Znanstvene medicinske informacije Jelka Petrak Poslijediplomski znanstveni studij “BIOMEDICINA” akad. god. 2003./04.

Medicina ovisi o... vrsnoći istraživanja i neprekidnom dotoku dobro obrazovanih stručnjaka dobro istraživanje = novi nalazi = nove informacije dobro obrazovani stručnjaci = znalačka uporaba i prosudba medicinskih informacija

Povećanje broja informacija Istraživači i praktičari stvaraju i uporabljuju informacije Najveći dio medicinskih istraživanja odvija se, uz državnu potporu, na sveučilištima – rezultati se objavljuju i stavljaju u javnu uporabu Liječnik koji skrbi o bolesnicima koristi i znanja drugih liječnika, a svoja znanja dijeli s drugima U svijetu izlazi oko 20,000 medicinskih časopisa, a svake se godine objavi oko 17,000 novih knjiga.

Objavljivanje- završna faza istraživanja Objavljivanje rezultata znanstvenoga istraživanja – ključno značenje u širenju znanja Tijek istraživanja i njegovi rezultati moraju biti dostupni u svrhu provjere i uporabe u daljnjim istraživanjima Pronalaženje izvornih radova potrebnih za znanstveni rad važna zadaća svakog znanstvenika

Tko komunicira i kako? Znanstvenik : znanstvenik Znanstvenik : liječnik praktičar Praktičar : praktičar Praktičar : znanstvenik

Osobitosti medicinskoga priopćajnoga sustava Iz naravi medicine proistječu 4 temeljne značajke njezina priopćajnoga sustava: javnost rast i zastarijevanje specijalizacija internacionalnost

Formalni priopćajni sustav Do pojave znanstvenog časopisa u 17. st. znanstveni su se radovi objavljivali u obliku eseja (exercitatio) ili traktata (tractatus), kao zasebne publikacije Prvi medicinski časopis (Nouvelles Decouvertes sur toutes les Parties de la Medecine), Pariz, siječanj 1679. Časopis postaje najvažniji medij znanstvene komunikacije, u kojemu objaviti znači zaštiti intelektualno vlasništvo i uputiti svoj rad u dostupni i indeksirani arhiv znanja Tijekom 19. st. uspostavlja se današnji obrazac objavljivanja novih rezultata i njihova bibliografskog nadzora

Vrste publikacija Sa stanovišta oblika: knjige časopisi digitalni dokumenti Sa stanovišta načina obrade materijala: primarne, sekundarne

Primarne i sekundarne publikacije znanstveni časopis monografija doktorska radnja patenti standardi statistička izvješća Sekundarne: enciklopedije, leksikoni, rječnici, priručnici, kazala, časopisi sažetaka

Što su primarne publikacije? Sadržavaju neposredne rezultate znanstvenoistraživačkoga rada tj. nova znanja ili nove interpretacije poznatih ideja i činjenica Sadržaj predočuju onako kako su ga stvorili/osmislili autor/i Nazivaju se često i “izvornima”

Znanstveni časopis objavljuje nove spoznaje arhivira testirano i integrirano znanje instrument za uspostavljanje profesionalnog intelektualnog vlasništva znanstveni članak, pregledni članak, prethodno priopćenje, pismo raspršenost vs. koncentracija , jesu li svi časopisi podjednako značajni?

Kakvi su medicinski časopisi? Znanstveni časopisi bilježe nova opažanja, eksperimentalne rezultate i rezultate kliničkih ispitivanja te imaju temeljnu ulogu u napretku medicine. Proces filtriranja u kojem su selektivnost, kritički osvrt i prosudba kvalitete iznimno važni (recenzija) Časopisi koji imaju ulogu novina: informirati, interpretirati, kritički se osvrtati Uloga preglednih radova: Annual Reviews, Current Opinion journals i sl.

Rast broja medicinskih časopisa Stoljeće 17. 18. 19. 1961. 2000 Broj časopisa 10 436 1147 oko 6000 oko 16000

Razlozi Veliki porast ulaganja u znanstveno istraživanje, porast broja znanstvenika, specijalizacija medicine Publish or perish Akademska i profesionalna promocija

Znanstvena produktivnost Po nekim procjenama broj radova raste godišnje po stopi od 10%, a svake godine u biomedicini pojavi se 75-100 novih naslova Znanstvenici teže koncentrirati i razmjenjivati znanje u malim ekspertnim interesnim skupinama

Kako dijelimo medicinske časopise? Opći : specijalizirani : subspecijalizirani Međunarodni : lokalni (domaći) Znanstveni : stručni Citirani (impact factor) : nisu citirani Indeksirani : neindeksirani

