ŽIDOVSKA POPULACIJA U HRVATSKOJ

Istraživanje populacije Definicija židovske populacije je važna kod svakog istraživanja : 1- osnovna populacija koja uključuje sve one koji se identificiraju kao Židovi. To su oni koji imaju židovsko porijeklo i oni koji su konvertirali na judaizam. Isključeni su oni koji su prešli na drugu vjeru ili se identificiraju kao “ne-Židovi”. 2- proširena židovska populacija obuhvaća osnovnu židovsku populaciju i sve ostale osobe židovskog porijekla. Zbog toga se treba u studijama uzeti u obzir religijsku ili etničku identifikaciju roditelja. 3- prema izraelskom zakonu o povratku koji omogućuje državljanstvo i civilna prava, Židov je osoba koja je rođena od židovske majke ili konvertirala na židovstvo i nema druge religije. Taj se zakon odnosi i na djecu i na unuke te na židovske i nežidovske partnere.

ISTRAŽIVANJE POPISA STANOVNIŠTVA Popisi stanovništva uzimaju se kao kriterij za procjene ne samo broja nego i demografskih karakteristika neke populacije, iako su podaci u tim popisima ovisni o političkim, ekonomskim i metodološkim promjenama koje su gotovo za svaki popis stanovništva različite. Osobito su osjetljivi pripadnici nacionalnih i vjerskih manjina ne samo zbog njihovog relativno malog broja nego i zbog mogućnosti osobnog izjašnjavanja. Tako se neki Židovi, nakon iskustva Holokausta, nisu izjašnjavali da su po nacionalnosti Židovi, nego kao Hrvati, Srbi ili ranije Jugoslaveni. U analizi popisa stanovništva Hrvatske, od prvog općeg popisa 1857. do popisa iz 2011, pratili smo razvoj i karakteristike židovske populacije u Hrvatskoj, i morali smo voditi računa o promjenama metodologije popisa i teritorijalnog ustroja.

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Za utvrđivanje i kretanje broja Židova u Republici Hrvatskoj trebalo je proučiti svih 16 provedenih popisa. U popisima stanovništva do Drugog svjetskog rata (1880., 1890., 1900., 1910., 1921., i 1931. godine) pratimo kretanje broja Židova prema vjeroispovijesti, odnosno vjeri. Za popisne godine 1880. i 1890., 1900. i 1910. iskazani su jedino Židovi po vjerskom izjašnjavanu U ovim popisima za Židove je korišten modalitet Izraeličani. Za razdoblje između dva svjetska rata popisi iz 1921 i 1931, nisu bili na razini naselja, a narodonosno određenje se još nije popisivalo. U prvom popisu stanovništva poslije Drugog svjetskog rata 1948. godine na državnoj razini Židovi prema narodnosti nisu iskazani zasebno već su svrstani u skupinu „Ostali“. Pripadnost vjeri se nije popisivala. U popisu stanovništva 1953. godine prikazano je stanovništvo prema vjerskoj pipadnosti i stanovništvo prema narodnosti po naseljima. Židovi su u ovom popisu prikazani i prema vjeri i prema nacionalnosti i to samo za Hrvatsku u cjelini. Prema narodnosti bilo je 413 Židova, a prema vjeri (Mojsijeva vjera) 1011. U popisu stanovništva 1961. godine popisivano je stanovništvo prema narodnosti po naseljima, a Židovi su prikazani samo na razini Hrvatske. Prema narodnosti Židova je u Hrvatskoj 1961. godine popisano 406.

