Uspješno studiranje i učenje Uvod u znanstveni rad Doc. dr. sc. Dario Pavić

Uspješno studiranje – temelji Što je uspješno studiranje? Diplomirati u što kraćem roku, sa što manje napora, s relativno zadovoljavajućim prosjekom? Nakon toga se zapitati: što dalje? ILI: steći nova znanja i vještine, dobiti novi uvid u vlastite sposobnosti, preispitati ili osnažiti vlastite vrijednosti, steći socijalne vještine i socijalni kapital, shvatiti vlastitu životnu svrhu i mjesto u svijetu? U drugom slučaju, dobro je upoznati se s nekim dobrim praksama, tehnikama i ostalim načinima postizanja akademskih i životnih ciljeva. Postizanje ciljeva nije stihijsko, ciljevi „ne padaju s neba” nego je rezultat pomno planirane djelatnosti (uz nešto malo sreće i povoljnih životnih okolnosti). Već od rane faze studiranja potrebno je planirati (ili barem razmišljati o) ciljevima vlastite karijere i života uopće (pritom „planirati” ne znači znati sve unaprijed i uklesati u kamen),

Pregled studijskog programa Pregled zadanosti: predmeti koji se moraju upisati, ECTS bodovi koji se moraju prikupiti, datumi do kojih se obveze moraju izvršiti i sl. Pregled onoga što se može birati: izborni kolegiji, seminarske grupe (ako postoje) i sl. Pregled (i znanje o) pravima i obvezama Vas kao studenata – Pravilnik o preddiplomskim i diplomskim studijima Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu Ovaj pravilnik sastavni je dio Izvedbenog nastavnog plana za preddiplomske i diplomske studije (dostupan kao knjižica i na internetskim stranicama Hrvatskih studija) Savjet: pri pojavi problema (a bolje i prije toga), obavezno konzultirati Pravilnik. Ako imate znanje o pravilima, studentskoj službi i predmetnom nastavniku bit će lakše riješiti nastali problem. Poznavanjem pravilnika smanjujete mogućnost pojave problema.

Planiranje studija i karijere Znam što moram, ali ne znam što želim i hoću?  Kako otkriti što želim? Razni su načini: razmišljanjem, čitanjem, meditiranjem, iskušavanjem dosad neiskušanih aktivnosti, ali i – planiranjem. Zar planiranje ne pretpostavlja već jasnu predodžbu o onome što želim? Planiranje je izvođenje kako ciljeve provesti u djelo? – i da i ne. Planiranje jest način provođenja ciljeva u djelo. Npr. cilj je izgraditi vlastitu kuću. Cilj možemo postići samo planiranjem kako ćemo izgraditi kuću, u suprotnom neće biti dobro. Ali planiranjem (razmišljanjem o ciljevima i kako ih provesti) vrednujemo same ciljeve i otkrivamo što zapravo želimo, a što ne. Na kraju je od samog plana važniji proces planiranja. „In preparing for battle I have always found that plans are useless, but planning is indispensable.” - Dwight D. Eisenhower

Postavljanje ciljeva Pitanja o vlastitom razvoju i postavljanje ciljeva: Čemu težim u svojoj budućoj karijeri? Koje vještine želim razviti? Kako mogu proširiti svoje iskustvo? Koje vrste učenja i osposobljavanja me mogu pripremiti za buduću karijeru? Što me zanima? ... Nakon ovog možda shvatite: želim biti (ta-da!) profesor na fakultetu! Kao životni cilj i poziv ovo nije loše, no zašto je loše ako ostane samo na tome?

Postavljanje ciljeva Općeniti ciljevi koji nemaju vremenski okvir se vrlo teško ostvaruju. Stoga ciljevi moraju biti SMART Specific (specifični, određeni) – dovoljno određeni, ne preopćeniti Measurable (mjerljivi) – takvi da je moguće mjeriti napredak prema ispunjenju cilja Achievable (dostižni) – realistični, tako da ih je moguće dostići Relevant (relevantni) – relevantni ili bitni za nas i za naše ostale ciljeve Time-bound (vremenski ograničeni) – mora postojati rok izvršenja cilja Primjer: Vaš općenitiji cilj je dobivanje stipendije za studij. Da biste to uspjeli, trebate imati izvrstan prosjek ocjena. Analizom ste shvatili da je za dobre ocjene nužno imati dobre vještine pisanja seminarskih radova i drugih tekstova u računalnom programu Word. Nažalost, Vi baš i niste vješti u Wordu. Stoga postavljate cilj: znati koristiti Word kao srednje iskusan korisnik. Je li taj cilj SMART?

