Finansijske inovacije (izvedenice) i mogućnosti primjene u BiH Prezentant: Adnan Rovčanin

FINANSIJSKE INOVACIJE – IZVEDENICE Finansije najdinamičnija oblast nuke u kojoj su inovacije najintenzivnije (finansijski inženjering) Postoji jako veliki broj raznovrsnih inovacija koje se svakodnevno javljau u praksi Stoga je u naslovu pored inovacije naglašeno IZVEDENICE (repo, bit coin itd... takođe inovacije) Procesima internacionalizacije i globalizacije, se reduciraju neki oblici rizika, ali javlja se problem pojave novih, kompleksinijih rizika (“mutacija”) koji zahtjevaju ozbiljniji tretman novim finansijskim inovacijama – IZVEDENICE NE GUBE NA ZNACAJU. Finansijsko tržište – ekonomski rast; zaštita od rizika (izvedenice) – nagomilani gubici Npr. nezamislivo je poslovanje elektroindustrije bez izvedenica  

FINANSIJSKE INOVACIJE – IZVEDENICE Najreferentnija Evropska berza električne energije u Lajpcigu Od promjene cijene struje štite se gotovo sve zemlje Stanje u BiH (izvedenice i zastita od rizika primjene cijene električne energije???) Stanje finansijskog sistema u BiH generalno: rigidno, plitko, bankocentrično Kao takvo ne može da odgovori na 3 ključna zadatka koji se se stavljaju pred finansijski sistem: platni promet, izvori finansiranja, zaštita od rizika – NERAZVIJENO Od izvedenica ćemo se osvrnuti na osnovne: forward, fjučers, opcije, swop.

IZVEDENICE U RAZVIJENIM I ZEMLJAMA U RAZVOJU Izvedenice u razvijeni zemljama Prema izvještaju Banke za međunarodna poravnanja (BIS Quarterly Review), u aprilu 2013 god., tržište izvedenica u razvijenim zemljama imalo je vrijednosti od 10,3 triliona USD, što iznosi 24% GDP-a Među američkim nefinansijskim preduzećima koja koriste izvedenice, njih 42% je izjavilo da su povećali njihvo korištenje, a 13 % je njih koji su izjavili da su ga smanjili (internacionalizacija, globalizacija – mutacija rizika...) Upotreba izvedenica je znatno veća kod velikih preduzeća (83%), nego kod onih malih (12%), te je veća u preduzećima primarnih proizvoda (68%) i proizvođača (48%) nego u uslužnoj industriji (42%), s tim da je intenzitet rasta korištenja izvedenica u uslužnim preduzećima znatno brži nego u drugim preduzećima

IZVEDENICE U RAZVIJENIM I ZEMLJAMA U RAZVOJU

IZVEDENICE U RAZVIJENIM I ZEMLJAMA U RAZVOJU Tržište izvedenica u zemljama u razvoju Tržište izvedenica u zemljama u razvoju bilježi rast, ali je još uvijek malo u odnosu na razvijene zemlje Prema izvještaju banke za međunarodna poravnanja (BIS Quarterly Review), u aprilu 2013. god. tržište izvedenica u 32 analizirane zemlje imalo je vrijednost od 1,1 trilion USD, što je oko 4% vrijednosti GDP-a analiziranih zemalja Na tržištu izvedenica u zemljama u razvoju najviše je zastupljeno OTC tržište sa učešćem od 56% (2013. god.), koje je u odnosu na 2010. god. imalo rast od 40%, odnsono ostvareni profit je porastao sa 380 biliona USD u 2010. na 535 biliona USD u 2013. godini. Stanje tržišta izvedenica u ZUR, grafički se može prikazati:

IZVEDENICE U RAZVIJENIM I ZEMLJAMA U RAZVOJU Izvor: Triennial Central Bank Survey; FOW TRADEdata; Futures Industry Association; various futures and options exchanges. Vrijedost tržišta izvedenica u zemljama u razvoju

TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI Slovenačka preduzeća češće koriste izvedenicama, nego preduzeća u Hrvatskoj (u sprovedenoj anketi 65,9% analiziranih slovenačkih preduzeća primjenjuje izvedenice kao instrumente upravljanja rizicima, dok se u Hrvatskoj samo 43% ispitanika izjasnilo kao korisnici izvedenica). Zato se može reći da je praksa upravljanja rizicima u slovenačkim preduzećima naprednija od one u hrvatskima, mjereno postotkom analiziranih preduzeća koja primjenjuju izvedene instrumente za upravljanje rizicima. Analizirat će se korištenje izvedenica za upravljanje valutnim rizikom i rizikom promjene kamatnih stopa u hrvatskim i slovenačkim preduzećima:

TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI Korištenje izvedenica za upravljanje valutnim rizikom u hrvatskim i slovenačkim preduzećima: Izvor: D. Miloš-Sprčić Izvedenice kao instrument upravljanja financijskim rizicima: Primjer hrvatskih i slovenačkih nefinancijskih poduzeća, Ekonomski fakultet Zagreb

TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI Od instrumenata upravljanja rizicima kojima se preduzeća služe u upravljanju valutnim rizikom, najčešće se koriste forvardi, nakon kojih slijede devizne zamjene, kao drugi najvažniji izvedeni instrument. Korištenje deviznih terminskih ugovora i složenih izvedenica u slovenačkim je preduzećima veće, nego u preduzećima u Hrvatskoj. Korištenje izvedenica za upravljanje rizikom promjene kamatne stope u hrvatskim i slovenačkim preduzećima dato je na sljedećem grafu:

TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI Korištenje izvedenica za upravljanje rizikom promjene kamatne stope u hrvatskim i slovenačkim preduzećima: Izvor: D. Miloš-Sprčić Izvedenice kao instrument upravljanja financijskim rizicima: Primjer hrvatskih i slovenačkih nefinancijskih poduzeća, Ekonomski fakultet, Zagreb

TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI Vezano za rizik kamatne stope u slovenačkim, kao i u hrvatskim preduzećima, najznačajniji izvedeni instrumenti u strategiji upravljanja rizicima ponovno su terminski ugovori i zamjene, ali za razliku od upravljanja valutnim rizikom, zamjena kamatnih stopa značajnija je od kamatnih terminskih transakcija. Suprotno rezultatima analize za Hrvatsku, složene su izvedenice važan instrument upravljanja rizikom kamatne stope među slovenačkim ispitanicima. U usporedbi s ostalim instrumentima, složene su zamjene čak važnije i od kamatnih terminskih transakcija. Kad je riječ o primjeni ostalih izvedenih instrumenata, kao što su opcije na kamatne stope i fjučersi, praksa upravljanja rizicima obiju zemalja pokazuje da oni nemaju značajniju ulogu u upravljanju rizikom kamatne stope.

TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI Zaštita od rizika cijena robe u obje zemlje, obično se provodi pomoću robnih terminskih transakcija i robnih terminskih ugovora. Prvi put terminski ugovori služe kao uzorak standardiziranih izvedenih instrumenata kojima se trguje na finansijskom tržištu. U Sloveniji su, iza fjučersa i forvarda, najčešći ugovori o zamjeni roba i standardizirane opcije, dok se u Hrvatskoj, za razliku od rezultata analize valutnog rizika i rizika kamatne stope, robna zamjena uopće ne primjenjuje, kao ni ostali izvedeni instrumenti, npr. složene izvedenice ili neuvrštene opcije. Može se zaključiti da su: forvardi i zamjene ubjedljivo najvažniji instrumenti u objema zemljama. Fjučersi, zajedno sa složenim izvedenim instrumentima, važniji za slovenačka nego za hrvatska preduzeća, dok uvrštene i neuvrštene (OTC) opcije nisu važni instrumenti upravljanja finansijskim rizicima ni u jednoj od zemalja.

TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH Preduzeća u BiH nisu toliko zainteresovana za korištenje izvedenica za zaštitu od valutnog rizika Kada je u pitanju zaštita od cjenovnog rizika, posebno kod izvoznika, onda bi izvedenice trebale biti nezaobilazan instrument zaštite od rizika Zakon koji reguliše tržište izvedenica u F BiH, jeste zakon Zakon o tržištu vrijednosnih papira, koji navodi samo definiciju izvedenica U BiH ne postoji formalno organizovano tržište izvedenica, izvedenicama se trguje na OTC tržištu, gdje banke nude svojim klijentima, za sada, samo tri vrste izvedenica: valutni forward, valutne zamjene i kamatni swap. Bitno je napomenuti da sve banke ne nude sva tri oblika izvedenica, već je ponuda kreirana u odnosu na obim i veličinu same banke.

TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH Na osnovu istraživanja u koje je uključeno 29 komercijalnih banaka (19 u FBiH i 10 u RS, s napomenom da 10 banaka u BiH (6 u F BiH i 4 u RS) nude izvedenice svojim klijentima), došlo se do zaključka da postoji slaba ponuda izvedenica (34,48% banaka nude izvedenice). Banka koja je najveći ponuđač izvedenica na finansijskom tržištu BiH, zaključila je svega 10 ugovora vezanih za izvedenice prosječne vrijednosti oko 750.000,00 KM ili 383,600.00 EUR.

TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH Istraživanje banaka je pokazalo da od tri vrste izvedenica koje koriste banke u BiH: valutni forward, valutne zamjene i kamatni swap, samo 12,5% analiziranih banaka koristi sva tri tipa izvedenica, 50% analiziranih banaka koristi valutni forward i valutnu zamjenu, dok 37,5% banaka kosristi samo valutni forward. Grafički to izgleda ovako:

TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH Korištenje izvedenica na OTC tržištu u BiH Izvor: E. Kozarević, M. Kokorović – Jukan, 'Derivatives market development in Bosnia and Herzegovina: Present or (far) future?, International Journal of Management Cases, Dubrovnik Conference, April 2011

TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH Korištenje izvedenica u BiH: Od ponuđenih izvedenica najveća potražnja je za valutnim forward-om sa prosječnom ocjenom 2,23, zatim valutni swapovi sa ocjenom 2,20 i interest rate swap sa 2,00. Interesantna je i struktura korisnika izvedenica: 78,6 % kompanije, kao korisnici izvedenica i 21,4% banke. Među kompanijama koje koriste izvedenice najviše je onih koji se bave proizvodnjom i distribucijom nafte i naftnih derivata, proizvodnje namještaja, trgovine, IT kompanije i kompanije za trgovinu i snabdijevanje gasom.

TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH Zaključak: tržište izvedenica u BiH je relativno “mlado”. nedostaje i ponude i tražnje izvedenih vrijednosnih papira

TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH Razlozi ovakvog stanja na tržištu izedenica u BiH: Slaba informisanost kompanija o prednostima izvedenica kojima mogu da zaštite svoje poslovanje. Ovaj segment tržišta je veoma rizičan i zahtijeva visok stepen opreza, uzimajući dosadašnje iskustvo kompanije, ciljeve ulaganja, okolnosti ulaganja itd. Privreda BiH je mala i većinom uvozno orijentirana, što znači da bh. kompanije nisu značajni učesnici u međunarodnoj razmjeni (svjetska iskustva: velike kompanije znatno više koriste izvedenice kao instrumente zaštite od rizika u odnosu na male kompanije (“economy of scale” vrijedi i za ovo tržište)

TRŽIŠTE IZVEDENICA U BIH Šta treba učiniti: Kako bi se postigli potrebni uslovi za dalji razvoj organizovanih tržišta kapitala u BiH, i posljedično tržišta izvedenica kao jednog novog dijela tržišta, neophodno je osigurati prihvatljivo investicijsko okruženje za domaće i strane investitore. U tom smislu neophodno je djelovati u sljedećim pravcima: Završiti proces privatizacije, Podstaći emisiju novih dugovnih i vlasničkih finansijskih instrumenata, Dijelom finansirati velike kapitalne investicije u sektoru energije i infrastrukture emisijom dionica, Vršiti deregulaciju postojećih zakonskih okvira, tj. harmonizirati regulacije na tržištu kapitala sa regulativama u EU.

HVALA NA PAŽNJI