Popis stanovništva 1857 godine  In the North Croatia and Slavonia Jews has been settled in 330 places Tek je 1840. godine dozvoljeno naseljavanje Židova u Hrvatskoj. Law regulated establishment of Jewish communities in 1852 They lived together with other inhabitants from different nationalities and religion.. At that time North (Kingdom ) of Croatia and Slavonia was divided into civilian and military part ( Military Frontier) Jews were forbidden to settle in military part until their “demilitarisation” in year 1881. In this period there was forbidden to Jews to have property and land and there was no synagogues bulging  

POPISI STANOVNIŠTVA 1971 – 2011 U popisu stanovništva 1971. godine popisivano je stanovništvo prema narodnosti po naseljima u kojima su prikazani i Židovi. Pitanje vjerske pripadnosti u ovom popisu nije bilo postavljano. Podaci popisa stanovništva 1971. godine ne mogu se uzeti sa sigurnošću jer su Židovi evidentirani u naseljima u kojima ih nikad prije nije bilo. (Očito da je došlo do greške prilikom obrade podataka.) Bilo ih je u 717 naselja (88 tadašnjih općina). Ukupno ih je u RH 1971. godine prema narodnosti bilo 2 845. U popisu stanovništva 1981. godine popisivano je samo stanovništvo prema narodnosti po naseljima. Židova je bilo ukupno RH 316, a živjeli su u 37 naselja. U popisu 1991. godine podaci su prikazani na razini naselja, a 2001. i 2011. godine po gradovima, općinama i županijama. U popisima 2001. i 2011. godine na razini naselja, podaci za narodnost i vjeru ne prikazuju se za naselja manja od 100 stanovnika, a frekvencije manje od 10 nisu prikazane. Ukupno ih je u RH 1991. godine prema narodnosti bilo 600 Židova koji su živjeli u 53 naselja.a prema vjeri bilo je 633, a živjeli su u 51 naselju. Ukupno ih je u RH 2001. godine prema narodnosti bilo 576. Živjeli su u 49 gradova i općina. U popisu 2001. godine Židova prema vjeri bilo je 495. Ukupno ih je u RH 2011. godine prema narodnosti bilo 509 su u 55 gradova i općina. U 2011. godini Židova prema vjeri bilo je 536, a živjeli su u 57 gradova i općina.

Vjerski sastav Na temelju arhivske statističke građe popisa stanovništva, koji se na području Republike Hrvatske provode od sredine 19. stoljeća, rbroj stanovnika Židovske populacije. Za utvrđivanje vjerskog sastava obrađeni su podaci za 12 popisnih godina, tj. 1880., 1890., 1900., 1910., 1948., 1953., 1961., 1971., 1981., 1991., 2001. i 2011. godinu. Vjerski sastav utvrđen je i prikazan za 1880., 1890., 1900., 1910., 1921., 1931., 1953., 1991., 2001. i 2011. godinu. Raspoloživa arhivska građa nije dopustila da se rekonstruira vjerski sastav za sve popisne godine , bilo zato što se u pojedinim popisima nisu postavljala pitanja iz kojih se mogao izravno ili posredno utvrditi vjerski sastav bilo zato što je raspoloživa građa bila nepotpuna.

