Experience with First Bologna Generation Zagreb Law School University of Zagreb

Issues Rezultati prvog semestra Prostor Nastava Ispiti Literatura Pohađanje nastave Polaganje ispita Prostor Nastava Ispiti Literatura Diploma Upisi

Rezultati prvog semestra Prisutnost na nastavi Ukupno 866 studenata Rijetko 12,7% (110) Povremeno 37,4% (324) Redovito 49,4% (428)

Položeni ispiti

I. GODINA Broj Položili ispit do 28.2. 2005. % Ukupno ocjena Prosjek Redoviti 247 124 50,20 132 2,6 OP 287 75 26,13 79 2,5 Izvan. 471 227 48,20 271 2,7 Ukupno 1005 426 23,58 I. GODINA Broj Položili ispit do 28.2. 2005. % Ukupno ocjena Prosjek Redoviti 379 326 86,00 556 3,0 OP 237 217 91,56 365 2,8 Izvan. 434 170 39,2 235 Ukupno 1050 713 1156 2,9

Izlaganje se temelji na: Istraživanju provedenom na 1. Bolognskoj populaciji studenata Iskustvima i razgovoru sa nastavnicima I. godine Iskustvima i razgovoru sa prodekanima za nastavu drugih društveno-humanističkih fakulteta + FER + medicina

Karakteristike anketirane populacije studenata

Opterećenost studenata Oblik nastave Nastavni sati Ponder težine ECTS Radni sati Radni dani za učenje Obvezatni predmeti 6 1.33 8 90+150 90+270 18.75 Predmeti smjera 2 4 30+90 11.25 Izborni predmeti Strani jezik 1 30+30 3.75 Seminari Vježbe Moot Courts Klinike Praksa Diplomski rad 2+2 4+4 60+180 22.5

Opterećenje studenata Radno opterećenje studenata može se kretati od 1500 do 1800 sati godišnje U prvom semestru bi student trebao prema ECTS bodovnom sustavu uložiti 900 radnih sati. On na raspolaganju ima samo 760 radnih sati (ako je radno opterećenje studenata 1800 sati) – prema tome trajanje zimskog semestra nije realno postavljeno Odnos između sati predavanja i sati samostalnog rada trebao bi biti 1:4. To znači da bi na 90 sati predavanja student trebao imati 270 sati samostalnog rada. Naša satnica je 22 sata tjedno u 1. semestru 1. godine što znači da bi student da pokrije tu satnicu trebao raditi 88 sati tjedno (predviđa se da student radi 40 sati tjedno) Optimalno opterećenje studenata trebalo bi biti 10 sati predavanja tjedno – na američkim sveučilištima kreće se obično između 10 i 14 sati tjedno.

Kako studenti procjenjuju svoje opterećenje Njih 75,6% smatra satnicu predavanja primjerenom No najučestaliji razlog nedolaženja na predavanja je nedostatnost vremena za pripremanje ispita (32,9% ispitanika) Kao glavni problem u literaturi navode njenu opsežnost (50% anketiranih studenata smatra ispitnu literaturu neprimjerenom) Da bi savladali opći dio KP na seminaru iz KP studenti su u prosjeku radili prošli semestar 4,28 radnih dana tjedno Studentima je teško procijeniti primjerenost svog opterećenja Treba mjeriti njihovo stvarno opterećenje radi pravilne raspodjele ECTS bodova

Pitanja kako procijeniti optimalnu opterećenost studenata (uče različitom brzinom - prosjek) kako postići optimalnu opterećenost studenata kako prilagoditi obim gradiva mogućnostima studenata kako smanjiti satnicu predavanja, a zadržati kvalitetu kako smanjiti satnicu predavanja, a omogućiti svim zaposlenima da ostvare dovoljnu satnicu - kako odrediti optimalno (minimalno i maksimalno) nastavno opterećenje Upozorenje Potrebno je realnije sagledati stvarnu opterećenost studenata i pretočiti je u ECTS bodove. To je nemoguće učiniti bez suradnje sa studentima. Nemoguće gledati opterećenost studenata odvojeno od opterećenosti nastavnika. Potrebno je preispitati optimalnu opterećenost nastavnika.

