Županijsko stručno vijeće za Građanski odgoj i obrazovanje DNEVNI RED: -Odluka i Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole -Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja (vrednovanje, praćenje, dokumentiranje, plan integracije, uvjeti provođenja, primjeri iz prakse) - Projekt građanin - Radionica međupredmetnog planiranja usmjerenog na ishode učenja

Građanski odgoj i obrazovanje u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu

Temeljna pitanja Što je građanstvo i građanski odgoj? Zašto je građanski odgoj tako važan u suvremenim društvima?

Temeljna postavka Učenik nije samo dijete, nego građanin sa svojim dužnostima, odgovornostima, pravima te obvezama. Građanski odgoj treba pridonijeti osposobljenosti učenika za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge.

Što kažu istraživanja? Mladi nemaju kritičan stav prema društveno-političkim događajima iz prošlosti i sadašnjosti. Veliku većinu njih odlikuje nezainteresiranost prema i neznanje o politici te puko reproduciranje roditeljskih ideoloških i vrijednosnih stavova.

Polazišta Obveza ugrađivanja građanskog odgoja i obrazovanja u cjelokupni školski kurikul proizlazi iz: nacionalnih programa i akcijskih planova, međunarodnih konvencija i preporuka i iz integracijskih procesa u Europsku Uniju.

Među brojnim dokumentima ističu se: Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama, Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj od 2008. do 2011. godine i Akcijski plan provedbe, Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2006. do 2011., Nacionalni program za borbu protiv korupcije, Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije 2008–2013, Zakon o zaštiti potrošača, Nacionalni program zaštite potrošača za razdoblje 2009–2012. i Akcijski plan provedbe, Zakon o ravnopravnosti spolova.

Zakonske i druge pravne osnove za obvezno ugrađivanje građanskog odgoja i obrazovanja Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi čl. 61.,67.,70.,71., govori o pravima i obvezama učenika, zaštiti prava učenika, o vijećima učenika te stvaranju uvjeta za aktivno uključivanje učenika u život škole–zajednice koja uči. Ugrađivanje građanskog odgoja i obrazovanja u kurikule osnovne i srednje škole sukladno je Nacionalnom okvirnom kurikulumu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa donesenom 2010. godine.

KLJUČNE KOMPETENCIJE ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE EUROPSKI REFERENTNI (preporučeni) OKVIR Komuniciranje na materinskom jeziku Komuniciranje na stranom jeziku Matematička pismenost i osnovna znanja iz znanosti i tehnologije Digitalna kompetencija Učiti kako učiti Socijalna i građanska kompetencija Inovativnost i poduzetništvo Kulturno izražavanje

Dimenzije razvoja građanske kompetencije Građanska kompetencija obuhvaća funkcionalne i strukturne dimenzije; Funkcionalna dimenzija sastoji se od znanja i razumijevanja, vještina i sposobnosti te vrijednosti i stavova Strukturna dimenzija sastoji se od; ljudsko-pravne, političke, društvene, kulturološke, gospodarske, ekološke dimenzije

Status građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu od 1999. do 2014. godine 1999. godine Vlada Republike Hrvatske donosi prvi Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Odlukom Vlade (Klasa: 004-01/99-01/05, urbroj: 503018-99-17, od 14. listopada 1999. obvezuje se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na njegovu primjenu. Provedba toga programa ostala je na dobrovoljnoj osnovi sve do 2012. godine, kada je dovršen novi Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja, a ministar je donio odluku o njegovoj eksperimentalnoj provedbi. Tijekom proteklog desetljeća razvijeni su brojni primjeri dobre prakse koji su, između ostalog, omogućili razvoj ovog kurikula. Veći broj nacionalnih programa (od njih 34) integriran je u odgojno-obrazovni sustav kroz Građanski odgoj i obrazovanje.

30. prosinca 2013. g. imenovano je u MZOS-u stručno povjerenstvo za pripremu provedbe građanskog odgoja i obrazovanja (GOO-a) u školskoj godini 2014/2015. Povjerenstvo je pripremilo nastavni plan i program GOO-a koji je upućen u javnu raspravu 25. travnja; završetak rasprave bio je 26. svibnja 2014. godine.