Stanovništvo “Mojsijeve vjere” prema narodnosti u popisu stanovništva Hrvatske 1953. godine Broj Posto (%) Hrvati Srbi Slovenci Makedonci Jugoslaveni Mađari Talijani Česi-Slovaci Nijemci Ostali Slaveni Ostale neslaveni Ukupno 619 18 1 44 23 4 10 8 279 1 011 61,22 1,78 0,10 4,35 2,27 0,40 0,99 0,80 27,59 100,0 U popisu stanovništva 1953. godine na teritoriju bivše Jugoslavije ukupno je registrirano 2 307 Židova po narodnosti i 2 565 po vjeroispovijesti (Mojsijeve vjere), te se prema tome oko polovina Židova odlučila za jednu od dvije mogućnosti izjašnjavanja pružene u tom popisu stanovništva, ali su neki zastupljeni u obje opcije. Za izjašnjavanje po nacionalnosti u popisima stanovništva bio je dovoljan subjektivni kriterij popisane osobe, nikakvi dokumenti ili objektivne činjenice nisu bile tražene ili razmatrane, a to je vrijedilo i za izjašnjavanje o vjeroispovijesti. No, u Jugoslaviji među osobama “Mojsijeve vjere” bilo je 1 364 (53,1%) osoba koje su se izjasnile kao “neslaveni”, to su oni koji su vjerojatno izjasnili za Židove po narodnosti i u manjoj mjeri za Mađare ili Nijemce. Jugoslavena (neopredijeljenih) bilo je svega 193 (7,5%). U 1961. godini popisano je u Hrvatskoj 413 Židova po narodnosti. Mogućnost dvojakog izjašnjavanja postojala je i 1991. godine kada je u Hrvatskoj bilo 600 Židova po narodnosti odnosno 633 po vjeroispovijesti. Podaci iz popisa stanovništva 1991. godine pokazuju da je u Hrvatskoj bilo 600., a iz 2001. svega 576 Židova. Prostorno gledano oko 65% popisanih Židova živi u Zagrebu. Preostali dio živi u većim gradovima Rijeci, Splitu, Osijeku, Dubrovniku te manji dio u manjim gradovima Čakovcu, Varaždinu, Bjelovaru, Koprivnici, Vinkovcima i dr.

POPIS STANOVNIŠTVA 2011.. Prema podacima popisa stanovništva 2011. godine u Republici Hrvatskoj prema narodnosti bilo je 509 , a u Gradu Zagrebu 317 Židova. Prema vjeri u RH izjasnilo se 536 stanovnika da pripadaju Židovskoj vjeri, a u Gradu Zagrebu 327. Od 509 Židova u RH prema narodnosti njih 266 izjasnilo se da su pripadnici židovske vjere. Osim židovske vjere 14 pripadnika Židovske nacije su Katolici, 3 Pravoslavci, 1 protestant, 3 ostali kršćani, 2 istočne religije, te 2 ostale religije. Da nisu vjernici izjasnilo se 147 Židova (što je 28,9% svih Židova prema nacionalnosti), agnostika među Židovima ima 30, onih koji se neizjašnjavaju 39 te nepoznato 2. Od ostalih narodnosti koji su se izjasnili kao pripadnici Židovske vjere bilo je 231 Hrvat, 6 Srba, 3 Talijana, po 2 Austrijanca i Mađara, 1 Nijemac i 10 ostalih narodnosti. Troje je onih koji su se regionalno izjasnili po nacionalnosti da pripadaju Židovskoj vjeri, 11 je bilo neizjašnjenih po nacionalnosti Židovske vjere a 1 je bio u skupini neraspoređenih po nacionalnosti a Židov po vjeri. U Gradu Zagrebu 178 Židova po nacionalnosti pripada Židovskoj vjeri, a tu je još i 133 Hrvata te 16 ostalih nacija u Židovskoj vjeri.   Republika Hrvatska Grad Zagreb Ukupno 536 327 Hrvati 231 133 Austrijanci 2  - Mađari Nijemci 1 Srbi 6 Talijani 3 Židovi 266 178 Ostali 10 16 Regionalna pripadnost Neraspoređeno Ne izjašnjavaju se 11 Pripadnici Židovske vjere po narodnosti prema popisu 2011. godine

Židovi deklarirani prema vjeri i nacionalnosti u popisima 1953-2011

POPISI STANOVNIŠTVA PRIJE PRVOG SVJETSKOG RATA (1880 do 1910.) Židovi su dobili dozvolu da posjeduju imovinu i zemlju godine 1860. Zakon o “Izraelitskim” zajednicama donesen je 1906. Pripadnost zajednicama je bila za Židove obavezna i u nekom mjestu je mogla biti samo jedna općina. Židovi su u popisima registrirani samo kao religija (Izraeliti) U to vrijeme je materinski jezik Židova bio Njemački, Mađarski, Hrvatski... Broj Židova se povečavao zbog dozvole za naseljavanje u Hrvatskoj. Povećava se broj Židova u gradovima. Židovi su došli iz centralne Europe (Burgenland) nakon “tolerantnih” zakona cara Josipa II krajem 18. stoljeća. Dolaze i židovske izbjeglice iz istočne Europe.

