Kompetencije kao ishodi učenja i trajno obrazovanje NZZ – IUOUN projekt Kompetencije kao ishodi učenja i trajno obrazovanje Vlasta Vizek Vidović Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Zagreb, 18, prosinac, 2008

Ključne točke Integrirani pristup obrazovanju temeljenom na kompetencijama u EU Profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje Kompetencije kao ishodi učenja u trajnom obrazovanju

1. Integrirani pristup obrazovanju temeljenom na kompetencijama Europski društveni kontekst - ključni događaji Integrirani LLL programi (2007-2013) i nositelji Konceptualizacija cjeloživotnog učenja Ključni EU nositelji LLL procesa

Društveni kontekst za promjene u europskom obrazovanju - izazovi Ekonomske promjene kompeticija, globalizacija, privreda temeljena na znanju, fleksibilnost tržišta radne snage Društvene promjene: akceleracija u proizvodnji znanja, demografski trendovi, društvena osjetljivost za različitosti, potreba za inkluzijom različitih skupina (EU Council, studeni, 2006)

Ključni događaji u definiranje uloge obrazovanja (EU Council, studeni, 2006)

Glavni EU akteri cjeloživotnog učenja EU komisija i Vijeće Europe EU mreže - EUCEN – European University Continuous Education Network - EAEA – European association for the Education of Adults - EDEN - European Distance and e-Learning Network

CJELOŽIVOTNO UČENJE – EU definicija (EU Lisbon Council, 2000) “Sve vrste učenja tijekom odrasle dobi s ciljem unapređenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca.”

Vrste cjeloživotnog učenja (EU Lisbon Council, 2000) formalno profesionalno (trajno obrazovanje /trajni profesionalni razvoj) formalno izvan profesije (osobni razvoj, ključne kompetencije) neformalno profesionalno (učenje u okviru profesionalnih aktivnosti ) informalno izvan profesije (učenje vezano uz razne životne aktivnosti)

Integrated Lifelong Learning programmes 2007-2013 (EU Council, studeni, 2006)

Ključne kompetencije u ciklusu cjeloživotnog učenja: 1) komunikacija na materinjem jeziku 2) komunikacija na stranim jezicima 3) kompetencija u matematici, prirodnim znanostima i tehnici 4) informatička kompetencija 5) znati kako učiti 6) interpersonalna, interkulturalna, društvena i građanska kompetencija 7) poduzetništvo 8) kulturalno izražavanje (EU Council, listopad, 2006.)

2. Profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje Bolonjski proces i cjeloživotno učenje Strateški pristup u području trajnog usavršavanju Kompetencije kao ciljevi poučavanja

Cjeloživotno učenje u bolonjskom procesu Bolonjska deklaracija (1999) “ …valja uvesti kompatibilan sustav ECTS-a primjenjiv i na područje cjeloživotnog učenja” Priopćenje EU komisije (2001) “Izgradnja Europskog prostora cjeloživotnog učenja” Praško priopćenje (2001) “Cjeloživotno učenje je bitan dio Europskog prostora visokog obrazovanja. U Europi budućnosti temeljenoj na društvu znanja, LLL strategije su nužne za suočavanje s kompetitivnošću, novim tehnologijama te za unapređenje socijalne kohezije, jednakih mogućnosti za sve i opće kvalitete života.”

Sveučilište u Zagrebu: TEMPUS-SCM Berlinsko priopćenje (2003) “…..za realizaciju koncepta cjeloživotnog učenja važan je doprinos visokog obrazovanja.” Bergenško priopćenje (2005) “…potrebno je stvarati mogućnosti za fleksibilnost obrazovnih putova unutar visokog obrazovanja uključujući i procedure za priznavanje prethodnog neformalnog učenja.” Sveučilište u Zagrebu: TEMPUS-SCM “Lifelong learning in university context” (2006/07)

Strateški pristup: 3 okvira kao podloga za planiranje programa Kvalifikacijski okvir opisuje kvalifikacije koje se dodjeljuju u nacionalnom obrazovnom sustavu te ih smisleno međusobno povezuje (od predškolske do doktorske razine) Profesionalni ili kompetencijski profil je nadogradnja kvalifikacijskog okvira – temelji se na utvrđivanju vrste i razine kompetencija potrebnih za obavljanje određenog posla te služi kao orijentacija poslodavcima, djelatnicima i kreatorima obrazovnih programa Akademski profil određuje obrazovne ciljeve, zahtjeve i ishode u određenom akademskom području. Profesionalni okvir je polazište za definiranje kurikuluma utemeljenog na kompetencijama u studijima koji obrazuju za profesiju.