Hrvatski medicinski časopisi 43 časopisa na području medicine i njoj srodnim područjima?! Kvaliteta recenzije? Način financiranja? Liječnički vjesnik vs. Croatian Medical Journal

Gdje smo danas? Znanstveni časopis još uvijek u samome središtu priopćajnog sustava Velika većina ima web inačice (e-only ?) Integriraju se podaci s tekstom te se radovi povezuju s rezultatima kliničkih ispitivanja (EBM) i sl. Prvi on-line arhiv medicinskih članaka (PubMed Central)

http://pubmedcentral.nih.gov

Prednosti e-časopisa Dostupnost (bez obzira na vrijeme i mjesto) Brzina objavljivanja radova Hipertekst veze između srodnih članaka ili njihovih pojedinih sastavnica Mogućnost priključenja komentara Dijalog među znanstvenicima

Nedostaci e-časopisa Dojam da nisu “prava” publikacija Mogućnost mijenjanja teksta Nesigurna pohrana Sadržaji nisu uključeni u standardne indeksne publikacije

Budućnost Tiskani i online Besplatan pristup Pisma uredniku zamijenit će online rasprava Radovi – organski entiteti koji rastu s porastom znanja Komunicirati se može na različite načine sve dok čitatelji znaju o čemu se radi (recenzija, prva verzija ???)

Ostali primari izvori Disertacije - kvalifikacijski radovi, ali obrađuju nove probleme i izvorni su znanstveni doprinos Monografske publikacije - bave se jednom zaokruženom temom sa svih ili s nekoliko aspekata Statističke publikacije Patenti http://ep.espacenet.com/

Što su sekundarne publikacije? Sekundarne publikacije nastaju odabirom, obradbom i preradbom primarnih publikacija te pomažu njihovu pronalaženju Uređene su za potrebe određene kategorije korisnika Međusobno se razlikuju po načinu na koji su u njima predstavljeni primarni izvori

Skupine sekundarnih publikacija enciklopedije, leksikoni, rječnici, priručnici, kazala, časopisi sažetaka

Sustavi za indeksiranje i sažimanje Pronalaženje izvornih radova potrebnih za daljnji rad važna je zadaća svakog znanstvenika U bazama podataka znanstveni radovi usustavljeni za pretraživanje po različitim ključevima (predmet, autor, ustanova, riječ iz naslova i sažetka itd.) Danas toj svrsi služe baze podataka: bibliografske faktografske izravna pohrana podataka - bioinformatika – (spoj računala, informacije i biomedicinske tehnologije)

Bibliografske baze podataka Osnovni bibliografski podaci dostatni za identifikaciju izvora + sažetak Belev B, Aleric I, Vrbanec D, Petrovecki M, Unusic J, Jakic-Razumovic J. Nm23 gene product expression in invasive breast cancer--immunohistochemical analysis and clinicopathological correlation. Acta Oncol. 2002;41(4):355-61. The nm23 gene/protein is a putative metastatic suppressor identified a decade ago in a melanoma cell line. A number of laboratory,clinical and pathological studies...

Najznačajnije medicinske bibliografske baze podataka Medline (PubMed) Embase Current Contents (Clinical Medicine, Life Sciences) Web of Science (SCI, SSCI, AHCI)

Čimbenik odjeka (impact factor) Čimbenik odjeka mjeri učestalost (omjer broja objavljenih radova i citata koje su ti radovi primili) kojom je “prosječni članak” koji onbjavi neki časopis citiran u nekoj određenoj godini Izračunava se diobom broja citata u tekućoj godini s brojem članaka objavljenim prethodne dvije godine Izračun: A= ukupan broj citata u 1992 B= broj citata u 1992. radova objavljenih u 1990-91. (podskupina skupa A) C= broj radova objavljenih u 1990-91. D= B/C = čimbenik odjeka za 1992.

Hrvatski indeksirani časopisi Current Contents: Collegium Antropologicum, Croatian Medical Journal, Croatica Chemica Acta, Društvena istraživanja, Food Technology & Biotechnology Medline: Acta Dermatovenerologica Croatica, Acta Medica Croatica, Acta Pharmaceutica, Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Collegium Antropologicum, Croatian Medical Journal, Liječnički vjesnik, Reumatizam

Faktografske baze podataka Online Mendelian Inheritance in ManTM (katalog gena i genskih poremećaja) Baza za pretraživanje proteina s podacima iz SwissProt, GenBank itd. Zbirka pretraživih nukleotida