Postupak otmice djece po Haškoj konvenciji- s posebnim nalaskom na „glas djeteta” Vlatka Cikač, odvjetnica & medijator Zagreb, 09. svibnja 2018. godine Vježbe za Pravni fakultet u Zagrebu, Katedra obiteljsko pravo

3 relevantna dokumenta: Konvencija o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece, Haag, 25.10.1980. Konvencija o pravima djeteta, 1989. Uredba EZ Br. 2201/2003 u području nadležnosti, priznanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom skrbi (Brisel IIbis – primjenjuje se samo u EU)

Što je to „međunarodna otmica djece?” ništa novo pod suncem u zadnjih 10-tak godina broj slučajeva se udvostručio svake godine cca 2.000 u svijetu najčešće se događa kod „miješanih brakova” ili kod odlaska u drugu državu radi posla (sloboda kretanja unutar EU) „Otmica djece” je češća između država koje dijele zajedničke povijesne, društvene i kulturne poveznice.

Tko su osobe „odvoditelji” djece? pokazatelji za godinu 2015.: 73% su bile majke 91% od njih su bile osobe s kojima dijete živi 58% od roditelja-odvoditelja vratilo se u državu svoje nacionalnosti 70% zahtjeva za povrat odnosi se na 1 dijete (žensko/muško je podjednako zastupljeno)

Koja je dob djece? u prosjeku se radi o djeci u dobi od 0-6 godina

Statistika za 2015. godinu Zahtjevi za povrat – generalan ishod: ukupno 45% povrata (kroz sudski postupak) 17% dobrovoljno 28% sudskih naloga 3% zahtjeva završilo je sa suglasnošću roditelja /sudskom odlukom da dijete ostane u zemlji

Trajanje postupka prosječni broj dana u 2015. – 164 dana 14% predmeta po Brisel IIbis riješeno u 6 tjedana 55% u 18 tjedana (4,5 mjeseci)

Osnovno pravilo po Haškoj konv. u prvim godinama primjene Haške konvencije sudovi su gotovo automatski vraćali djecu u zemlje njihova zadnjeg nastanjenja prije odvođenja nakon što se počelo više pozivati na članak 13. HK, došlo je do promjene sudske prakse ovdje ćemo se fokusirati na članak 13(2): djetetovo suprotstavljanje povratku

Ciljevi Haške Konvencije Članak 1. HK (Ciljevi ove konvencije): Osigurati što hitniji povratak djece nezakonito odvedene ili zadržane u nekoj državi ugovornici. Članak 3. HK: Odvođenje ili zadržavanje djeteta smatrat će se nezakonitim: a) ako predstavlja povredu prava na brigu…po zakonu države u kojoj je dijete bilo stalno nastanjeno prije odvođenja ili zadržavanja.

Ciljevi Brisel IIbis Članak 11(1) Ako osoba, ustanova ili tijelo koje ima pravo na skrb…zatraži donošenje sudske odluke na temelju Haške Konvencije 1980… kako bi postiglo predaju djeteta koje je nezakonito odvedeno ili zadržano u državi članici koja nije država članica u kojoj je dijete imalo uobičajeno boravište, primjenjuje se Brisel Iibis...

Članak.13(2) Haške konvencije 1980 Sud ili upravni organ može odbiti da naredi povratak djeteta ako utvrdi: da se dijete suprotstavlja povratku da je napunilo one godine da je steklo stupanj zrelosti pri kojem je potrebno uzeti njegovo mišljenje

Članak 11(2) Brisel IIbis Kod primjene članka 12. i 13. Haške Konvencije 1980., osigurava se da dijete ima mogućnost saslušanja tijekom postupka, osim ako se to čini neprikladnim zbog njegove dobi ili stupnja zrelosti.

Članak 12. Konvencije o pravima djeteta, 1989. Država stranke osigurat će djetetu koje je u stanju oblikovati vlastito mišljenje, pravo na slobodno izražavanje svojih stavova o svim stvarima koje se na njega odnose, te ih uvažavati s dobi i zrelošću djeteta. U tu svrhu, djetetu se izravno ili preko posrednika, odnosno odgovarajuće službe, mora osigurati da bude saslušano u svakom sudbenom i upravnom postupku koji se na njega odnosi, na način koji je usklađen s proceduralnim pravilima nacionalnog zakonodavstva.

Preklapanje odredaba o saslušanju djeteta iako se članak 11(2) Brisel IIbis primjenjuje na Haške postupke unutar EU, on se poklapa sa člankom 12. Konvencije o pravima djeteta, i zato se smatra „univerzanim načelom”. time se stvara presumpcija da dijete treba saslušati, osim kada bi to bilo neprikladno. iz toga slijedi da bi djeca trebala biti saslušana u Haškim postupcima puno više i češće nešto što je bila dosadašnja praksa.

