Delirantne komplikacije alkoholizma Vinko Čatipović, Iva Kudumija, Marija Kudumija Slijepčević, Iva Manestar, Radomir Drobac Opća bolnica Bjelovar Opatija, 1.9. – 3.9.2004.
U posljednje dvije godine u Hrvatskoj se bilježi porast potrošnje žestokih alkoholnih pića za čak 10 %, a za 10-15 % je povećana potrošnja piva. Svaki hrvatski građanin, bez obzira na dob i spol u godini dana prosječno popije čak tri litre žesto-kog pića, 76 litara piva i 12 litara vina godišnje. U Europskoj uniji, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, jedan stanovnik godi-šnje popije 2,5 litre žestokih alkoholnih pića i oko 10 litara vina godišnje. (dostupno na stranica WHO - http://www3.who.int/)
Rad obrađuje podatke hospitaliziranih bole-snika Djelatnosti za psihijatriju OB Bjelovar, liječenih u razdoblju od 1994. do 2003.g. pod dijagnozom alkoholizam. Cilj rada je prikazati promjene u kretanju broja liječenih bolesnika, prikazati dobna i spolna obilježja liječenih alkoholičara u deset- godišnjem razdoblju te istražiti komplikacije.
Pregledom medicinske dokumentacije izdvojili smo i analizirali slijedeće para- metre: broj bolesnika liječenih pod di-jagnozom alkoholizam, spol, učestalost predelirantnih/delirantnih komplikacija, alkoholne epilepsije i letalan ishod.
U razdoblju od 1.1.1994. do 31.12.2003. godine u Djelatnosti za psihijatriju Opće bolnice Bjelovar liječeno je 8.599 bolesnika, od čega 2.354 alko-holičara. Postotak alkoholičara u ukupnom broju bolnički liječenih psihijatrijskih bolesnika kretao se od 24,32 % (2001.g.) do 30,45 % (1997. g.), u prosjeku je iznosio 27,38 % hospitalno liječenih bolesnika. Pod dijagnozom alkoholizam liječeno je ukupno 2.019 muškaraca i 335 žena. Omjer muških i ženskih alkoholičara se kretao od 4,35:1 (1996.g.) do 11,10 : 1 (1994. g.), a u prosjeku je iznosio 6,02:1.
U desetgodišnjem razdoblju liječeno je 469 bole- snika pod kliničkom slikom predelirija i delirija; 420 muškaraca i 49 žena. Udio predelirantnih i de-lirantnih komplikacija u skupini alkoholičara kretao se od 13,44 % (2003.g.) do 23,76 % (1999. g.), a u prosjeku je iznosio 19,92 %. Omjer muškaraca i žena u uzorku varirao je od 4,33:1 (2000.g) do 19,5:1 (1994.g.) s prosjekom od 8,57:1. Većina bolesnika u uzorku (81,02 %) bila je u dobi od 30 do 59 godina, nijedan mlađi od 20, a 13 starijih od 70 godina. Predelirantne i delirantne komplikacije javljale su se kod žena u nešto starijoj životnoj dobi, nego kod muških ispitanika.
Smrtnost delirantnih bolesnika bila je niska 1994.g. 0 1999.g. 1 1995.g. 1 2000.g. 1 1996.g. 0 2001.g. 0 1997.g. 2 2002.g. 3 1998.g. 0 2003.g. 0 Ukupno 8 bolesnika ( 1,7 %)
Broj bolesnika s alcohol-withdrawal napada-jima je oscilirao od 8 (3,16 %) bolnički liječe- nih alkoholičara (2003.g.) do 42 (15,91 %) bo-lnički liječenih alkoholičara (1995.g.), a u prosjeku je iznosio 22,7 (9,64 % bolnički liječenih alkoholičara) U skupini predelirantih/delirantnih bolesnika 48,40 % je imalo epileptičke napadaje.
Rezultati studije pokazuju stagnaciju broja bolni-čkih liječenja alkoholičara odnosno predelirantnih i delirantnih komplikacija liječenih alkoholičara u desetgodišnjem razdoblju. Poznato je da društvene promjene izlažu pojedinca krizama koje rezultiraju pojačanim pijenjem alkohola ili recidivom ranije ovisnosti 1,2, zbog čega očekujemo porast broja bolnički liječenih alkoholičara u narednom razdoblju. 1. Fichter M, Quadflieg N. Alcoholism in homeless men in the mid-ninties: rezults from the Bavarian Public Health Study on homelessness. Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci 1999;249:34-44. 2. Tucker JA, Vuchinich RE, Gladsjo JA. Environmental events surrounding natural recovery from alcohol-related problems. Journal of Studies on Alcohol 1994;55:401-411.