PRIMJENA PRIRODOZNANSTVENE METODE U POČETNOJ NASTAVI PRIRODOSLOVLJA Sandra Lacić Građanski odgoj i održivi razvoj Državni skup učitelja i nastavnika biologije, kemije i geografije Zadar, 14.-16. travnja 2014.

Da bi uspješno odgovorila izazovima razvoja društva znanja i svjetskog tržišta, Europska unija odredila je osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je prihvatila iste temeljne kompetencije. komunikacija na materinskomu jeziku komunikacija na stranim jezicima matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji digitalna kompetencija učiti kako učiti socijalna i građanska kompetencija inicijativnost i poduzetnost kulturna svijest i izražavanje (Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 lifelong learning (2006/962/EC)

Dio odgojno-obrazovnih ciljeva iz NOK-a (2010.) osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima … odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima te pravima i obvezama djece, osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu, za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno- kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenih spoznaja i dostignuća poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost u učenika osposobiti učenike za cjeloživotno učenje

Prema prijedlogu Nacionalnog obrazovnog kurikuluma i Kurikuluma građanskog odgoja, veći dio posebnih odgojno-obrazovnih ciljeva proizlazi upravo iz nastave prirodoslovlja što upućuje na njegovu iznimnu važnost u procesu učenja i poučavanja. Istraživanja pokazuju da tijekom jednog sata učitelj učenicima postavi osamdeset pitanja dok učenici tijekom istog vremenskog razdoblja samo tri (Conklin, 2007.).

Horizontalno i vertikalno povezivanje sadržaja Što (ishodište)? Horizontalno povezivanje nastavnih sadržaja koji se obrađuju u više predmeta (bolji uvid u cjelinu i poticaj za daljnje promišljanje) Vertikalni suodnosi - povezivanje između sadržaja istog predmeta u različitim razredima

nastava prirode i društva u razrednoj nastavi ujedinjuje sadržaje različitih znanstvenih područja, prirodoslovnih i društvenih (kemije, fizike, biologije, geografije, povijesti, hrvatskoga jezika, informatike...) tijekom poučavanja učenici trebaju ovladati ključnim pojmovima koji omogućuju nadograđivanje sadržaja prirodnih i društvenih predmeta u predmetnoj nastavi osnovne škole cikličko širenje znanja, vještina i sposobnosti u horizontali i vertikali kroz prirodnu skupinu predmeta rezultirati će poboljšanjem znanja i kompentencija učenika usvajanje vrijednosti, stavova i navika sa svrhom stvaranja aktivnih članova društva od samog početka.

Kako (put)? izvori znanja, suvremene metode i oblici rada suradnja različito obrazovane i specijalizirane radne snage radi rješavanja konkretnih problema odnosno zadataka ...budućnost pripada timovima (Klippert, 2001.) Rješavanje konkretnih zadataka moguće je ostvariti većim uključivanjem pojedinih socijalnih oblika rada u nastavu, jer pretjerano naglašavanje individualnog rada, a zanemarivanje suradnje najčešća je zamjerka današnjih pedagoga.

Postignuća u nastavi prirodoslovlja (cilj) svijet u kojem žive od njih zahtjeva rano promišljanje o njemu i rano uključivanje u kreaciju istog promjena pogleda na svijet shvaćanje/razumijevanje da su odgovorni za svijet u kojem žive Moguće ostvariti poboljšanom komunikacijom s učiteljima, dostupnošću informacija, te ponudom raznovrsnih programa koji će učenicima omogućiti da sudjeluju u rješavanju ključnih problema i da se kreativno izraze.

VODA 1. razred Mali planet

VODA 2. razred Život u kapljici vode

VODA 3.razred Životni uvjeti i živa bića mora 4. razred Svojstva vode

danas su oni učenici šestog razreda i aktivno su uključeni u Comenius projekt Europske unije What's g(r)o(w)ing on? i e- Twinning projekta Game! Garden in amazing mathematical experiences zadatci na kojima rade u sklopu spomenutih projekata pokazuju da posjeduju velik broj vještina, a napreduju i dalje istražujući i prezentirajući drugima svoje rezultate razvijaju vrijednosni sustav poštivanja svoje kulture i uvažavanja običaja i kulture drugih naroda uče biti tolerantni prema pripadnicima različitih kultura i međusobno pokazuju da imaju razvijene vještine za rješavanje pojedinačnih i zajedničkih problema izradom prezentacija povezuju matematička, informatička, prirodoslovna, kulturološka i društvena znanja

Cilj projekta je Cilj projekta: upoznavanje biljnih vrsta Europe kroz predstavljanje biljaka, podizanje razine ekološke svijesti, očuvanje prirodnih resursa, uočavanje sličnosti i razlika te uzročno posljedičnih veza biljnog svijeta i prirodno- geografskih obilježja, klime, tradicije…

očuvanje prirodnog i kulturnog bogatstva Republike Hrvatske i živih bića (Babić-primoštenska sorta vinove loze, ljekovito mediteransko bilje...).

Suvremena nastava prirodoslovlja je proces koji je okrenut budućnosti, u smislu da se pravilnom edukacijom i usmjerenom praksom ostvaruju preduvjeti za bolju i zdraviju budućnost, na svim područjima ljudskog djelovanja. Takav proces uključuje gospodarske, socijalne, ekološke i političke čimbenike i kao takav podrazumijeva široku lepezu sudionika u procesu odgoja i obrazovanja. Organizacijske prepreke je moguće prebroditi svakodnevnom uporabom IK tehnologije, te daljnji razvoj usmjeriti prema e- učenju prirodoslovlja i razvoju prirodoslovnih sadržaja za e- učenje. Kako bi nastava prirodoslovlja uistinu bila suvremena kao nužan uvjet potrebno je inicirati i održavati trajnu suradnju razrednih i predmetnih učitelja, poticati ustrajan i kontinuiran rad na projektima, koji bi se iz godine u godinu sadržajno proširivali i produbljivali kako bi učenici razumjeli njihovu uzročno-posljedičnu povezanost kako bi pojedinosti i pojmovi postali znanjem i kako bi se zaustavilo rutinirano učenje.

2013.

mr. Ivana Križanac, dipl. uč. raz. nastave ivana.krizanac1@si.t-com.hr HVALA NA PAŽNJI! mr. sc. Sandra Lacić, prof. sandralacic@net.hr mr. Ivana Križanac, dipl. uč. raz. nastave ivana.krizanac1@si.t-com.hr