DJEČJA IGRA I PEDAGOGIJA IGRE Anamarija Plašćak Gordana Pavlović

IGRAJU LI SE SAMO LJUDI?? Igra je više od obične fiziološke pojave ili psihičkog refleksa. U igri postoji nešto “pri igri” što nadilazi neposredne potrebe života i pruža smisao igri. (Huizinga,1992)

HIPOTEZE : Igra je nastala kao izljev preobilne životne energije. Nastala je kao zadovoljstvo od nekog ponavljajućeg instinkta. Sastoji se od obuke mladunčadi za ozbiljan rad koji će život kasnije od njih zahtijevati. Služi kao vježba u ograničenjima potreba pojedinca. Igra je nastala kao posljedica urođenog nagona za vježbanjem određene sposobnosti ili iz želje za dominacijom i natjecanjem. Služi za oslobođenje od psihičkih tenzija. Kako bismo povratili energiju potrošenu na jednoličnu aktivnost. (Huizinga,1992)

Što je to igra? Javlja se kod onih vrsta mladunčadi koja ne nasljeđuju gotove obrasce ponašanja. Igra je najizrazitiji oblik dječje aktivnosti. Smatra se primarnim načinom učenja o sebi, drugima i okolini; univerzalna je, svoj djeci poznata, instinktivna te bitan dio odrastanja i formiranja osobnosti. Igra je sredstvo odgoja djeteta (Duran,2003)

Igra je suprotnost ozbiljnosti? NETOČNO Ako smatramo smijeh suprotnost ozbiljnosti većina ljudi smatra da igra nije ozbiljna. Nogomet, šah se igraju u dubokoj ozbiljnosti. Smatra se da se samo ljudi mogu smijati a igra je zajednička ljudima i životinjama (Huizinga,1992)

PEDAGOGIJA IGRE Usredotočuje se na obrazovnu vrijednost ovog područja. Igru karakteriziraju dvije smjernice : 1. Spontani i prirodni smjer 2. Namjerni smjer (Farne, 2005)

Pogledi na igru: Ulaganje u igru kao u obrazovni uređaj. Vraćanje prirodne dimenzije igre. Uzima u obzir igračke i njihov identitet kao pedagoške uređaje i kao medij. (Farne, 2005)

Ulaganje u igru kao u obrazovni uređaj IDEJA: korištenje igre kao funkcionalni uređaj da bi se povećala kvaliteta. Princip : “Ludendo Docere” Prema Mantessorri Igra je dječji posao. Da bi se igrali na učiteljima je da ih opskrbe alatom i odgovarajućim okruženjem da bi se ona izvodila u najboljoj varijanti. (Farne, 2005)

„Čitajte djeci bajke ako želite da budu pametna, ako želite da budu još pametnija, čitajte im još više bajki.” (Einstein)

Renenutet Močna božica sa Sjeverne obale Nila. Smatra se da je između ostalog bila božica dadilja te je kao takva nadzirala dojenje dojenčadi i štitila malu djecu. (http://www.ancientegyptonline.co.uk/renenutet.html http://www.touregypt.net/featurestories/renenutet.htm)

Istraživanje: Pripovijedanje kao poticaj za dječju igru Cilj: Utvrditi povezanost pričanja pripovijetki i dječje igre. METODOLOŠKI OKVIR: Istraživanje obuhvaća analizu ispitivanja mišljenja i stavova 127 odgajatelja u Dalmaciji. Instrument je upitnik u kojem su odgajatelji pisali svoje stavove o tome koliko pripovijedanje ima utjecaja na igru. Podaci su obrađeni primjenom statističkog programa SPSS20. (Bačeković-Mitrović, 2013)

REZULTATI: Redovito = svakodnevno, ponekad = 2 do 3 puta tjedno Dječji vrtić Djeci u vrtiću pripovijedate priče Ukupno Redovito Ponekad Ž % Makarska 32 91.4 3 8.6 35 Split 33 94.28 2 5.72 Trogir 26 96.29 1 3.71 27 Dubrovnik 25 83.33 5 16.67 30 116 91.33 11 8.66 127 Redovito = svakodnevno, ponekad = 2 do 3 puta tjedno (Bačeković-Mitrović, 2013)

(Bačeković-Mitrović, 2013)