Opterećenje nastavnika Opterećenje nastavnika povećalo se zbog Povećanja satnice I. godina za 4 sata II. godina za 6 sati III. godina za 1 sat IV. godina za 5 sati V. godina – 16+16 sati Ukupno 48 sati Povećanja broja studenata (djeca branitelja)

Promjene u satnici obvezatnih predmeta Predmeti sa smanjenom satnicom (2) Predmeti sa povećanom satnicom (+1) satnicom (+2) Nepromjenje-na satnica Novouvedeni predmeti Građansko Opća povijest KPP Teorija Europsko pravo Upravno Sociologija Obiteljsko pravo Nacionalna Polit. ekon. Statistika Ustavno Rimsko Trgovačko Kazneno Ekono. polit. Finan. pravo Pravo društava GPP Pomorsko MPP Međunarodno Upravna znanost Radno i soc.

Propisano opterećenje nastavnika Oblik nastave Sati nastave Bodovi Norma (300/180) Godišnja satnica prema normi Poslijediplomska predavanja 1 3 100 3.3 Dodiplomska predavanja 2 150 5 Seminari 1,5 200 6.6 Vježbe 300 10

Ideal 2 sata poslijediplomskog + 3 sata dodiplomskog + 2 sata seminara = 450 norma sati 6 sati nastavnog opterećenja tjedno se smatra optimalnim nastavnim opterećenjem (10 sati se obično smatra gornjom granicom) Stanje 6 sati predavanja (3 grupe redovnih studenata + 2 grupe izvanrednih studenata) = 18 + 12 sati predavanja = 270 (540) + 180 (360) = 450 (900) – nužna su tri nastavnika na predmetu i samo predavanjima su već ispunili svoju normu Na 1000 studenata svaki predmet bi trebao imati 6-7 grupa predavanja (150 studenata po grupi) – 1080 norma sati Na 1000 studenata i 40 studenata u grupi i tri predmeta – svaki predmet bi trebao imati 8 seminarskih grupa. (360 norma sati) Samo da bi se pokrila nastava iz obvezatnih predmeta i njima pripadajućih seminara nužno je imati četiri nastavnika na katedri za taj predmet.

Pitanja ima li prostora za smanjenje satnice s obzirom na broj nastavnika na pojedinim predmetima i njihovo nastavno opterećenje ima li smisla u bodovanju praviti razlike između predavanja, seminara i vježbi Što je sa bodovanjem drugih oblika izvođenja nastave: moot courts, klinike, praksa, konzultacije, izrada diplomskog, itd. mogu li biti obvezatni oni predmeti u kojima se ne može zagarantirati provođenje nastave za sve studente uz ovakvo nastavno opterećenje imamo li vremena za izborne predmete i ostale oblike izvođenja nastave te za poslijediplomske studije mogu li se predavanja iz izbornih predmeta organizirati istovremeno i za dodiplomske i poslijediplomske studente

Nastava – ECTS bodovi (kriterij opterećenosti studenata, a ne važnosti predmeta; olakšava mobilnost) Bodovanje drugih studentskih aktivnosti – extracurricula (kojih: sudjelovanje u istraživačkim projektima, demonstratura, objavljeni članci, nagrade, sportski uspjesi, sudjelovanje u natjecanjima kao npr. debata, moot court, ljetne škole, radionice, skupovi …) Smije li student upisati više od 60 ECTS bodova godišnje (uključujući i ostatak iz prethodne godine) Što je s viškom upisanih ECTS bodova – mogu li se prenositi ili se samo bilježe u dodatku diplome Zašto su izborni predmeti dobili razmjerno više ECTS bodova – kao da su teži, a u stvarnosti je situacija zapravo vjerojatno u većini slučajeva drugačija Regulirati priznavanje ECTS bodova između različitih institucija – može li se i treba li spriječiti forum shopping (da odlaze u drugu ustanovu slušati samo jedan predmet – utrka za lakim ECTS bodovima) Slušanje predmeta na drugim nepravnim fakultetima Koji predmeti i pod kojim uvjetima Uvjeti plaćanja