Koja bi bila dob & stupanj zrelosti? u Haškoj konvenciji nije definirana dob, niti upute za određivanje zrelosti djece / ostalo državama na odlučivanje Brisel IIbis uvodi pojam „neprikladno” Konvencija o pravima djeteta – uvažavanje u skladu s dobi i zrelošću djeteta Praksa: Neka djece se smatraju dovoljno inteligentna da imaju vlastito mišljenje i znaju se izraziti, ali nedovoljno zrela da u potpunosti shvate sve okolnosti situacije.

2 su koraka: gateway stage: dijete se suprotstavlja povratku napunilo je godine i steklo stupanj zrelosti discretionary stage: sud uzima u obzir sve činjenice vezano za slučaj kao i djetetov prigovor donosi odluku

Što treba biti sadržaj prigovora? želja djeteta da ostane u državi nije dovoljna „obične” želje i osjećaji djeteta nisu samodostatni za prigovor prigovor se mora odnositi na odbijanje povratka u zemlju npr. iz Njemačke u Hrvatsku nije dostatno odbijanje vraćanja roditelju koji tamo živi

Na koji se način djeca suprotstavljaju povratku? prijete suicidom / da će se ozlijediti - potrebna pomoć stručnjaka skrivanje putovnice, bijeg, otpor slike i Facebook statusi „neću se vratiti nikada!” otpor kod ulaska u avion, obračun sa policijom

“From the child's point of view the place and the person in those circumstances become the same.” [Butler Sloss LJ in Re M (A Minor) (Child Abduction) 1994] Zbog toga što je osnovni princip HK vraćanje djeteta, te zbog toga što se prigovor ne usvaja uvijek: ponekad se dijete (unatoč prigovoru) vraća roditelju od kojeg je odvedeno bilo je slučajeva povratka u dom za djecu

Koji je zadatak suda? Procjena da li je gledište djeteta rezultat utjecaja roditelja s kojim dijete živi prvo treba utvrditi da li je bilo takvog utjecaja onda treba utvrditi da li je utjecaj takav da utjecao na gledište djeteta Kroz razgovor i psihološke testove (naročito igra i crteži) dolazi se do odgovora da li dijete vratiti ili ostaviti. Npr. sud u Engleskoj postavlja 87 pitanja Primjer u Italiji: očeva obitelj i dijete van kruga!

Kako razgovarati sa djetetom? Haška konvencija ne nudi upute Brisel II ne nudi upute Konvencija o pravima djeteta upućuje na nacionalno zakonodavstvo prepušteno državama Korištene metode: socijalne službe psiholozi medijatori Obavezan (bi trebao biti) razgovor suca da djetetom!

Potrebna razina stručnosti? stručnost osoba koje se bave ovim predmetima varira potrebno je da osobe bude stručno osposobljene za rad s djecom, kao i za poznavanje sindroma otuđenja djece potrebno je moći stručno procijeniti sadržaj i pozadinu istaknutog prigovora djeteta

Koji su izazovi „djetetova suprotstavljanja” stavlja veliki teret odgovornosti na dijete sindrom lojalnosti prema roditelju s kojim živi utjecaj roditelja s kojim živi sindrom otuđenja-PAS dijete se postavlja „kao sudac”

Utjecaj „dječjeg prigovora” na razvoj djeteta djeca se ne smiju smatrati odgovornima za sudsku odluku oba roditelja često stavljaju preveliki pritisak na dijete i njegovu odluku utjecaj roditelja koji je dijete „odveo” je u pravilu veći i jači to kod djece stvara osjećaj velike odgovornosti postavlja se pitanje dugotrajnog utjecaja te „dječje odluke” na njihov pravilan razvoj!!!

Kako na „prigovor djeteta” gledaju stručnjaci? potrebno je da postoji kao mogućnost previše korišteno i zlorabljeno može biti zamka za suce u koju je lako upasti vrlo je teško utvrditi da li su prigovori djeteta opravdani sve češće se „pravo glasa” daje sve mlađoj djeci mala djeca nisu u mogućnosti razumjeti situaciju, stavlja se na njih teret postavlja se pitanja da li ih treba staviti u takvu situaciju?