ZAKLJUČNA RAZMIŠLJANJA: Iako istraživanje još traje, zaključeno je da pripovijedanje neosporno utječe na dječju igru. (Bačeković-Mitrović, 2013)

Podjela igre i primjeri Igra predškolskog djeteta se na dvije razine: spoznajna društvena (Bačeković-Mitrović, 2013)

Spoznajna razina igre: funkcionalna igra konstruktivna igra igra pretvaranja/simbolička igra igre s pravilima (Bačeković-Mitrović, 2013)

Društvena razina igre: promatranje samostalna igra usporedna igra usporedno-svjesna igra jednostavna socijalna/povezujuća igra komplementarna i uzajamna igra suradnička igra (Bačeković-Mitrović, 2013)

Dojenačka dob i predškolska dob započinje igru funkcionalna igra Predškolska dob: konstruktivna igra individualna igra, ali mogu i roditelji sudjelovati (http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/387/1/)

Djetetova dob se s vremenom mijenja: okupirajuća igra promatranje samostalna igra povezujuća igra suradnička igra (http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/387/1/)

(Pulkkinen, 2008., http://oc-pgz.hr/121003.html) Odabir igračke Pri odabiru igračke treba voditi brigu o: interesu djeteta dobi djeteta sigurnosti higijeni kognitivnim sposobnostima (Pulkkinen, 2008., http://oc-pgz.hr/121003.html)

Primjerene igračke prema dobi djeteta Djetetu do godinu dana treba darovati: zvučne svjetlosne pokretne igračke U prvoj godini: igračke za vodu slikovnice koje se peru igračke koje su guraju ili vuku (http://www.obiteljskicentarkc.hr/pitanja_i_odgovori.aspx?clanak=48)

Do 2 do 3 godine: Od 4 do 5 godine: posuđe slično pravom lutka za oblačenje/svlačenje glazbene igračke velike kocke Od 4 do 5 godine: slagalice kostimi bojice (http://www.obiteljskicentarkc.hr/pitanja_i_odgovori.aspx?clanak=48)

Predškolska dob: čovječe ne ljuti se mlin Memory (http://www.obiteljskicentarkc.hr/pitanja_i_odgovori.aspx?clanak=48)

Istraživanje: Čime i kako se igraju naša djeca Cilj istraživanja je ispitati kriterije za izbor igračaka i spremnost roditelja za uključivanje u zajedničku igru. METODOLOGIJA: Litvansko istraživanje (Glebuviene & Tarasoniene, 2007) istraživao se utjecaj suvremenog društva koje počiva na modernoj tehnologiji na odabir dječje igračke. U ovom istraživanju sudjelovalo je 26 predškolskih institucija tj. 400 djece u dobi od 5 do 7 godina Instrument je upitnik u kojem su odgojitelji pisali svoje stavove i zapažanja o tome s čime se najčešće igraju djeca. (Klemenović, 2013)

Istraživanje je pokazalo: Djeca većinu vremena posvećuju suvremenim lutkama i figuricama Igraju se replikama uređaja moderne tehnologije te kompjuterskim i video igricama (Klemenović, 2013)

Testiranje roditeljskih kriterija za odabir igračke: 1995. „Opinion Research Corporation“ provodi istraživanje o roditeljskim kriterijima pri odabiru igračke. Roditelji su ispunjavali upitnik o tome što im je najvažnije pri odabiru igračke. Po izdržljivosti 31% Prihvatljiva cijena 25% Smatraju da to dijete želi 24% Edukativne su 23% (Klemenović, 2013)

1979 objavljeno još jedno istraživanje na tu temu, ispitano je 88 roditelja, istraživanje provodi Sutton-Smith Roditelji su ispunjavali upitnik o tome što im je najvažnije pri odabiru igračke. Edukativne su 84,09 % Potiču maštu 75 % Sigurne su 72,72% (Klemenović, 2013)

Ispitali su 230 roditelja s djecom od 2-5 god. 1991 Christensen i Stocklade proveli istraživanje na temu roditeljskih kriterija za odabir dječje igračke Ispitali su 230 roditelja s djecom od 2-5 god. Roditelje su zamolili da napišu listu od 10 najbitnijih kriterija prilikom kupnje igračka. (Klemenović, 2013)

