukladno zahtjevima okoline Teorijski orijentiran diskurs - ... na razini korporacije kao diverzificiranog poslovnog sustava, naglašava ulogu decentralizacije kao organizacijskog rješenja koje služi svladavanju složenosti, odnosno ekonomiziranju informacija, te posljedično, povećanju operativne i dinamične efikasnosti... ... Vrijede li analogije? Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Prednosti funkcionalne integracije Operativna efikasnost Iskorištavanje postojećih komplementarnosti – olakšan pristup specijaliziranim/prilagođenim dobrima (osoblju, informacijama, opremi, prostoru...) Korištenje zajedničkih dobara – vidljivost, reputacija, administrativna komponenta dostupna uz niže administrativne troškove (plitke organizacije)... Dinamična efikasnost Veća dostupnost i transparentnost informacija iz okoline (u mjeri u kojoj je sustav planiranja i praćenja usustavljen) i utoliko veća vjerojatnost ispravne interpretacije i ispravnih odluka. Brzina prilagodbe – neposrednije reagiranje u mjeri u kojoj se odlučivanje približava bazi Bezbolniji preustroj – preraspodjela resursa (preraspodjela kvota) dozvoljava udruživanje resursa i “jeftiniju” prilagodbu Uočavanje izvrsnosti i transfer dobre prakse - kontekstu “kontroliranog tržišta” lakše je uočiti prilike na nove poslovne poduhvate Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03) – Razine autonomije Članak 49. (1) Visoka učilišta mogu biti javna i privatna. (2) Javna visoka učilišta iz stavka 1. ovoga članka su ona koja osniva Republika Hrvatska. Republika Hrvatska osniva sveučilište zakonom, a veleučilište i visoku školu uredbom Vlade Republike Hrvatske. Osnivačka prava nad visokim učilištima u ime Republike Hrvatske obnaša Vlada Republike Hrvatske ili Ministarstvo, sukladno aktu o osnivanju ili drugom odgovarajućem propisu. Osnovne odredbe o sveučilištu Članak 53. (2) Sveučilište integrira funkcije svojih sastavnica, posebno fakulteta, akademija i odjela (dalje: funkcionalna integracija) te putem svojih tijela osigurava njihovo jedinstveno i usklađeno djelovanje u skladu sa strateškim i razvojnim odlukama o akademskim pitanjima i o profiliranju znanstvenih istraživanja te jedinstveno i usklađeno djelovanje u financijskom poslovanju i pravnom prometu, investicijama, razvojnim planovima te u nastupu prema vanjskim partnerima u znanstvenim djelatnostima i visokom obrazovanju. Sveučilište osigurava unutarnju i vanjsku mobilnost studenata i nastavnika, racionalno korištenje ljudskih i materijalnih resursa, razvoj multidisciplinarnih studija te nadzor i stalni rast kvalitete kao i konkurentnosti nastavnoga, znanstvenoga, umjetničkog i stručnog rada. Sveučilište razvija jedinstveni informacijski i knjižnični sustav. (4) Djelovanje pojedinih sastavnica, posebice razina njihovih ovlasti u pravnom prometu i poslovanju, utvrđuje se statutom sveučilišta i aktom o njihovu osnivanju. Aktom o osnivanju može se predvidjeti davanje suglasnosti osnivača na statut. Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Ranije predviđeni djelokrug tijela visokih učilišta Senata (20 ovlasti) (Čl. 59; st. 2.) 1. odlučuje o obrazovnoj, znanstvenoj, umjetničkoj i stručnoj djelatnosti, 2. odlučuje o akademskim pitanjima, 3. odlučuje o razvojnim i istraživačkim planovima, 4. utvrđuje studijske kapacitete i upisnu politiku, određuje upisne kvote te utvrđuje standarde 8. odlučuje o uvjetima studiranja i studentskom standardu, 9. koordinira međunarodnu suradnju, 10. odlučuje o izdavačkoj djelatnosti, 19. vodi financijsku politiku i donosi proračun sveučilišta, raspravlja o financijskim izvješćima i prihvaća završni račun te odlučuje o kapitalnim ulaganjima, Vijeća fakulteta (4 ovlasti) (Čl. 63; st.6. “Vijeće, sukladno statutu sveučilišta: 1. donosi odluke o akademskim, znanstvenim, umjetničkim i stručnim pitanjima, 2. bira i razrješuje dekana i prodekane, 3. donosi statut i druge opće akte, 4. obavlja druge poslove utvrđene statutom sveučilišta, statutom visokog učilišta ili drugim općim aktom. Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Ovlasti nakon odluke US (pročišćeni tekst) Ustroj sveučilišta i njegove sastavnice Članak 54. (1) Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetničkih akademija i odjela koje osniva sukladno ovom Zakonu. Sveučilište i njegova visoka učilišta (fakulteti i umjetničke akademije) mogu sukladno ovome Zakonu provoditi i stručne studije. (2) Sveučilište može kao sastavnice (podružnice, ustanove ili pravne osobe) imati fakultete, umjetničke akademije, odjele i institute te druge sastavnice i to: zaklade, fondacije, udruge, studentske centre, zdravstvene ustanove, knjižnice, tehnologijske centre, informatičke, kulturne, sportske kao i one sastavnice (ustanove ili trgovačka društva) koji služe zadovoljavanju potreba studenata i sveučilišta. (3) Statutom sveučilišta, aktom o osnivanju te općim aktima sastavnica utvrđuje se način upravljanja koji osigurava integriranost funkcija sveučilišta i ostvarenje interesa i ciljeve radi kojih je sveučilište osnovalo sastavnicu. (4) Djelovanje pojedinih sastavnica, posebice razina njihovih ovlasti u pravnom prometu i poslovanju, utvrđuje se statutom sveučilišta i aktom o njihovu osnivanju. Aktom o osnivanju može se predvidjeti davanje suglasnosti osnivača na statut. (5) Odluke o statusnoj promjeni sastavnica u okviru sveučilišta ili izlasku pojedinih sastavnica iz sveučilišta donosi senat dvotrećinskom većinom ukupnog broja glasova. Statutom sveučilišta detaljnije se uređuje postupak provođenja statusnih promjena sastavnica. Ako statutom sveučilišta nije određeno drukčije, protiv odluke senata ne može se podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (6) Sveučilište radi komercijalizacije znanstvenih rezultata, otkrića ili patenata te umjetničkih ostvarenja, poticanja suradnje s gospodarstvenicima ili jačanja na znanju temeljenog gospodarstva može biti osnivač ili suosnivač trgovačkih društava. Dio dobiti takvih trgovačkih društava koji pripada sveučilištu može se koristiti isključivo za unapređenje djelatnosti sveučilišta. Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Iz odluke Ustavnog suda... Predlagatelj ističe: da je protivno duhu Ustava i cijelog osnovnog teksta Zakona, u prijelaznim i završnim odredbama – osporenom odredbom članka 114. stavka 6. Zakona, s danom 31. prosinca 2007. godine, dokinuti autonomiju sveučilišta u pogledu unutarnje organizacije, kao i autonomiju sastavnica (fakulteta) da samostalno, ali u suglasnosti sa statutom sveučilišta, odlučuju o svom ustroju, te ustroju samog sveučilišta... Mišljenja je da je zakonodavac navedenom odredbom sveučilištu dokinuo pravo da u svom sastavu ima fakultete i druge sastavnice sa svojstvom pravne osobe, a time i temeljno pravo sveučilišta da autonomno odredi svoj ustroj. Smatra da ta odredba ne ispunjava zahtjeve koje u odnosu na zakone postavlja načelo vladavine prava, te je stoga smatra nesuglasnom s člankom 3. Ustava. Prema mišljenju predlagatelja, ne postoji nikakva razumna potreba ili svrha ograničenja prava sveučilišta da određuje svoj ustroj. Pred­lagatelj smatra da je osporenom odredbom članka 114. stavka 6. Zakona zakonodavac oduzeo legalnu svrhu i legitimni smisao cjelokupnom zakonskom uređenju visokog obrazovanja. Ističe da je osporena prijelazna odredba Zakona u cijelosti derogirala brojne druge odredbe Zakona (članak 5. stavak 3., članak 5. stavak 4. alineja 1., članak 53., članak 59. stavak 3., članak 66. Zakona), koje postaju potpuno bespredmetne. Također ističe da osporenom zakonskom odredbom pravo sveučilišta da određuje svoj ustroj nije nerazmjerno ograničeno već potpuno ukinuto, što predstavlja drastično kršenje članka 16. stavka 2. Ustava. Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Izvori potencijalnih problema – razlozi potencijalnih novih neefikasnosti Razvoj bilo kojeg sustava predstavlja povijesni proces - potican je pritiscima (državnim administrativnim aparatom/konkurencijom) koji sustav tjeraju na rast i prilagodbu Polazna pitanja za postizanje održive kvalitete sustava javnog visokog školstva: 1) Problemi ishodišta “inicijative”- postoji li dominantan odnos prema povijesnim iskustvima Koliko su mogući/poželjni radikalni preokreti Koji su troškovi tranzicije Dijeli li se troškovi tranzicije prikladno (što je mjerilo: ravnomjerno po različitim znanstvenim poljima ???) 2) Problemi ishodišta “inicijative”- Tko upravlja procesom tranzicije i iz kojih motiva Problem atribucije (jesu li ciljevi i kriteriji subjektivne ili objektivne prirode) 3) Problemi tehnološke održivosti- Koja su to tržišta koje hrvatski sustav visokog obrazovanja uslužuje; Konkurira li sustav ili pojedine ustanove u pojedinim znanstvenim područjima i poljima Jesu li sustavi u HVU dimenzijama (ekonomije razmjera) dostatno veliki, odnosno kvalitativno usporedivi i cjenovno konkurentni na europskom i svjetskom tržištu Jesu li regionalni podsustavi dominantno komplementarni ili se međusobno isključuju  Postoji li “prirodna” hijerarhija, ako da je li održiva (prihvatljiva) za ostale  Koliko su jaki poticaji za interesnim povezivanjem Može li se strateški razvoj sveučilišta poistovjećivati s korporacijskim modelom upravljanja Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Akademska zajednica i njene slobode –prijedlog izmjena i dopuna zakona ZDVO Članak 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (4) Akademska samouprava na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj obuhvaća: - utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata, - izbor čelnika i nastavnika, - upravljanje resursima s kojima raspolažu visoka učilišta. (5) Autonomija sveučilišta na svim sveučilišnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, sukladno ovom Zakonu, obuhvaća: - uređenje unutarnjeg ustroja, - utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa, - financijsku autonomiju u skladu s ovim Zakonom, - odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji, ostale oblike autonomije, sukladno ovom Zakonu. Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Predviđeni djelokrug tijela visokih učilišta - prijedlog Zakona o Sveučilištu Senata - 5 ovlasti; (Čl. 11; st. 1.) 1. bira rektora; 2.donosi statut uz suglasnost sveučilišnog vijeća; 3. donosi pravilnik o financiranju i druge opće akte sveučilišta kad je to predviđeno statutom; 4. na prijedlog rektora imenuje i razrješuje čelnike sastavnica sveučilišta, u postupku propisanom statutom sveučilišta; 5. obavlja druge poslove predviđene zakonom i statutom sveučilišta Čelnici sastavnica sveučilišta ne mogu biti članovi senata. (st. 4.) Sveučilišno vijeće - (Čl. 12., st.1.) nadzire zakonitost rada sveučilišta, racionalnu upotrebu materijalnih i kadrovskih resursa te posebice obavlja sljedeće poslove: potvrđuje izbor rektora; daje suglasnost na statut i pravilnik o financiranju sveučilišta; potvrđuje strategiju, organizacijski elaborat i prijedlog programskog ugovora;.... (2) Sveučilišno vijeće ima devet članova od kojih: – četiri imenuje senat; – četiri imenuje Vlada Republike Hrvatske, uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog Sabora; – jednog člana imenuju zajedničkim dogovorom članovi sveučilišnog vijeća iz podstavaka 1. i 2. ovoga stavka. Vijeća fakulteta NE SPOMINJU SE Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Potencijalno pozitivni učinci centralizacije upravljanja na razini MZOS a posredstvom sveučilišta Profesionalno upravljanje informacijskom infrastrukturom – maticama, bazama podataka i drugim inputima važnim za znanstvenu produkciju Mogućnost financiranja kvalitetnog obučavanja osoblja za administrativne poslove Veća poslovna stabilnost u ranim fazama još jedne, dosad najradikalnije reforme Uređenje prostorne-poslovne infrastrukture na terenu– koncentracija sredstava za nove projekte; smanjenje “troškova ulaska” u nove aktivnosti Širenje ideja i buđenje svijesti – fragmentirana akademska zajednica je prespor kanal za prenošenje novih znanja, uz to nedovoljno povezan s hrvatskom poslovnom praksom – Državna razina upravljanja mogla bi pomoći kanalizirati napore u istraživanja u tom pravcu. Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Opći pogled na očekivana graničenja formalnih inicijativa Ne mogu zamijeniti nedovoljan interes za poboljšanje kvalitete sustava od strane samih učesnika (zaposlenih i polaznika programa), niti nadoknaditi dodatni gubitak motivacija koji bi mogao polučiti rizik (opravdan strah) poslovne ovisnosti; Ne mogu jednako informirano donositi odluke o ispravnom ulaganju u razvoj kao što mogu neposredno izloženi učesnika u procesa obrazovanja. Novim prijedlozima zakona (npr. o sveučilištu) biti će oslabljena informacijska snaga posrednika u procesu donošenja odluka; Nametanje obaveza bez adekvatne infrastrukture (vidjeti „Evidencije u visokom obrazovanju, ZZDVO, čl. 90. i Informacijski sustavi i statistike, čl 68. “Visoka učilišta moraju ustrojiti evidencije i zbirke podataka sukladno članku 43. ovoga Zakona u roku od godinu dana od donošenja pravilnika iz istog članka ovoga Zakona.) vodi preraspodjeli vremena i pažnje nastavnika i ostalih djelatnika od osnovnih aktivnosti (nastavne i znanstvene) ka administrativnim poslovima; Mogući problemi u administrativnom voluntarizmu ukoliko članovi akademske zajednice (institucije i pojedinci) ne uspiju ostvariti odozgo nametnute kriterije. “Za provedbu ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu za 2012. godinu. Financiranje znanstvene djelatnosti u 2012. godini, kao i planiranje potrebnih financijskih sredstava u budućim proračunskim razdobljima provodit će se sukladno smjernicama Državnog proračuna. (Prijedlog izmjene ZZDVO, str. 11) Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Znači li organizacijska autonomija sveučilišta organizaciju sveučilišta kao zajednice fakulteta? Konkurentska prednost zajedničkog upravljanja proizlazi iz SINERGIJA. Veličina je bitna za postizanje efikasnosti i uvjet za postizanje konkurentnosti u EHEA. “However, the synergy between industrial clusters is not a simple linear relationship between industrial clusters is not a natural ability to have synergies. Industry cluster is a network organization with multiple links. “ Potrebno je upravljanje tim vezama, odnosno, koordinacija da bi se sinergije ostvarile Potrebno uravnotežiti ovlasti središta i članica (koordinacija motivacije) Protuteža centraliziranom upravljanju mogu biti kontrolna prava članica – naravno, ukoliko vrijedi analogija s dioničarstvom (?) Pravo glasa: postavljanje i opoziv članova uprave, odluke o razvojnoj strategiji, kriterijima raspodjele, preuzimanju obaveza... Pravo na informiranost Pravo na kazneni progon članova “uprave” ukoliko povrijede ovlaštenja... Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Okolnosti koje navode na oprez U Republici Hrvatskoj definiranje visine sredstava za visoko obrazovanje i znanost iz državnog proračuna uglavnom se temelji na iznosu iz prethodne proračunske godine, uvećanom za dani postotak rasta koji je obično usklađen s promjenom BDP-a. Prema OECDu, ovakav mehanizam raspodjele proračunskih sredstava u Republici Hrvatskoj (čije su glavne stavke financiranja iz državnog proračuna plaće zaposlenih i materijalni troškovi) je rigidan. Mehanizam „povijesne alokacije“ ne omogućava srednjoročno i dugoročno planiranje, niti određivanje strateških ciljeva. Nadalje, kontrola izvršavanja proračuna se obavlja iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i temelji se isključivo na tzv. „ulaznim kriterijima“. Neki od ulaznih kriterija su, na primjer, kvota redovitih studenata koji studiraju na teret državnog proračuna, broj zaposlenih, površina zgrada institucija visokog obrazovanja, troškovi najma i drugi materijalni troškovi. Ovakav model financiranja značajno otežava provedbu strateških ciljeva i korištenje financijskih sredstava za efikasnije upravljanje. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11858&sec=3390, str. 6/61 Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Nacrt prijedloga Zakona o sveučilištu (http://public. mzos. hr/Default Nacrt prijedloga Zakona o sveučilištu (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11858&sec=3390; str.7) “1. Utvrdit će se mehanizmi temeljem kojih će se sveučilištima omogućiti provedba više razine integracije; 2. Ojačat će se pozicija rektora i sveučilišnih tijela te osigurati podloga za kvalitetno upravljanje sveučilištem; 3. Utvrditi će se veća autonomnost sveučilišta u pogledu definiranja vlastite strategije i osiguravanja javnih sredstava za provedbu te strategije, uz istodobno podizanje razine odgovornosti sveučilišta za raspolaganje financijskim sredstvima; 4. Utvrdit će se obveza ustrojavanja središnjega financijskog informacijskog sustava; 5. Precizirat će se provedba financiranja putem cjelovitoga iznosa, uvođenjem instituta programskih ugovora i financiranja na temelju formule. 4. Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona Nacrt prijedloga Zakona o sveučilištima uredit će dvije kljuĉne cjeline hrvatskoga sveučilišnog sustava: strukturu i upravljanje svim sveučilištima, te sustav financiranja javnih sveučilišta, kako bi omogućio da hrvatska sveučilišta postanu kompetitivnija u europskom kontekstu... No, uvođenje programskih ugovora nije moguće ostvariti bez dubinskih zahvata u upravljačke strukture i općenito strukturu sveučilišta – ovo je, uostalom naglasio i OECD 2008. godine i Svjetska banka 2009. godine. Naime, za uspjeh sustava programskih ugovora najvažnije je jamstvo njihove provedbe, a upravo je to nemoguće jamčiti bez jakih upravljačkih tijela na razini sveučilišta, odnosno bez jakog rektora koji ima mandat pregovarati o programskom ugovoru, potpisati ga i skrbiti za njegovu dosljednu provedbu. Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Povijesni kontekst u svijetu L. Trakman ističe 3 momenta koji će nametnuti promjene sustava upravljanja na sveučilištima: smanjivanje prihoda iz javnih izvora, jačanje međunarodne konkurencije i kritičko propitivanje uspješnosti postojećih modela upravljanja. Posljednjih 20-tak godina došlo je do promjena; države pojačavaju svoj utjecaj. Omasovljivanje pristupa visokom školstvu proizvelo je značajno opterećenja za državni budžet. Istodobno, državna administracija nije mogla dovoljno brzo razviti administrativni aparat koji bi kontrolirao rastući broj institucija, što je ubrzalo zahtjeve za reformama i dovelo do danas dominantnog stava: „slobode uz odgovornosti“ (autonomy with accountability) Mijenja se godinama u svijetu dominantan Humboldtovski model sveučilišta koji je jamčio akademskoj zajednici uvjete visoke decentralizacije. “By the 1990’s (governments were heavily invested in a “state control” model of higher education management...” W. Saint, WB, str. 3) Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Broj završenih studenata po znanstvenim područjima za odabrane države (u postocima, stanje 2010) Humanističke znanosti i učiteljski fakulteti Društvene znanosti Temeljne znanosti, informatika i matematika Inženjerski fakulteti (tehnički i građevina) Medicina i socijalna skrb Poljoprivreda i veterina EU-27 21.1 35.7 9.2 12.7 15.1 1.6 RH 16.7 44.2 7.8 12.3 6.9 3.5 AU 20.8 34.1 9.8 19.3 10.9 1.8 IT 11.8 41.6 10.6 15.6 14.9 1.5 GR 20.5 30.8 11.2 12.0 1.3 SI 13.7 44.3 5.5 8.7 2.8 BU 51.6 4.7 15.2 6.7 2.4 RO 60.0 4.8 8.1 CZ 49.0 6.4 7.6 0.1 US 22.8 38.0 8.5 7.0 15.7 1.0 Izvor: prerađeno iz http://epp.eurostat.ec.eu/statistics.