Broj Židova po vjeri u Hrvatskoj po županijama prema popisu stanovništva 1900. godine

U usporedbi s 1900. godinom u 1910. godini gotovo sve nacionalne manjine u Hrvatskoj, osim Slovenaca bilježe porast stanovništva. Broj Židova u 1910. povećan je za 7,8%, tako da je u odnosu na 1900. broj Židova u Hrvatskoj bio veći za 1 700 stanovnika. Židovi su bili sedma po brojnosti nacija u Hrvatskoj s blizu dvadeset dvije tisuće pripadnika. Od 15 županija u kojima su živjeli Židovi u sedam ih je 1910. bilo manje nego 1900. dok je kod ostalih osam županija došlo do porasta broja Židova. Najveći porast imali su Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija, a najveće smanjenje Požeško-slavonska i Varaždinska županija. Sl 2. Broj Židova po vjeri u Hrvatskoj po županijama prema popisu stanovništva 1910. godine

Domaćinstva u analizi Židovskih općina 1971. godine Republika Broj domaćinstava Broj osoba ukupno Broj Židova u domaćinstvu % Židova u domaćinstvu BiH 426 1.068 751 70 Hrvatska 1.027 2.566 1.733 68 Makedonija 22 36 51 Slovenija 40 109 61 56 Srbija bez pokrajina Vojvodina 1.052 588 484 2.644 1.514 1.130 1.618 881 787 58 65 Ukupno 2.557 6.457 4.199

Broj članova u domaćinstvima 1971. u Jugoslaviji broj domaćinstava % od ukupnog broja anketiranih domaćinstava, 1 samačko 643 21,5 2 člana 777 30,2 3 člana 586 22,9 4 člana 415 16,2 5 člana 101 3,9 6 člana 28 1,1 7 i više članova 12 0,6

Broj Židova u židovskim općinama Jugoslavije 1957. godine commune broj članova members muškaraca males žena females % ukupno % of total %muškaraca % of males % od žena % of females Zagreb 1.340 576 764 22,3 22,8 21,9 Beograd 1.338 508 830 22,2 22,7 23,8 Sarajevo 1.018 451 567 16,9 17,8 16,2 Subotica 459 194 256 7,5 7,7 7,3 Novi Sad 349 165 184 5,8 6,5 5,3 Osijek 253 105 148 4,2 Rijeka 156 59 97 2,6 2,3 2,8 Split 135 51 84 2,2 2,0 2,4 Skoplje 95 44 1,6 1,7 1,5 Ljubljana 89 39 50 1,4 Ukupno Total 5.223 2.192 3.o31 86,7 86,6 86,8 U svim ostalim općinama in all other communes 795 339 13,3 13,4 13,2 ukupno sve općine total all communes 6.021 2.351 3.490 100

Broj Židova u židovskim općinama Jugoslavije 1957.godine broj članova muškaraca žena % ukupno %muškaraca % od žena Zagreb 1.340 576 764 22,3 22,8 21,9 Beograd 1.338 508 830 22,2 22,7 23,8 Sarajevo 1.018 451 567 16,9 17,8 16,2 Subotica 459 194 256 7,5 7,7 7,3 Novi Sad 349 165 184 5,8 6,5 5,3 Osijek 253 105 148 4,2 Rijeka 156 59 97 2,6 2,3 2,8 Split 135 51 84 2,2 2,0 2,4 Skoplje 95 44 1,6 1,7 1,5 Ljubljana 89 39 50 1,4 Ukupno 5.223 2.192 3.o31 86,7 86,6 86,8 U svim ostalim općinama 795 339 13,3 13,4 13,2 ukupno sve općine 6.021 2.351 3.490 100