Igračka treba biti zanimljiva Igračka treba poticati maštu Rezultati: Roditelji su naveli 45 različitih kriterija za odabir igračke. Najzastupljeniji su slijedeći kriteriji: Sigurnost Igračka treba biti zanimljiva Igračka treba poticati maštu Igračka treba razvijati kreativnost Treba biti kvalitetno napravljena Bez oštrih rubova Stilski uređena Biti u skladu sa željama djeteta Izdržljiva Biti prilagođena djetetovom stupnju razvoja. (Klemenović, 2013)

Zaključak istraživanja: Roditelji razumiju važnost djetetove igre i odabira igračke. Spremni su se uključiti u zajedničku igru s djecom i svjesni su da imaju važnu ulogu u razvoju djeteta. (Klemenović, 2013)

Istraživanje:Uloga roditelja u važnosti i utjecaju igre tijekom odrastanja Cilj provedbe ovog anketnog istraživanja je ispitati mišljenja roditelja djece ranije školske dobi prema igri. METODOLOŠKI OKVIR Upitnik je ispunjavalo 78 roditelja. Podaci dobiveni upitnikom obrađeni su prema odgovorima na svaku od 10 čestica upitnika. Obzirom na broj odgovora prema stupnjevima Likertove ljestvice, rezultati su prikazani u postotnom iznosu. (Bačeković-Mitrović,2013)

REZULTATI (Bačeković-Mitrović, 2013)

Zaključak: Pokazalo se da današnji roditelji slijede suvremeni trend odgoja i odgojnog sustava. Roditelj razumije i promatra dijete kroz razvojne karakteristike, poštuje njegova prava. Roditelj se stavlja u ulogu promatrača i pušta dijete da samo istražuje svoje potrebe. (Bačeković-Mitrović, 2013)

Savjeti za roditelje nemojte zaboraviti sve bitne funkcije dječje igre u predškolskom razdoblju svakoga dana odvojite vrijeme za igru s djetetom koristite društvene igre za zabavu i druženje cijele obitelji naučite dijete da prihvati i pobjedu i poraz kao normalan dio igre i aktivnosti tijekom igre ističite djetetove vještine i vrline, čime ćete potaknuti stvaranje djetetovog osjećaja kompetentnosti ukoliko dijete mora prekinuti igru, omogućite mu prijelazno razdoblje tako da ga npr. upozorite da ima na raspolaganju još 15 minuta, pa još 5 minuta, nakon čega mora završiti s igranjem dodatno vrijeme zajedničke ili samostalne igre možete koristiti i kao nagradu za poželjna ponašanja djeteta. (http://www.cuvarkuca.hr/preporuka/poticanje-zdravog-psihofizickog-razvoja-djece-kroz-igru/)

Zaključak Igra je temeljna djetetova aktivnost Kroz igru dijete razvija socijalne, emocionalne, tjelesne i spoznajne kompetencije Uskraćivanjem djetetu igre, uskratili smo mu njegov fizički i psihički razvoj

Literatura: Duran, M.(2003). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap. Eret, L., Odrasli i igra djece/Adults and children’s play //Play and playing in early childhood//. Bačeković-Mitrović, D. Omep Hrvatska, Alfa d.d. Zagreb. (2013). Str. 210-218. Farne, R.(2005). Pedagogy of play. Springer. Glavica, R.(2008). Kako izabrati igračku. http://www.obiteljskicentarkc.hr/pitanja_i_odgovori.aspx?clanak=48 Huizinga, J. (1992). Homo Ludens. Zagreb: Naprijed. Klemenović, J. (2013). How Do Today’s Children Play and with Which Toys? Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 16 (1/2014), 181-200. Pulkkinen, A. (2008). Razvoj djece kroz igru. Mozaik knjiga. Prvčić, I., Rister, M., (2002). Igra mora biti dječja svakodnevnica. http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/387/1/ Vela Vrabec, N. (2008). Igrajte se sa svojom djecom. http://oc-pgz.hr/121003.html Visković, I., Flego Sumić, M., Okruženje za igru/Play environment //Play and playing in early childhood//. Bačeković-Mitrović, D. Omep Hrvatska, Alfa d.d. Zagreb. (2013). Str. 183-193. http://www.ancientegyptonline.co.uk/renenutet.html http://www.touregypt.net/featurestories/renenutet.htm http://www.cuvarkuca.hr/preporuka/poticanje-zdravog-psihofizickog-razvoja-djece-kroz-igru/