-odabrana polja (NAPOMENA 1: polazeći od podataka iz izvornika, zbrojene su kolone humanističkih i učiteljskih programa i izostavljena je kolona s postotkom završenih studenata u polju usluga (usluge uključuju turizam, ugostiteljstvo, ali i obranu…). NAPOMENA 2: apsolutni rekorder po udjelu studenata društvenih znanosti je Liechtenstein s 81 % ) Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Kretanje udjela broja studenata u području društvenih znanosti (social sciences, business and law filed) u ukupnom broju studenata (5 i 6. stupanj obrazovanja)   2001 2004 2007 2010 EU-27 34.0 34.3 34.7 RH - 36.5 44.7 42.2 AU 36.8 36.1 37.2 DE 27.2 27.6 27.4 IT 39.0 37.7 35.8 GR 33.1 31.8 33.2 HU 36.6 42.5 40.6 40.4 SI 13.7 44.3 5.5 37.5 BU 39,6 41,2 44,1 44,0 RO 45.8 51.4 55.0 CZ 25.4 30.9 33.7 US 31.3 Izvor: eurostat Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Sveučilište u Rijeci – primjer (dobre) prakse koja prethodi formalne reforme na nacionalnoj razini Primjer prakse funkcionalne integracija koja prethodi formalnu. Kontekst: provedba Bolonjske reforme – pomoć o koordinacija Integracijski instrumenti: Pravni akti Status, Pravilnik u studijima, Pravilnik o akreditaciji/reakreditaciji programa, Pravilnik o kvaliteti, Strategija 2007-2013.... Zajednička (kolegijalna) tijela Senat, Centar za studije, Odbor za kvalitetu pri sveučilištu, Savjet za znanost... Pozitivni učinci: Pokretač, katalizator, prostor za rasprave Negativni učinci: Nemogućnost samostalnog planiranja razvoja; konstantna orijentacija na provođenje “tuđe” reforme “PRAVNA NEIZVJESNOST” u uvjetima krize Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Strategija Sveučilišta u Rijeci 2007-2013 5 skupina ciljeva i zadataka: studiji i studenti (reforma studijskih programa i fleksibilizacija akademskih profila – strategijom je predviđeno 20 zadataka, svaki s po 1-4 indikatora izvršenja) znanstveni rad i inovacije (stvoriti istraživačko sveučilište i povećati znanstvenu produkciju – predviđeno 13 zadataka) kapaciteti – ljudski, financijski i materijalni (podignuti razinu organiziranosti i odgovornosti - predviđeno 23 zadatka) povezanost sa zajednicom i gospodarstvom (uključiti se i pomagati u tranziciji društva - predviđeno 12 zadataka integriranost u EU, otvorenost prema svijetu i mobilnost (predviđeno 12 zadataka) Ocjenjivanje rezultata po članicama rađeno je godišnjoj razini temeljem unaprijed identificiranih indikatora za svaki pojedinačni zadatak. Praćenje provedbe Strategije provodio je Odbor za strategiju sveučilišta koji je predlagao i eventualne revizije indikatora o postizanju određenih ciljeva. Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Primjer dobre prakse - Centar za studije Nadležnosti: pravila studiranja, upisne kvote, školarine i naknade te ostala pitanja vezana uz uvjete studiranja. Svrha: savjetodavno tijelo; raspravlja odluke koje idu na usvajanje na Senat Sastav i način odlučivanja: Čine ga prodekani svih fakulteta u sastavu Sveučilišta i predstavnici zavoda te studenti; sastav Centra za studije sukladan je strukturi glasova u Senatu. Sjednice vodi prorektor za nastavu i održavaju se, u pravilu, jednom mjesečno i traju po tri i više sati. Rasprava je otvorena i snima se za potrebe zapisnika (obično zapisnici imaju i 5-6 stranica) Dnevni red - predlaže se unaprijed, te se unaprijed dostavljaju materijali posredstvom sveučilišnog share-pointa. Prijedlozi odluka koje se tiču izmjena Pravilnika o studiranju, školarina i naknada prethodno se pripremaju od strane stručnih službi sveučilišta i dogovaraju na rektorskom kolegiju. Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)

Sabiranje dojmova Problem definiranja sveučilišta kao federacije fakulteta pretpostavlja razumijevanje procesa razvoja pojedinih sastavnica te preciziranje razmjera (ograničenja) sloboda upravljanja vlastitim resursima. Dokle god su fakulteti zakonom određeni kao samostalni pravni entiteti, financijski su odgovorni za svoje tekuće poslovanje i razvoj. No, zakonodavni okvir i postojeća upravljačka praksa na razini sveučilišta bitno ograničavaju taj prostor. Odnosi među fakultetima u modelu korporativnog upravljanja sveučilištem mogu poprimiti tendenciju da postanu borba za tržište, ujedno borba za opstanak i stabilne izvore financiranja: Smatramo da takav razvoj događaja nije u najboljem interesu ni akademske zajednice, ni društva... Bezić, Kaštelan Mrak, Žiković Ekonomsko obrazovanje – jučer, danas, sutra (Zagreb, 29. studeni 2012.)