PROGRAM MEĐUPREDMETNIH I INTERDISCIPLINARNIH SADRŽAJA GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE

Građanski odgoj i obrazovanje uvodi se na način obavezne međupredmetne provedbe Pridonosi razvoju građanske kompetencije. Temeljno polazište je činjenica da u svim predmetima postoje sadržaji koji doprinose ostvarenju Građanskog odgoja i obrazovanja

Programom je definirano: Metode uspješnog poučavanja i učenja Građanskog odgoja Kompetencije učitelja/nastavnika za poučavanje GOO Način stručnog praćenja i vrednovanja Vrednovanje postignuća Vođenje dokumentacije Teme/dimenzije i ishodi GOO Teme i sadržaji pojedinih predmeta koji se mogu integrirati

Metode uspješnog poučavanja i učenja GOO Metode raznih oblika grupnog rada, Metoda suradničkog učenja, Metoda radioničkog učenja, Metoda socijalnih projekata – Projekt građanin; istraživanje i rješavanje društvenih problema u suradnji s roditeljima, građanima, stručnjacima i predstavnicima lokalnih vlasti Metoda projektnog rješavanja problema i inovativnosti u prirodoslovnom tehničkom i strukovnom području u suradnji s razvojnim centrima gospodarskih tvrtki i znanstvenim istraživačkim centrima Metoda simuliranih suđenja u suradnji s pravosudnim sustavom, Metoda volonterskog rada, u suradnji s predstavnicima civilnog sektora; Crveni križ, CARITAS) Metoda mirotvornog rada, osposobljavanje učitelja miritelja i učenika miritelja

Primjeri dobre prakse: školske, županijske i državne smotre iz GOO Svake godine u organizaciji Agencije i MZOŠ-a održavaju se školske, županijske i državne smotre iz Građanskog odgoja i obrazovanja: Smotra Projekt građanin u okviru učenici prepoznaju, istražuju i predlažu rješenje problema svoje lokalne zajednice, Smotra Zakon u razredu – prema kulturi vladavine prava i demokraciji“ u suradnji školskog i pravosudnog sustava. Simulacije suđenja – simulacija sudskog postupka u kojem učenici razvijaju svoju demokratsku pravnu pismenost; znanja, vještine i vrijednosti vladavine prava; uloge sudaca, sudskog postupka i sudskih presuda.

Smotra „Da sam zastupnik/zastupnica u Hrvatskom saboru“ za učenike osnovnih škola Smotra „Simulirana sjednica Hrvatskog sabora za učenike srednjih škola“. Snimka sjednica i dokumenti koje su izradili i usvojili učenici - „Prijedlog mjera za zapošljavanje mladih“ (2013.), „Mjere za osposobljavanje mladih u obrazovnom sustavu za pristup fondovima Europske unije“(2014.), nalazi se na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora, Služba za građane www.sabor.hr ili http://itv.sabor.hr/itvevents/asx.axd?ID=6

Kompetencije učitelja/nastavnika za poučavanje GOO Opće profesionalno znanje i vještine (pedagoško, razvojno-psihološko, sociološko,normativno-pravno), Strukovno znanje i vještine u području GOO, Procesi učenja i poučavanja koji vode razvoju aktivnoga i odgovornoga građanstva međupredmetno i predmetno planiranje, programiranje, učenje i poučavanje usmjereno na ishode i postignuća učenika u Građanskom odgoju i obrazovanju), Metode učenja i poučavanja Građanskog odgoja i obrazovanja, Metode vrednovanja i samovrednovanja u Građanskom odgoju i obrazovanju.

Način stručnog praćenja i vrednovanja međupredmetnog integriranja sadržaja Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja prati uspješnost u razvoju ishoda Građanskog odgoja i obrazovanja na uzorku od 30 osnovnih škola. Savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje prate uspješnost planiranja i programiranja usmjerenog na razvoj ishoda

Vođenje dokumentacije za praćenje i vrednovanje postignuća učenika u GOO 1. IMENIK UČENIKA - Postignuća učenika upisuju se u odgovarajuću rubriku u imeniku – GOO, a u rubriku zapažanja i bilježaka upisuje se vrsta aktivnosti prema elementima ocjenjivanja. - U rubriku bilježaka u imeniku upisuju se samo ona zapažanja koja su učitelju u praćenju napredovanja učenika uočljiva, učeniku i roditelju razumljiva te koja učitelju mogu pomoći u konačnom vrednovanju postignuća učenika u GOO-u 2. DNEVNIK RADA Navesti nastavnu jedinicu prema planu i programu predmeta Označiti da je obrađena tema iz GOO

Dokumentiranje provedbe GOO 3. Škola izrađuje izvedbeni plan i program (kurikul.) GOO-a 4. Razredna mapa za GOO Kada se GOO ostvaruje međupredmetno svi nastavnici unose podatke - kopiju pripreme za nastavnu jedinicu u okviru koje su na integrirani način razvijali građansku kompetenciju kod učenika, najuspješnije uratke učenika, materijale vezano za izvannastavne aktivnosti i projekte i sl.