Profesionalni okvir: europski i nacionalni standardi kompetencija za učiteljsku profesiju Europski standard Škotski standard Nizozemski standard Kompetencije za rad s ljudima Kompetencija za rad sa znanjem, tehnologijom i informacijama Kompetencije za rad u i za društvo Profesionalno znanje i razumijevanje (8) Profesionalne vještine i sposobnosti (9) Profesionalne vrijednosti i profesionalna predanost (6) Interpersonalne kompetencije Pedagoške kompetencije Poznavanje predmeta i metodike nastave Organizacijske kompetencije Kompetencije za suradnju s kolegama Kompetencije za suradnju s vanjskim okruženjem Sposobnost refleksije i razvoja

Akademski okvir: kurikulum utemeljen na kompetencijama Ciljevi poučavanja na razini studija i svakog kolegija definiraju se kao ishodi učenja. Ishodi učenja opisuju se kao kompetencije koje student stječe nakon što udovolji svim studijskim obvezama. Ishodi učenja odnosno stečene kompetencije trebaju biti prepoznatljive i objektivno mjerljive. Ishodi učenja povezani su sa studentskim opterećenjem u satima i ECTS bodovima Određivanje ishoda učenja i opterećenja podloga je za razvoj strategija poučavanja, učenja i provjere naučenog ECTS Guidebook, 2005

“Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi” (2002-2008) Vrste kompetencija generičke ili prenosive u različita područja djelovanja područno specifične (svojstvene određenoj disciplini/struci) Razvoj kompetencija ciklički (preddiplomski, diplomski, poslijediplomski stupanj) integriran kroz sve razine studija Određivanje kompetencija na razini stupnjeva, studija i na razini kolegija uključenost različitih nositelja interesa (sveučilišni nastavnici, diplomirani studenti, poslodavci) www.relint.deusto.es/TuningProject/index.htm       

Dinamički ciklus razvoja kurikuluma temeljenog na kompetencijama Kvalifikacijski okvir Profesionalni okvir Određivanje programskog profila - KOMPETENCIJE Utvrđivanje resursa Planiranje programskih ciljeva i ishoda učenja Evaluacija i poboljšanje na temelju povratnih informacija Izrada kurikulumskog sadržaja i strukture Izbor pristupa učenju i poučavanju Izbor metoda utvrđivanja ishoda učenja Tuning general brochure, 2006

Odnos inicijalnog i trajnog obrazovanja Profesionalni profil kao ishodište planiranja programa Komplementarnost u ciljevima, planiranju i izvedbi Strateški pristup temeljen na utvrđivanju potreba i struke kao osnovice za definiranje ciljeva/ prioriteta Neke zajedničke komponente obrazovnih programa

Zajedničke komponente: programi temeljni na kompetencijama poučavanje usmjereno na osobu koja uči sustav osiguravanja kvalitete (akreditacija, evaluacija) stručno osposobljavanje edukatora priznavanje stečenih kompetencija (ECTS, razine, vrednovanje postignuća/ishoda, certifikati)

Specifična pitanja vezana uz sustav trajnog obrazovanja sustav uvođenja u struku (pripravništvo) izbor i edukacija mentora za pripravnike pristup licenciranju sustav napredovanja u profesiji uloga stručnih asocijacija/komora izvori financiranja

3. Kompetencije kao ishodi učenja Odnos kompetencija i ishoda učenja Pristupi u određivanju ishoda učenja Načelo konstruktivnog poravnanja

Ključni pojmovi Kompetencije predstavljaju dinamičku kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti. U visokom obrazovanju kompetencije se razvijaju u svim programskim jedinicama i utvrđuju se posebno za svaku razinu studijskog programa. Tuning pojmovnik, 2007

Ključni pojmovi Ishodi učenja su tvrdnje – napisane od strane edukatora - o tome što se od studenta očekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati nakon završetka procesa učenja. Ishodi učenja trebaju biti praćeni s prikladnim kriterijima vrednovanja prema kojima se može utvrditi jesu li ostvareni. Ishodi učenja su operacionalizacija kompetencija pomoću aktivnosti koje su mjerljive i vidljive. Tuning pojmovnik, 2007