Pravo prigovora djeteta – Iznimka! pravo prigovor djeteta bilo je zamišljeno u Haškoj konvenciji 1980 kao iznimka stvara se tenzija između individualnog prava djeteta & društvenog interesa sa se spriječe/onemoguće otmice djece treba ostati iznimka uspješnost prigovora je oko 15%

Kada koristiti ovu Iznimku? povratak djeteta je metoda kako zaštiti dijete od štete to nije uvijek rješenje ipak, mišljenje djeteta treba slušati svaki puta dijete treba imati mogućnosti izraziti svoje mišljenje na sudu je da donese odluku

Da li je povratak doista u interesu djeteta? povratak nije uvijek povratak na „status quo” dijete je izgubilo stare prijatelje, školu… povratak će imati posljedice za dijete osjećaj „nesigurnosti” kod djeteta ako je povratak protiv „prave želje” djeteta, onda se ne radi o zaštiti djeteta

Kada se mišljenje djeteta posluša? Postoji povećan tendencija da se posluša mišljenje djeteta kada: je prigovor djeteta obrazložen u skladu je sa pravilnim budućim razvojem djeteta dijete pokazuje inicijativu da zadrži kontakt i odnos sa drugim roditeljem dijete ne pati od sindroma lojalnosti dijete ne pati od PAS sindroma

Justice Bennett, 2018 A wrongful retention or removal away from one parent and the child’s home country probably changes the child’s world view permanently and irretrievably. The return which we facilitate is a geographical rather than a psychological phenomenon.

Što kažu djeca? Dijete, 15 godina nitko nije razumio što ja govorim svi oko mene donosili su odluke o mojem životu dobro je da sam mogao razgovarati sa sucem dobro je da sam mogao iskoristiti svoj glas svi misle da djeca nemaju svoje mišljenje, ali to nije točno

Mišljenje Baroness Hale, britanski sudac, President of the Supreme Court of the UK Kao svaki roditelj koji je ikada pitao dijete kakav čaj želi, zna da postoji velika razlika između uzimanja u obzirom dječjeg mišljenja i činjenja onog što dijete želi. Naročito u Haškim postupcima, dostatnost dječjeg mišljenja u odnosu na situaciju može biti ograničeno. Ali danas imamo porast razumijevanja važnosti slušanja djece koja su učesnici tih postupaka. Upravo je dijete, više nego bilo tko drugi, taj tko će morati živjeti sa sudskom odlukom…

…nastavak Djeca su prilično sposobna biti moralni učesnici u svojim vlastitim slučajevima. Jednako kao što odrasli moraju činiti ono što sud odredio, željeli to ili ne, tako moraju i djeca. Ali nema razloga da se ne sasluša što djeca imaju za reći, kao što nema razloga da se odbije saslušati gledišta roditelja.

Mišljenje Baroness Hale Hearing the child is … not to be confused with giving effect to his views. Drugim riječima, djetetovo protivljenje ne obvezuje suca na donošenje odluke o ne-povratku djeteta.

Psihološki aspekti djece obuhvaćene „haškim postupkom” emocionalna i ponekad fizička patnja odvedeni od obitelji i prijatelja gubitak povjerenja u ljude i u okolinu

Moguća rješenja… po Haškoj konvenciji / Brisel IIbis naložiti povratak djeteta po prigovoru djeteta ili iz drugih razloga odbiti povratak djeteta i jedno i drugo je isključivo rješenje, koje dijete ostavlja s jednim roditeljem, a koji puta trajno odvaja od drugog roditelja. Postoji li srednji put?

Cross-border mediation uslijed slobode kretanja osoba unutar EU došlo je do povećanja slučajeva „otmice djece” temelji se na EU Direktivi No.2008/52/EC o određenim aspektima medijacije u građanskim i trgovačkim stvarima ovdje je fokus na obiteljskim konfliktima

…još o medijaciji stranke se mogu usuglasiti oko medijacije medijacija može biti naložena od strane suda medijacija se ponudi strankama medijacija se može pokrenuti i prije „otmice” kao i za vrijeme trajanja postupka po Haškoj pa i po okončanju postupka postoje specijalizirane institucije i medijatori za područje cross-border family mediation

Postojeće institucije: Cross-Border Family Mediators International Child Abduction Center in the Netherlands/Center IKO Dutch Association of Internationl Child Abduction Lawyers /D.I.A.L. International Parental Child Abduction /IFM-MFI.ORG Central Contact Point for Cross-border Family Conflicths and Mediation (ZAnK) Internationales Mediationszentrum für Familienkonflikte und Kindesentführung / MIKK e.V. Internationaler Sozialdienst / ISK, Berlin Lawyers in Europe on Parental Child Abduction / LEPCA

Cilj family cross-border mediation? naći zajednički dogovor roditelja oko osobnih odnosa sa djetetom na miran način uz pomoć treće osobe – medijatora „The mediator reminded us of our role as parents and minimised the rivaliries between us.” Pomoći djeci da imaju oba roditelja!

Vlatka Cikač, odvjetnica & medijator Zahvaljujem na pažnji! Vlatka Cikač, odvjetnica & medijator