Populacija Hrvatske prema religijskom opredjeljenju (2001-2011)   Census 2001. Census 2011. Number Share, % Republic of Croatia 4.437.460 100,00 4.284.889 Catholics 3.903.551 87,97 3.697.143 86,28 Orthodox 195.969 4,42 190.143 4,44 Protestants 11.824 0,27 14.653 0,34 Other Christians 10.569 0,24 12.961 0,30 Muslims 56.777 1,28 62.977 1,47 Jews 495 0,01 536 Oriental religions 969 0,02 2.550 0,06 Other religions, movements and life phylosophies 524 2.555 Agnostics and sceptics 1.547 0,03 32.518 0,76 Not religious and atheists 98.376 2,22 163.375 3,81 Not declared 130.985 2,95 93.018 2,17 Unknown 25.874 0,58 12.460 0,29

Alija Kod odlaska u Izrael, između 1948. i 1952, to je od početka bila trajna migracija. Oni koji su odlazili morali su se odreći svojeg vlasništva i državljanstva. U aliji su Židovi poveli sa sobom svoju djecu, pa i onu koja se rodila u poslijeratnom natalitetnom «bumu». U Hrvatskoj je ostao dio starih članova obitelji. To je dodatno promijenilo demografsku sliku Židova koji su ostali u Hrvatskoj. usporedili smo dobnu strukturu osoba koje su preživjele Holokaust i došle u Zagreb 1946. godine (2.171) sa Židovima koji su iz Zagreba 1948. otišli brodom Radnik za Izrael ( 809) te one koji su 1948. ostali u Zagrebu (1.260).

POPISI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA Židovi su popisivani samo prema religiji. Bila je nova teritorijalna i politička podjela u kraljevstvu SHS. Donesen je novi zakon o religijskim zajednicama (1929.) U Beogradu je osnovan je Savez jevrejskih opština Jugoslavije. Bila je podjela na “Aškenaze” (39.010 u 70 općina; “Sefarde” (26.168 u 38 općina) i “religiozne” 3.277 u 6 općina. Ukupno je 1931. u Jugoslaviji bilo 68.405 Židova od kojih je 77% živjelo u gradovima. Bilo je 30 sinagoga, 22 rabina i 30 kantora. U Hrvatskoj je 1931. bilo 21.505 Židova.

Rezultati popisa stanovništva 1953-2011   1953. 1961. 1981. 1991. 2001. 2011. Po vjeri 1011 - 633 495 536 Po narodnosti 413 406 316 600 576 509

Broj Židova u Hrvatskoj po kotarevima prema popisu stanovništva 1921 Broj Židova u Hrvatskoj po kotarevima prema popisu stanovništva 1921. godine (po vjeri)

Broj Židova u Hrvatskoj po kotarevima prema popisu stanovništva 1931 Broj Židova u Hrvatskoj po kotarevima prema popisu stanovništva 1931. godine (po vjeri)

Broj Židova po vjeri u Hrvatskoj po županijama prema popisu stanovništva 1991. godine

Broj Židova po vjeri u Hrvatskoj po županijama prema popisu stanovništva 2001. godine

Broj Židova u Hrvatskoj prema popisima po narodnosti i vjeri 1880 Broj Židova u Hrvatskoj prema popisima po narodnosti i vjeri 1880.-2011. godine Popisne godine Ukupno stanovništvo Židovi Po narodnosti Po vjeri 1880. 2 506 228 - 13 634 1890. 2 854 558 17 515 1900. 3 161 456 20 131 1910. 3 460 584 21 831 1921. 3 443 375 19 777 1931. 3 785 455 20 567 1948. 3 779 858 1953. 3 936 022 413 1 011 1961. 4 159 696 406 1971. 4 426 221 2 845 1981. 4 601 469 316 1991. 4 784 265 600 633 2001. 4 437 460 576 495 2011. 4 284 889 509 536 Izvor:Knjige popisa stanovništva