Ishodi učenja - teorijska podloga 1. Bloom-ova taksonomija obrazovnih ciljeva Taksonomija obrazovnih ciljeva klasificira ishode učenja uzduž kontinuuma prema kriteriju kompleksnosti procesa učenja u četiri područja. Područje ► kognitivno - Bloom 1956,Anderson, 2001 ► afektivno - Krathwol i sur.,1964 ► psihomotoričko - Simpson, 1972

Kognitivno područje – razine spoznaje Znanje: definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti se, ponoviti, reći, navoditi, srediti Razumijevanje: klasificirati, opisati, izdvojiti, objasniti, pokazati, prevesti, preformulirati, sažeti Primjena: primijeniti, odabrati, demonstrirati, upotrijebiti, ilustrirati, riješiti, odigrati, skicirati, planirati Analiza: raščlaniti, proračunati, usporediti, suprotstaviti, eksperimentirati, provjeriti, razlikovati, ispitati Sinteza : urediti, uskladiti, složiti, konstruirati, kreirati, razviti, formulirati, organizirati, planirati, predložiti Evaluacija (kreacija) utvrditi, ocijeniti, vrednovati, podržati, prosuditi, argumentirati, predvidjeti, zaključiti, odabrati

Ishodi učenja - teorijska podloga 2. SOLO taksonomija Structure of Observed Learning Outcomes Pre-strukturna razina: gomilanje nepovezanih informacija Jedno-strukturna razina: stvaranje očitih i jednostavnih veza među informacija Više-strukturna razina : stvaraju se višestruke bez uočavanja obrazaca i cjeline. Relacijska razina: uočavanje odnosa dijelova i cjeline, integracija informacija u modele Proširena apstraktna razina; mogućnost generalizacije i prijenosa principa u druga područja (Biggs, 1999)

Konstruktivno poravnanje (constructive alignement ) Pristup poučavanju koji podrazumijeva da planiranje kurikuluma/silabusa započinje jasnom slikom o tome što će studenti biti u stanju učiniti nakon zadovoljavanja zahtjevima kolegija, zatim slijedi utvrđivanje (poravnanje) organizacije programa, usklađivanje metoda poučavanja i na kraju se pristupa provjeri naučenog kako bi se potvrdilo je li učenje dovelo do željenih promjena u znanju, vještinama i uvjerenjima. (Biggs, 2001)

Specifičnost poravnanja u programima trajnog obrazovanja Pri određivanju pristupa učenju i poučavanju treba voditi računa o osobinama odraslih učenika: kognitivnom funkcioniranju: pamćenje, učenje, kognitivni stilovi profesionalnom iskustvu i predznanju motivacijsko/afektivnim obilježjima: ciljevi, vrijednosti, očekivanja, stavovi, interesi

Primjer poravnavanja 5 Tema i ciljna kompetencija Osposobiti studenta za Ishod učenja Student će moći: Načini učenja Metode poučavanja Optere-ćenje ECTS Način praćenja provjere Praćenje i vrednovanje postignuća učenika Objasniti svrhe različitih vrsta vrednovanja Prepoznati nastavničke pristranosti Formulirati kriterije ocjenjivanja Konstruirati test znanja Dati konstruktivan feedback Provesti samovrednovanje poučavanja Slušanje izlaganja, čitanje literature, bilježaka Analiza radova i opažanje modela Analiza primjera i uvježbavanje Čitanje literature i uvježbavanje Opservacijsko učenje / učenje po modelu Sistematsko opažanje/zaključivanje Izlaganje / rasprava Video, grupna rasprava Suradničko učenje Zadatak čitanja i analiza primjera Modeliranje ponašanja Izlaganje i uvježbavanje refleksivnog mišljenja 5 Esej Kviz Prikaz primjera Projekt Demonstracija Dnevnik

Prednosti upotrebe ishoda učenja Za učenike: Vođenje kroz proces učenja Razjašnjenje očekivanih ishoda Razumijevanje zahtjeva i obveza u programu Mogućnost praćenja vlastitog napretka u programu Za nastavnike: Preusmjeravanje od pristupa usmjerenog na sadržaj na postignuće učenika Pomoć nastavniku u artikuliranju zahtjeva nastavne jedinice Jačanje veze između ciljeva i vrednovanja postignuća Za poslodavce: Veća vidljivost i jasnije razlikovanje akademskih programa Pomoć poslodavcima u prepoznavanju stečenih kompetencija (Vincent, 2008, Kreger, 2008) 32

“Education is what survives when what has been learned has been forgotten." B.F.Skinner 1904-1990 Hvala na pažnji!