5. Učenički dnevnik iz GOO (mapa osobnog razvoja) služi samo-evaluaciji učenikovih postignuća; učenik upisuje u kojim je projektima i aktivnostima sudjelovao, što je tijekom godine izradio u vezi GOO-a, zapažanja, bilješke, osvrti na naučeno, nove ideje i rješenja do kojih je došao, koje su mu vrijednosti važne i s kojim se teškoćama susretao, što želi bolje naučiti; prilaže potvrde, priznanja, zahvalnice, učeničke radove, fotografije, osvrte. jednom mjesečno na satu razrednika razgovarati s učenicima o njihovim postignućima iz Građanskog odgoja i obrazovanja kroz razne predmete

Teme/dimenzije GOO LJUDSKO-PRAVNA POLITIČKA KULTUROLOŠKA/MEĐUKULTURNA DRUŠTVENA GOSPODARSKA EKOLOŠKA

Plan integriranja Građanskog odgoja i obrazovanja RAZREDNA NASTAVA – od 1. do 4. razreda MEĐUPREDMETNO – u sklopu svih predmeta. -15 SATI GODIŠNJE SAT RAZREDNIKA – navedeni broj sati uključuje teme predviđene planom sata razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) – izbori za predsjednika razreda i vijeće učenika, donošenje razrednih pravila, komunikacijske vještine i razumijevanje razreda i škole kao društvene zajednice učenika i nastavnika, razumijevanje zajedničkih interesa i dobrobiti koje ih povezuju-10 SATI GODIŠNJE IZVANUČIONIČKE AKTIVNOSTI - ostvaruju se suradnjom škole i lokalne zajednice. U njih trebaju biti uključeni svi učenici prema njihovim interesima i mogućnostima škole. Oblici uključivanja mogu biti različiti: na razini cijele škole, pojedinog razreda ili skupine učenika. Obuhvaćaju istraživačke aktivnosti (npr. projekt građanin, zaštita potrošača), volonterske aktivnosti (npr. pomoć starijim mještanima, osobama s posebnim potrebama, organizacijske aktivnosti- 10 SATI GODIŠNJE UKUPNO -35 SATI GODIŠNJE

5.-8. RAZRED MEĐUPREDMETNO - u svim predmetima: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, informatika, tehnička kultura, priroda, povijest, geografija, vjeronauk, likovna kultura, glazbena kultura, tjelesna i zdravstvena kultura. Navedeni broj sati ne znači povećanje broja sati, nego racionalizaciju, integriranje i koreliranje sadržaja s ciljem istodobnog razvijanja i predmetne i građanske kompetencije.(1) 20 SATI GODIŠNJE SAT RAZREDNIKA – navedeni broj sati uključuje teme predviđene planom sata razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) - izbori za predsjednika razreda i vijeće učenika, donošenje razrednih pravila, komunikacijske vještine, razumijevanje razreda i škole kao zajednice učenika i nastavnika, razumijevanje zajedničkih interesa i dobrobiti koje ih povezuju . 5 SATI GODIŠNJE IZVANUČIONIČKE AKTIVNOSTI - ostvaruju se suradnjom škole i lokalne zajednice. U njih trebaju biti uključeni svi učenici prema njihovim interesima i mogućnostima škole. Oblici uključivanja mogu biti različiti: na razini cijele škole, pojedinog razreda ili skupine učenika. Obuhvaćaju istraživačke aktivnosti (npr. projekt građanin, zaštita potrošača), volonterske aktivnosti (npr. pomoć starijim mještanima, osobama s posebnim potrebama, djeci koja žive u siromaštvu), organizacijske aktivnosti (npr. obilježavanje posebnih tematskih dana), proizvodno-inovativne aktivnosti (npr. zaštita okoliša, rad u školskoj zadruzi i/ili zajednici tehničke kulture) i druge srodne projekte i aktivnosti. 10 SATI GODIŠNJE UKUPNO - 35 SATI GODIŠNJE

