World Wide Web Radili: Nenad Iđoški Predrag Iđoški

Slides:



Advertisements
Similar presentations
Bog nas voli i ima povjerenja u nas. Kako je divno, Bože, što nas voliš unatoč svih naših grijeha i propusta. Doista, ne znamo čime smo zaslužili toliku.
Advertisements

1 Predlozi tema za master radove – 2010/11. Cvetana Krstev.
FrontPage program za izradu web stranica
VLAN Zoran Španović MCSE / CCNA Služba za opšte i zajedničke poslove Pokrajinskih organa APV.
Prof: doc.dr. Samir Lemeš student: Samir Hrnjić. System restore je komponenta Microsoftovih operativnih sistema Windows Serveri ne podržavaju opciju System.
TENSES: PAST SIMPLE and PAST CONTINUOUS Prošla vremena: forma i upotreba Past simple ili obično prošlo vreme gradi se tako što se na infinitiv glagola.
Gimnazija Lazarevac MULTIMEDIJA.
Matična ploča Mina Mirković I6.
e-Business P02 HTML viši predavač mr.sc. Damir Vuk
KAKO IZRADITI IGRU: Izrežite tabele, sličice, kartice, žetone. Ostavite 1mm bijelog ruba oko okvira. Nalijepite ih na karton u boji (hamer), jako lijepo.
Autor: Irena Čučković, II-2
Struktura i princip rada računara
Pretraživanje interneta
v.as.mr. Samir Lemeš Univerzitet u Zenici
FLASH MEMORIJE ili Flash EEPROM Nešto o flash memorijama.
4.1 Vizualni (grafički) HTML uređivači
Java Hello world !.
v.as.mr. Samir Lemeš Univerzitet u Zenici
Programi,Podaci,Varijable,Računanje- Uvod
INTERNET.
Mrežni protokoli.
Maja Meško Anamarija Plašćak Gordana Pavlović Vedrana Verić
EBSCO eBook Academic Collection: upute za korištenje na računalu
IP šema adresiranja.
Internet-globalna računarska mreža
CheckBox RadioButton RadioGroup
Naredbe ciklusa.
DNS mr Milovan B. Ivanović, dipl. inž. el.
Microsoft Office 2007 MS Office je programski paket koji sadrži više programa: MS Word – program za obradu teksta MS Excel – program za izradu tabela sa.
Internet mreže, FTN - KZI
Uvod u HTML Zoltan Geller 2017
KREIRANJE OBJEKATA.
Video zapis.
Razmisli ……...
Programiranje za Internet
Uvod u programiranje - matematika – X predavanje
Izrada web-stranica.
LABORATORIJSKA VEŽBA VEŽBA 4
Elektrotehnički fakultet – Podgorica Operativni sistemi
Binarne datoteke u Pascalu
Podešavanje osobina stranica
Hyper Text Markup Language
Struktura MAC adrese i Ethernet okvira
M-datoteke.
Računarska grafika.
Pojmovi digitalnog zapisa
Osnovni pojmovi Zoltan Geller 2017
Networking u Windows-u 2000 i Windows-u XP
PYTHON I HTTP, PYTHON I HTML
Internet FTP usluga.
1.6. Pohrana podataka.
PROGRAMSKI JEZIK PASCAL
Articles.
ELEKTRONIČKA POŠTA ( ) OTVARANJE RAČUNA.
Osnovni simboli jezika Pascal
Informatička pismenost
Do While ... Loop struktura
MagistralA (bus) Milan Milovanovic I6.
Home - Bullets & Numbering -
Napravili Leon Joha i Roko Kožul
BLOOMOVA TAKSONOMIJA I
Skup instrukcija procesora
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Online pripreme za državnu maturu iz informatike
Research Lesson 1 URLs & Hyperlinks How to access the World Wide Web.
Research Lesson 1 URLs & Hyperlinks How to access the World Wide Web.
WEB & HTML Background Info.
CMS Made Simple radionica o jednostavnom punjenjenju web stranica
PROFIL INTERNET Internet.
Iracionalni brojevi
Presentation transcript:

World Wide Web Radili: Nenad Iđoški Predrag Iđoški Profesorica: Suzana Vučurović

Sadržaj: 1) Uvod (značenje) 2) Hipertekst+multimedija=hipermedija 3) URL 4) Browsers 5) Pretraživači

Uvod (značenje) WWW WWW potiče od Engleske reči “World Wide Web”, što znači u prevodu “svetska mreža”. WWW su napravili Englez: Tim Berners-Lee i Belgijanac Robert Cailliau  1990. godine, radeći u CERN-u u Ženevi. Ovaj pojam se često pogrešno koristi kao sinonim za internet, a zapravo označava samo jednu od usluga koje omogućava internet. Sastavni delovi veba su server, klijent, HTML, URL i HTTP.