ŽIDOVI HRVATSKE ZA VRIJEME DRUGOG SVJETSKOG RATA

Židovi Zagreba 1941. ukupno i ubijeni

Broj Židova u Zagrebu prema popisima 1900., 1910., 1921., 1931. 1991. i 2001. godine

Preživjeli Holokausta Broj osoba koje su Holokaust preživjele, i danas su žive, procjenjuje se na oko milijun i sto tisuća, od kojih 511 tisuća živi u Izraelu. Koliko danas ima Židova u Hrvatskoj koji su preživjeli Holokaust, ne može se točno znati zbog velike raspršenosti populacije i visoke stope mortaliteta (smrtnosti). Kao mjerilo se uzima broj Židova registriranih prilikom akcije Švicarskog fonda 1998/1999 godine. 1999. godine u Hrvatskoj bilo oko 900 osoba koje su preživjele Holokaust , u šezdesetak naseljenih mjesta, najviše u Osijeku (46), Splitu (49), Rijeci (34), Dubrovniku (12), Opatiji (10),Čakovcu (9), Varaždinu (8) itd., a u Zagrebu ( s prigradskim naseljima ) 643. Najveću skupinu preživjelih su predstavljali oni koji su bili djeca predškolske dobi sakrivena u vrijeme Holokausta (28), zatim oni koji su se spasili u talijanskoj zoni NDH te sudionici NOB-a. Dobna struktura populacije osoba koje su preživjele Holokaust i nalaze se Zagrebu 2005. godine prikazane grafički

Zanimanja preživjelih

Preživjeli Holokausta

Preživjeli Holokausta

Židovi u Zagrebu po starosti i spolu prema popisu 1991. godine Stanovništvo Zagreba po starosti i spolu prema popisu 1991. godine

Demografska struktura I ratne 90- godine utjecale su na promjene zbog velikog broja židovskih izbjeglica iz BiH, koji su došli ili prošli kroz Hrvatsku. Pri tome su mlađe generacije i djeca odlazili u druge zemlje, a u Zagrebu su ostali njihovi stari članovi obitelji. prikazali smo posljedice opisanih događaja na demografsku sliku židovske populacije u Hrvatskoj. Usporedili smo populaciju Židova u Zagrebu 1941.godine, neposredno prije Holokausta, i židovsku populaciju u Zagrebu danas. Razlike su ogromne, ali broj osoba starijih od 75 godina je brojčano gotovo isti (302 - 1941 i 316- 2005) iako se 1941. radilo o uzorku od 8.598 članova, a 2.005 godine uzorak je bio samo 1.182 člana židovske općine u Zagrebu

Broj naselja u Hrvatskoj u kojima su živjeli Židovi prema popisima stanovništva 1900., 1910., 1991. i 2001. godine

ISTRAŽIVANJA U ŽIDOVSKIM OPĆINAMA Pošto popisi stanovništva daju samo djelomičnu sliku o židovskoj populaciji neke zemlje, veoma je važno da ih se dopuni podacima koje imaju židovske općine o svojem članstvu, raznim istraživanjima i publikacijama, a osobito anketiranjem članstva. Ovdje pokazujemo samo neke rezultate anketiranja provedenog u Židovskoj općini Zagreb 2005. godine.

Other religions, movements and life phylosophies 524 2.555 POPULATION, BY RELIGION, 2001., 2011 CENSUS   Census 2001. Census 2011. Number Share, % Republic of Croatia 4.437.460 100,00 4.284.889 Catholics 3.903.551 87,97 3.697.143 86,28 Orthodox 195.969 4,42 190.143 4,44 Protestants 11.824 0,27 14.653 0,34 Other Christians 10.569 0,24 12.961 0,30 Muslims 56.777 1,28 62.977 1,47 Jews 495 0,01 536 Oriental religions 969 0,02 2.550 0,06 Other religions, movements and life phylosophies 524 2.555 Agnostics and sceptics 1.547 0,03 32.518 0,76 Not religious and atheists 98.376 2,22 163.375 3,81 Not declared 130.985 2,95 93.018 2,17 Unknown 25.874 0,58 12.460 0,29