1.- 4. RAZRED SREDNJE ŠKOLE MEĐUPREDMETNO - u svim predmetima: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, informatika, fizika, kemija, geografija, povijest, vjeronauk, likovna umjetnost, glazbena umjetnost, tjelesna i zdravstvena kultura, strukovni predmeti, programi učeničkih domova, programi stručnih suradnika. Navedeni broj sati ne znači povećanje broja sati, nego racionalizacija, integriranje i koreliranje sadržaja s ciljem istodobnog razvijanja i predmetne i građanske kompetencije. 20 SATI GODIŠNJE SAT RAZREDNIKA – navedeni broj sati uključuje teme predviđene planom sata razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) - izbori za predsjednika razreda i vijeće učenika, donošenje razrednih pravila, komunikacijske vještine, razumijevanje razreda i škole kao zajednice učenika i nastavnika, razumijevanje zajedničkih interesa i dobrobiti koje ih povezuju 5 SATI GODIŠNJE IZVANUČIONIČKE AKTIVNOSTI - ostvaruju se suradnjom škole i lokalne zajednice. U njih trebaju biti uključeni svi učenici prema njihovim interesima i mogućnostima škole. Oblici uključivanja mogu biti različiti: na razini cijele škole, pojedinog razreda ili skupine učenika. Obuhvaćaju istraživačke aktivnosti (npr. projekt građanin, zaštita potrošača), volonterske aktivnosti (npr. pomoć starijim mještanima, osobama s posebnim potrebama, djeci koja žive u siromaštvu), organizacijske aktivnosti (npr. obilježavanje posebnih tematskih dana), proizvodno-inovativne aktivnosti (npr. zaštita okoliša, rad u školskoj zadruzi i/ili zajednici tehničke kulture) i druge srodne projekte i aktivnosti. (1) 10 SATI GODIŠNJE UKUPNO - 35 SATI GODIŠNJE

Izvedbeni Školski program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Koraci u izradi Izvedbenog školskog programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja. 1. Upoznati se s Programom međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole (Narodne novine br. 104/14 od 28. kolovoza 2014.) Program je dostupan na mrežnim stranicama: www.mzos.hr , www.azoo.hr

2. Podijeliti se u stručna vijeća s ciljem izrade Izvedbenog školskog programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja GOO-a za godišnji plan i program rada školske ustanove. Izvedbeni školski program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja GOO-a integrira se: - u nastavni plan i program, - u školski kurikulum na načelu racionalizacije, integracije i korelacije

3. Zajednički planirati i programirati ishode i teme građanskog odgoja i obrazovanja pronalaženjem i usklađivanjem međupredmetnih poveznica u pojedinim predmetima (nastavnim jedinicama) te izvanučioničkim aktivnostima Tijekom godine provoditi kratkoročno (mjesečno) međupredmetno planiranje i programiranje ishoda Građanskog odgoja i obrazovanja

6.Odrediti koordinatora na razini škole za provođenje međupredmetnog planiranja (npr. Iz reda učitelja/nastavnika promoviranih u zvanja mentora i savjetnika, voditelja stručnih aktiva, voditelja županijskih stručnih vijeća i stručnih suradnika)

Osnovne i srednje škole koje još nisu izradile Izvedbeni školski program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja GOO trebaju napraviti izmjenu i dopunu godišnjeg plana i programa rada školske ustanove

Elementi za izradu izvedbenog plana i programa GOO-a (nastavne jedinice, izvan-nastavne aktivnosti, projekta) 1.Naziv aktivnosti (nastavne jedinice, INA, projekta) Npr. Demokratski izbori u razredu 2.Svrha aktivnosti Aktivan i odgovoran građanin 3.Ishodi ( završni ciljevi) aktivnosti Učenik/učenica zna što su demokratski izbori u razredu, ispravno koristi intelektualne alate za procjenu položaja vlasti i sudjeluje u izborima