Hipertekst+multimedija=hipermedija 1. Hipertekst - je tekstualna struktura koja se sastoji od međusobno povezanih jedinica informacije prikazana na nekom elektroničkom uređaju. Za razliku od jednostavnog tradicionalnog teksta, hipertekst nema jedinstven redosled čitanja, nego ga čitalac dinamički određuje, tj. određuje ga tokom čitanja. Zato kažemo da je tradicionalni tekst sekvencijalan, a hipertekst nesekvencijalan  Hipertekst je modularan, čime se želi naglasiti da on u određenom smislu nikada nije dovršen, jer se uvek može dodati novi modul. Hipertekst ne mora biti potpun kako bi bio funkcionalan, te se može objaviti u stanju za koje autor smatra da je prikladno. Hipertekst je sistem koji se bavi samo tekstom.

Hipertekst+multimedija=hipermedija 2. Multimedia - je zajednički naziv za medije koji kombinuju više tipova pojedinačnih medija, da bi se stvorila jedna celina. U običnom govoru multimedija najčešće znači interaktivni računarski projekat u kome se koristi film, tekst i zvuk, kao što su npr. interaktivne enciklopedije, obrazovni kompakt diskovi ili DVD-i.  Multi označava 'više', a mediji označava 'medije' kao što su slika,zvuk,animacija,video ili tekst

Multimedia Multimedija je kombinacija sledećih elemanata:

Hipertekst+multimedija=hipermedija 3. Hipermedija (HM) hipermedija (hypermedia) - naglašava netekstualne komponente dodate hipertekstu (animaciju, zvuk i video) ukratko: hipermedija = hipertekst + multimedija hipermedijski sistem sastoji se od čvorova (nodes, concepts) i veza (links, hyperlinks, relationships) – model podataka zasnovan na paradigmi čvor-veza (node-link paradigm)

URL URL (Uniform Resource Locator) je Web adresa određenog resursa na Internetu. Resurs na koji pokazuje URL adresa može biti HTML dokument (web stranica), slika, ili bilo koja datoteka koja nalazi na određenom web serveru. URL adresnu sintaksu prvi put je uveo Tim Berners-Lee za primenu na WWW, a trenutno korišteni standardi su definisali Internetskim standardom RFC 1738. URL je jedna od temeljnih inovacija u istoriji Interneta. Sintaksa ove adrese je smišljena kako bi bila proširiva, te u mogućnosti prikazati adresu u bilo kojem setu znakova (uz upotrebu ograničenog seta ASCII znakova).

URL počinje sa nekom od šema "http:" ili "https:", zatim slede "//", potom ime domena, internet adresa, adresa servera ili neka druga mrežna adresa, i završava se veb stranom ili dokumentom (slika, fajl ...). NPR: http://racunarskikutak.wordpress.com/

Bowsers Web pretraživač, web preglednik, web browser ili jednostavno browser je kompjuterski program čiji je zadatak pokazivati, odnosno komunicirati s HTML dokumentima koji se nalaze na web serverima ili kao fajlovi na hard disku. Web pretrazivac nam omogucava dostup informacijama. Najpoznatiji web pretraživači su: Google Chrome, Firefox i Internet Explorer.

Pretraživači Internet pretraživač je program koji omogućava traženje informacija na Internetu. Internet pretraživači se mogu podeliti na dve grupe: meta pretraživači i "pravi" Internet pretraživači. Meta pretraživači su programi koji skupljaju informacije o web stranicama koje se nalaze u META oznakama HTML dokumenata. Pravi Internet pretraživači su programi koji skupljaju sve dostupne HTML dokumente web stranica i sortiraju i obrađuju iste u svojim bazama podataka. Na web stranicama ovih pretraživača možemo pogledati skupljene informacije u bazi podataka.

Pretraživači Tri najveca pretraživača su: 1. Google 2. Yahoo 3. Bing

HVALA NA PAŽNJI 