Židovi u popisima stanovništva prema „vjeri” i prema „narodnosti”   1953. 1961. 1981. 1991. 2001. 2011. Po vjeri 1011 - 633 495 536 Po narodnosti 413 406 316 600 576 509

Number of Jews according religion in censuses from year 1880 till 1931

Censuses After Second War II We analysed censuses in 1948,1953,1961,1971,1981,1991,2001 and last census in 2011. Jews can be registered according nationality, religion and according mother tongue  In the first census after World War II, in year 1948, Jews are registered as “others” In 1948 was registered 6.538 Jews ,but in Jewish communities numbered 11.934   1953 offer possibility oto declare by nationality and by religion. At that time in Yugoslavia was 2.307 Jews according nationality and 2.563 according religion.( Alias between 1948 .and 1 952 . when 7.739 members migrate to Israel). In Croatia has been 1.011 Jews according religion and 413 according nationality 1953 persons of “Moses faith” (Jews) declared 61, 2% as Croat, 4, 3 as “Yugoslav” and 27, 5 as “other non-Slavic” nationality.  1961 In Croatia was only 406 Jews according nationality (no religion) I1981 data was recorded only according nationality (only 316) i n 37 settlement I1991 there was registered 633 Jews according nationality and 600 according religion.. 2001 registered 576 Jews according nationality and 495 according religion  2011 was registered 509 Jews according nationality and 511 according religion .They lived in 57 town in counties , only 18 on villages In years 2001 and 2011 Jews registered only in towns, counties and district, not registered places with less than 100 inhabitants ,or nationality with less than 10 member  

Jews in censuses 1880-2011. Godine popisa year Obilježje popisivanja Nationality or (and)religion Razina popisivanja methodology 1880. religion po naseljima- places of living 1890. po naseljima - places of living 1900. po naseljima - places of living 1910. po naseljima according places of living 1921. po katarevima - district 1931. reliion 1948. Nationality, Jews as „others”) po katarevima -district 1953. Nationality and religion Place of living (Jews in Croatia) 1961. nationality 1971. 1981. 1991. po naseljima - places of living 2001. In town and communes 2011.

Broj naselja u kojima su živjeli Židovi prema narodnosti u popisima 1971. do 2011. Broj općina (gradova) Broj Židova 1971. 717 88 2845 1981. 37 41 316 1991. 53 600 2001. - 49 576 2011. 55 509

  Tablica Broj naselja u kojima su živjeli Židovi prema vjeri u popisima 1900. do 2011  . Godine popisa Broj naselja Broj Židova 1900 781 20 131 1910 701 21 831 1991. 51 633 2001. 47 495 2011. 57 529 Tablica Broj naselja u kojima su živjeli Židovi prema vjeri u popisima 1900. do 2011. Izvor:Knjige popisa stanovništva

Tablica stanovništvo prema vjeri u RH 2001. i 2011. godine. Izvor:   Popis 2001. Popis 2011. Broj % Republika Hrvatska 4.437.460 100,00 4.284.889 Katolici 3.903.551 87,97 3.697.143 86,28 Pravoslavci 195.969 4,42 190.143 4,44 Protestanti 11.824 0,27 14.653 0,34 Ostali kršćani 10.569 0,24 12.961 0,30 Muslimani 56.777 1,28 62.977 1,47 Židovi 495 0,01 536 Istočne religije 969 0,02 2.550 0,06 Ostale religije, pokreti i svjetonazori 524 2.555 Agnostici i skeptici 1.547 0,03 32.518 0,76 Nisu vjernici i ateisti 98.376 2,22 163.375 3,81 Ne izjašnjavaju se 130.985 2,95 93.018 2,17 Nepoznato 25.874 0,58 12.460 0,29