Makroekonomska analiza – recentna kretanja na domaćim financijskim tržištima Ljubinko Jankov Izvršni direktor Sektor za istraživanja i Statistiku Hrvatska narodna banka

Plan izlaganja recentna kretanja na domaćim financijskim tržištima : bankarsko tržište tržište dužničkih vrijednosnih papira tržište vlasničkih vrijednosnih papira osnovni makroekonomski rizici

Bankarsko tržište vis-a-vis tržište dionica 10 20 30 40 50 60 70 80 100 150 200 Domaći krediti, % BDP-a Tržišna kapitalizacija, % BDP-a Mađarska Slovenija Češka Slovačka Prosjek zemalja Euro područja Hrvatska Austrija Poljska Njemačka Italija

Bankocentrični financijski sustav Imovina financijskih institucija i udjeli u ukupnoj imovini u mil. kuna i u % 31.12.2004 % Banke, konsolidirana imovina na bruto načelu 225.546 82% Otvoreni investicijski fondovi, neto imovina 4.868 2% Zatvoreni investicijski fondovi i PIF-ovi, neto imovina 1.194 0% Osiguravajuća društva 14.407 5% Stambene štedionice, konsolidirana imovina na bruto načelu 4.977 Obvezni mirovinski fondovi, neto imovina 7.913 3% Dobrovoljni mirovinski fondovi, neto imovina 97 Štedno kreditne zadruge* 1.450 1% Lizing društva* 15.356 6% Ukupno 275.807 100% *Procjena prema statistici HNB-a i podacima FINA-e

Udjel deviznih depozita u ukupnim depozitima ‘Eurizacija’ Udjel deviznih depozita u ukupnim depozitima Valutna struktura oročenih depozita

Stabilni tečaj kune Indeks realnog efektivnog tečaja kune (IREER) Kretanje mjesečnog prosjeka valutnog tečaja Indeks realnog efektivnog tečaja kune (IREER) 2001=100

Monetarna politika = “Quasi-currency-board ” Međunarodne pričuve Primarni novac

Monetarnu politiku obilježava stabilnost tečaja kune bez eksplicitnog jamstva HNB da će tako ostati u budućnosti nastojanje da se istovremeno postignu koristi fiksnog i fleksibilnog režima deviznog tečaja: kredibilnost postignuta stabilnim tečajem i niskom inflacijom zadržati tečajni rizik i obeshrabriti špekulativne tokova kapitala, te omogućiti da tečaj odražava ekonomske fundamente vrlo mali stupanj slobode za vođenje nezavisne monetarne politike

Operacije na otvorenom tržištu od 2005. Devizne intervencije Operacije na otvorenom tržištu predstavljaju glavni kanal kreiranja novca veličina ovisi o priljevu kapitala iz inozemstva i aprecijacijskim pritiscima kreiranje novca putem obrnutih repo aukcija Trezorskih zapisa redovite tjedne aukcije dospijeće sedam dana zalog – Trezorski zapis moguće je organiziranje izvanrednih aukcija cilj operacija je bolje upravljanje likvidnošću banaka

Dugoročne kamatne stope na bankarskom tržištu Prosječne kamatne stope Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa (2003) Prosjek EU

Kratkoročne kamatne stope na bankarskom tržištu

Tržište dužničkih vrijednosnih papira Manje razvijeno od bankarskog tržišta: mirovinska reforma iz 2002. pokrenula razvoj tržišta državnih vrijednosnih papira državni vrijednosni papiri intenzivnije se izdaju od 2003. kada se počinju izdavati: Trezorski zapisi s rokom dospijeća jedne godine državne obveznice s rokom dospijeća 5 godina (danas i 7 godina) dominiraju državne obveznice s valutnom klauzulom Vrlo spori razvoj tržišta korporativnih dužničkih vrijednosnih papira: krajem lipnja 2005. - 8 korporativnih obveznica i nekoliko kratkoročnih vrijednosnih papira

Tržište vlasničkih vrijednosnih papira Tržišna kapitalizacija dionica, usporedba sa zemljama CEE (31.12.2004.) Dionički indeks Zagrebačke burze, CROBEX Prosjek euro zone (31.12.2003.)

Osnovni makroekonomski rizici preveliki fiskalni deficit neodrživi rast inozemnog duga tokovi inozemnog kapitala povezani s očekivanjima ulaska Hrvatske u EU ovisnost o turizmu

Fiskalni deficit Kretanje deficita* Usporedba sa CEE zemljama *Izvor: Ministarstvo financija *prijevremeni podaci

Usporedba sa zemljama CEE: Inozemni dug na kraju 2004.(kao % BDP-a) Inozemni dug i otplate inozemnog duga Croatia has been running a current account deficit (CAD) from 1995. In 1997 it was especially high (12,6% of GDP) due to a variety of factors: anticipation of price increase due to VAT introduction, one time tax exemptions for war veterans, very high credit growth that boosted domestic demand. It was financed by abundant capital inflow, since Croatia got the investment grade rating that year, and investors perception of emerging markets was especially favorable. Since then, the CAD is continually decreasing. In 1998. it was 7,8% of GDP and in 1999 it would had dropped to less than 7% had it not been for Kosovo crisis. This way, it is estimated to stay at the end-1998 level of 7,8% this year as well. For 2000 further decrease in CAD is projected. It is based on export growth resulting from demand recovery of our main trading partners, and on services receipts increase. It is expected that the CAD deficit in 2000 will be no more than 6,5% of GDP which is a 6 percentage points decrease in terms of GDP in only 3 years. *procjena

Likvidnost u međunarodnim plaćanjima Međunarodne pričuve Usporedba vanjske likvidnosti * Iznos kratkoročnog inozemnog duga plus dospijevajući dugoročni inozemni dug. Izvor: Hrvatska narodna banka, Institut za javne financije i Schroder Salomon Smith Barney