4.Kratki opis aktivnosti : 1. Učiteljica donosi novinski članak o predsjedniku države, daje uvod 2. HJ – Medijska kultura – Film Vlak u snijegu – analiza izbora predsjednika 3. Vježba kritičkog mišljenja i korištenje alata za procjenu položaja vlasti – utvrđivanje sposobnosti koje treba imati učenik predsjednik razreda u odnosu na dužnosti, ovlasti, povlastice i ograničenja 4. HJ- govorna i pismena vježba – korištenje intelektualnih alata za evaluaciju rada prošlogodišnjeg predsjednika razreda, 5. MAT - Dijagram (vrline i mane), 6. SRO- Nastavni listići - sve sposobnosti koje treba imati učenik predsjednik razreda u odnosu na dužnosti, ovlasti, povlastice i ograničenja koje uključuje razmatrani položaj vlasti 7. SRO- Kandidatura, kampanja, izbori

5.Ciljna grupa: učenici četvrtih razreda OŠ 6.Način provedbe aktivnosti: Model (među-predmetno, izvan-nastavno, projekt) među-predmetno Oblici rada frontalno, rad u paru, grupni rad Metode čitanje s razumijevanjem, analiza teksta, filma, kritičko mišljenje, uočavanje činjenica, argumentiranje, rasprava, zaključivanje

Izvori učenja i poučavanja dostupni na mrežnim stranicama Agencije Odluka i Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja www.azoo.hr Primjeri kako planirati GOO unutar kurikuluma i nastavnog plana i programa www.azoo.hr 3. Metode prikladne za učenje i poučavanje u Građanskom odgoju i obrazovanju ( 1999, 2011, 2014 ): Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr) 4. Pravedni medvjedići uče o pravednosti, Priručnik o osnovama demokracije (2011), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr). 5. Osnove demokracije: Vlast, pravda, odgovornost, privatnost (2010), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje: www.azoo.hr 6. Projekt građanin: Priručnik za nastavnike (2007), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr). 7. Zakon u razredu – prema kulturi vladavine prava i demokracije (2012), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr). 8. Zaštita potrošača: Priručnik za učitelje (2011), udžbenik za učenike (2011), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr). 9. Bijela knjiga o međukulturnom dijalogu „Živjeti zajedno jednaki u dostojanstvu“ (2011), Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr) 10. Alain de Benoist (2014), Što je to identitet? Matica hrvatska,Vijenac 526 11. Povelja Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava CM/Rec (2010.) 7, Odjel za obrazovanje Vijeća Europe, www.coe.int/edc, www.azoo.hr  12. dr.sc. Božo Skoko (2009), Domoljublje, patriotizam, nacionalizam, šovinizam. Država kao brend – upravljanje nacionalnim identitetom, Matica hrvatska, Zagreb, str. 15-42.

Republika Hrvatska: Zakoni Ustav Republike Hrvatske 13. Kako svi nastavnici mogu poduprijeti odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava: okvir za razvoj kompetencija (2013), Agencija za odgoj i obrazovanje, www.azoo.hr Republika Hrvatska: Zakoni Ustav Republike Hrvatske Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i pravima nacionalnih manjina Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina Izborni zakoni Republike Hrvatske - za Sabor, predsjednika, lokalnu upravu i samoupravu Zakon o volonterstvu i Etički kodeks volontera Obiteljski zakon Zakon o ravnopravnosti spolova Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara  

Dopunski materijali Statuti slobodnih hrvatskih gradova (Vinodolski zakon, Dubrovački statuti, Poljički statuti, Krčki statuti i odredbe o zaštiti žena od nasilja i drugi) Interaktivna karta baštinskih ustanova (http://kultura.hr) Hrvatska kulturna baština – zbirke po regijama (http://kultura.hr) Nematerijalna dobra upisana na UNESCO-vu Listu svjetske baštine (http://kultura.hr) Životopisi i djela - Ruđer Bošković, Marko Marulić, Marko Polo, Ivan Meštrović, Ladislav Ružićka, Eduard S. Penkala, Dragutin Kramberger, Vućetić, Nikola Tesla i drugi Natpis iz Kneževa dvora u Dubrovniku „Obliti privatorum publica curate“

Međunarodni dokumenti   Opća deklaracija o ljudskim pravima (Universal Declaration of Human Rights), UN, 1948. Konvencija o pravima djeteta (Convention on the Rights of the Child), UN, 1989. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (Convention on the Rights of Persons with Disabilities), UN, 2006. Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (European Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms), VE, 1950. Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju (Convention against Discrimination in Education), UNESCO, 1960.

ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI! Dodatne informacije, materijali: www.azoo.hr/građanski odgoj i obrazovanje