Nastava – ECTS bodovi (kriterij opterećenosti studenata, a ne važnosti predmeta; olakšava mobilnost) Bodovanje drugih studentskih aktivnosti – extracurricula (kojih: sudjelovanje u istraživačkim projektima, demonstratura, objavljeni članci, nagrade, sportski uspjesi, sudjelovanje u natjecanjima kao npr. debata, moot court …) Smije li student upisati više od 60 ECTS bodova godišnje (uključujući i ostatak iz prethodne godine) Što je s viškom upisanih ECTS bodova – mogu li se prenositi ili se samo bilježe u dodatku diplome Zašto su izborni predmeti dobili razmjerno više ECTS bodova – kao da su teži, a u stvarnosti je situacija zapravo vjerojatno u većini slučajeva drugačija Regulirati priznavanje ECTS bodova između različitih institucija – može li se i treba li spriječiti forum shopping (da odlaze u drugu ustanovu slušati samo jedan predmet – utrka za lakim ECTS bodovima) Slušanje predmeta na drugim nepravnim fakultetima Koji predmeti i pod kojim uvjetima Uvjeti plaćanja

Posjećenost nastave Možemo li ih prisiljavati dolaziti na nastavu – kontrola pohađanja nastave Kako motivirati studente za dolaženje na nastavu

Izvođenje nastave odnos predavanja seminari Nastavnici smatraju seminare najkvalitetnijim oblikom nastave – žele povećati broj seminara Mogu li se predavanja izvoditi kao seminari Što bi seminari trebali zapravo biti Imaju li jednosemestralni seminari smisla – je li ih moguće izvesti u jednom semestru Treba li svaki predmet imati seminar Je li položeni seminar uvjet za polaganje ispita iz predmeta Kako ocjenjivati seminare (fail/pass) Što je potrebno za zadovoljenje seminarskih obveza (seminarski rad i/ili kolokvij)

Studenti u kvaliteti izvedbe seminara i predavanja praktički ne vide razliku – je li već došlo do nekih promjena u izvedbi seminara

Izvođenje nastave Mogućnost biranja nastavnika Studenti se često u anketi žale na nemogućnost biranja nastavnika Ne sviđa im se kad različiti nastavnici predaju pojedina poglavlja unutar istog predmeta zbog prevelikih razlika u pristupu gradivu i načinu izlaganja među nastavnicima Je li održiva jednosemestralnost predmeta Podjela predmeta u manje cjeline tamo gdje je to moguće Nedostatak prave komunikacije s nastavnicima – preveliki broj studenata Uvođenje izbornih predmeta tek u 8. semestru ograničava mobilnost studenata Može li se umjesto seminara slušati neki predmet na drugom fakultetu

Literatura 50,9% studenata smatra literaturu neprimjerenom Kakva treba biti literatura za studente Treba li svaki predmet imati udžbenik Je li potreban na predmetu jedinstven udžbenik Potreba izrade kataloga znanja

Ispiti Polaganje ispita kroz kolokvije – potreba cjelovitog pregleda nad gradivom (kako to uskladiti) Kontinuirano praćenje studenata uključiti u ocjenu – kako, u kojem postotku Je li povećanje prolaznosti posljedica smanjenja kriterija ili dovodili ono do smanjenja kriterija – je li moguće povećati pročaznost bez smanjivanja kriterija Odnos između ispredavanog i ispitnog gradiva Što sa dekanskim rokom Imamo li prevelik broj ispitnih rokova – kako raspodjeliti ispitne rokove Je li u skladu s Bolognom dozvoliti studentima s prosjekom preko 3,5 polaganje ispita tijekom cijele godine

Upisi u višu godinu Kad padne student nebolognske generacije po kojem sustavu studira Kako se upisuje slijedeća akademska godina – može li student tako upisati da uvijek ima 60 ECTS bodova Treba li ograničiti što je potrebno položiti da bi se prešlo u drugu godinu (npr. za upis u neparni semestar ne smije ostati ispit iz neparnog semestra, ili ne može upisat5i predmet za koji je preduvjet da se položi neki drugi predmet) Pitanje školarine Odrediti školarinu prema ECTS bodovima Visina školarine za redovne i izvanredne studenta Izjednačiti školarinu za strane i naše studente

Izvanredni studenti Je li održiva razlika između izvanrednih i redovnih studenata? Što učiniti sa pravim izvanrednim studentima? Školarina za izvanredne studente – ima li smisla da bude manja kad bi se njihove obveze trebale izjednačiti?

Kvaliteta nastavnika Obrazovanje nastavnika u metodama izvođenja nastave Što se studentima sviđa, a što ne u izvođenju nastave?