Osobni plan razvoja Osobni plan razvoja (Personal Development Plan, Individual Development Plan) – dokument kojim se planira razvoj vještina i ostvarivanje ciljeva Različiti mogući oblici dokumenta, najčešće je u tabličnom obliku Tijekom vremena je podložan promjenama Sadrži sljedeća pitanja za pojedini cilj: Što moram naučiti? Kako je to povezano s mojim potrebama i ciljevima? Koje korake trebam poduzeti da bih postigao/la cilj? Koje resurse i materijale trebam? Koji je kriterij uspjeha ostvarenja cilja? Koji je vremenski okvir ostvarenja cilja?

Osobni plan razvoja - primjer Što moram naučiti? Kako je to povezano s mojim potrebama i ciljevima? Koje korake trebam poduzeti da bih postigao/la cilj? Koje resurse i materijale trebam? Koji je kriterij uspjeha ostvarenja cilja? Koji je vremenski okvir ostvarenja cilja? Naučiti koristiti program MS Word na srednjoj razini Brže i kvalitetnije pisanje radova, bolje ocjene Upisati tečajeve „Obrada teksta” i „Obrada teksta – napredna razina” na SRCU 300 kuna za tečajeve Uspješno završene sve vježbe na tečajevima, potvrde o uspješnom završetku tečaja 31. Prosinca 2017.

Ciljevi u akademskom kontekstu - učenje Za razliku od osnovne i srednje škole, studenti, u kontekstu učenja, imaju puno više slobode. Primjeri? U pravilu, studenti sami određuju tempo i način učenja, što ima svoje dobre i loše strane. U akademskom okružju, studenti su samoupravljivi „učenici” – Self-regulated learners Samoupravljivo učenje (Self-regulated learning) – je „[...] učenje koje se u velikoj mjeri događa pod utjecajem učenikovih samostvorenih misli, osjećaja, strategija i ponašanja koja su usmjerena prema postizanju ciljeva.”* Tri su glavne faze samoupravljivog učenja: Planiranje učenja Praćenje napretka plana učenja Vrednovanje ishoda plana učenja * Schunk, D. H., & Zimmerman, B. J. (1998). Self-Regulated Learning: From Teaching to Self-Reflective Practice. New York: Guilford Press.

Faze samoupravljivog učenja Planiranje Analiziranje zadatka učenja Postavljanje ciljeva učenja Planiranje strategije učenja Pitanja: Koji je cilj ovog zadatka? Koje su strategije najučinkovitije za rješavanje ovog zadatka? Strategije: čitanje, bilježenje, ponavljanje sortiranje, dijeljenje na manje dijelove, sažimanje, refleksija

Faze samoupravljivog učenja Praćenje napretka Pitanja: Koristim li strategiju kako sam planirao/la? Vraćam li se na stare navike? Jesam li fokusiran/a? Postiže li strategija svoj cilj ili trebam modificirati strategiju?

Faze samoupravljivog učenja Vrednovanje ishoda plana Kako sam se osjećao s ovom strategijom? Jesam li je koristio kako treba? Što sam naučio koristeći ovu strategiju? Je li se strategija slagala sa zadatkom učenja? Da bi se postalo dobar samoupravljiv učenik potrebna je vježba, razvoj kritičkog mišljenja, samopropitivanje, ali i povratna informacija od kolega i profesora. Za povratnu informaciju od nastavnika služe konzultacije! Ne samo kada imate neki „problem”.

Ishodi učenja Pomoć pri samoupravljivom učenju (pri određivanju ciljeva, ali i vrednovanju postignutog su i ishodi učenja. Ishodi učenja su iskazi o tome što se očekuje da će student biti u mogućnosti raditi kao rezultat učenja Svaki kolegij ima definirane ishode učenja (nalaze se u silabusu ili u opisu kolegija) Definirani prema razinama (Bloomova taksonomija) Neki od primjera za Uvod u znanstveni rad: Razumjeti i koristiti pojmove znanstvene teorije, hipoteze, znanstvene metode i objašnjenja u znanosti Analizirati vizualne i statističke elemente znanstvenog djela (tablica, graf) i izbjeći najčešće pogreške Razlikovati tipove znanstvenog djela i učinkovito ih analizirati.

Upravljanje vremenom time management Upravljanje vremenom: 1. Analizirajte vaše aktivnosti 2. Odredite prioritete 3. Organizirajte vrijeme 4. Rasporedite opterećenje 5. Iskoristite vrijeme za učenje Upravljanje vremenom na tjednoj bazi

Upravljanje vremenom Organiziranje radnog opterećenja Neka vrijeme učenja bude blizu vremena predavanja Odmjerite vrijeme za zadaće Prepravite tjedni plan prema promjenama u opterećenju Kako najbolje iskoristiti vrijeme Postavite realistične ciljeve Rješavajte prvo najteže zadaće Provjeravajte i vrednujte kako koristite vrijeme za učenje